Vlada je još početkom mjeseca najavila otvaranje pregovora s Molom o upravljanju Inom, no razgovori dvaju najvećih dioničara još uvijek nisu započeli. Sadašnji model koji pored Skupštine, Nadzornog odbora i Uprave sadrži i Odbor izvršnih direktora, na meti je kritika hrvatske strane koja smatra da Mađarima on omogućava gotovo samostalno upravljanje Inom. No njega je odobrila sama Vlada preko tadašnjeg potpredsjednika Damira Polančeca, pa se sad angažiraju odvjetnici kako bi dokazali da to nije bilo zakonito. Čelnici Ine koriste svaku mogućnost da naglase dobre i partnerske odnose između Vlade i Mola, pa tako i Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine pri svakom javnom govoru ne propušta istaknuti tu dobru suradnju. Međutim, u stvarnosti je njihov odnos obilježen napetostima. Pregovori su otvoreni u samoj kulminaciji sukoba, nakon Hanfine kaznene prijave protiv Mola zbog manipulacije tržištem te prijevare u gospodarskom poslovanju.

Što mislite o otvaranju pregovora između hrvatske Vlade i Mola?
Povjerenje najvećih dioničara vrlo je važno za budućnost Ine. Vlada i Mol su povezani još od prvog ugovora iz 2003. godine od kada zajednički odlučuju o Ini i važno je da to čine i u budućnosti. Ina je najveća investicija Mola, a istovremeno je i najveća i vjerojatno najvrednija hrvatska kompanija. Uprava može razvijati kompaniju samo u smjeru oko kojeg se usuglase dva najveća dioničara. Njihov je odnos važan za daljnji rast kompanije, a menadžment može biti samo potpora u tim budućim razgovorima. Trenutak u kojem se to događa je ključan. U proteklom razdoblju smo se fokusirali na domaće tržište, stabiliziranje financija te na pokušaj da povratimo neke izgubljene tržišne pozicije. Sadašnja bolja financijska pozicija omogućuje nam veći rast u regiji u narednom razdoblju. Zato je važno da su dioničari usuglašeni oko Inine budućnosti.

Zašto pregovori još nisu započeli? U kojem roku bi, prema vašem mišljenju, trebali završiti?
Mislim da na ovo pitanje mogu prije svega odgovoriti dioničari. Iz te perspektive ne mogu predvidjeti koliko bi trajali.

Zašto je sadašnji upravljački model bolji od onog koji je uobičajen u Hrvatskoj?
Ina nije baš usporediva s ostalim hrvatskim kompanijama, jer se radi o grupaciji koja je najveća i najkompleksnija u Hrvatskoj…

Imamo u Hrvatskoj i druge grupacije koje su također velike…
Ali ne vjerujem da imate tako velike poput Ine koje se natječu s nekima od najvećih međunarodnih grupa. Stoga bi struktura kompanije koja se natječe na stranom tržištu trebala biti ujednačena s inozemnima iz istog biznisa. No, treba reći da je Uprava vrlo snažno i važno tijelo u Ini koje donosi strateške i ključne odluke iako neki tvrde da to nije tako. Osim toga rezultati su dokazali da je ovakav način upravljanja kompanijom učinkovit, no to ne znači da ne možemo raditi i s drukčijim modelom upravljanja. Menadžment bi trebao i uvijek će i naći najbolji način na koji učinkovito raditi unutar okvira koji su dogovorili
dioničari.

Nije baš uobičajeno da većinski dioničar prepusti upravljanje kompanijom drugom dioničaru koji ima manje dionica. Zašto je u slučaju Ine Vlada prepustila upravljačka prava Molu?
Najprije vas moram ispraviti jer je Mol najveći pojedinačni dioničar. Iako mislim da to nije pitanje za mene, već za jednog od dioničara, mogu reći da to nije neuobičajeno. Mislim da je najvažniji dogovor da Ina treba biti uspješna kompanija u Hrvatskoj i u regiji. To je zajednički interes dioničara i za mene je to, kao i za moje kolege u Upravi, misao vodilja.

Kakvi su planovi Ine s Rafinerijom Sisak?
Važno je reći da je sisačka rafinerija strateška imovina Ine i zato je zaštićena Dioničarskim ugovorom. Sisak je potreban i važan, a o preseljenju ili zatvaranju rafinerije nije se raspravljalo na niti jednoj razini unutar kompanije. Sve strateške odluke u vezi Siska moraju donijeti i donosit će dioničari zajedno. Prema mojim saznanjima, glavni su se dioničari dogovorili da nema izdvajanja niti jednog rafinerijskog postrojenja. Riječka rafinerija nam je vrlo važna jer svoj proizvod vrlo jednostavno možemo plasirati na brojna tržišta. No, to ne znači da nećemo razvijati sisačku rafineriju. U nju smo već uložili 120 milijuna eura…

Ali radi se zapravo tek o ‘ekološkim’ investicijama…
U posljednjih nekoliko godina rafinerije u Rijeci i Sisku su znatno unaprijeđene. I ubuduće ćemo investirati više kako bismo još poboljšali kvalitetu zraka, a ne toliko u povećanje kapaciteta. No pitanje budućnosti je pitanje potrebnog kapaciteta. Nije dobro ako imate veći kapacitet od tržišnih potreba jer vas to vodi u gubitak. Trenutno su naši kapaciteti dovoljni i za buduće razdoblje za čitavu regiju i sad se fokusiramo na poboljšanja, što znači da od sirove nafte želimo proizvoditi više benzina i dizela koji donose veći profit.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Što će se dogoditi s plinskim biznisom? Mol je najavio da će se i o tome razgovarati tijekom pregovora.
Kao što znate postojao je dogovor da će država preuzeti plinski biznis, no on je prolongiran. Dva najveća dioničara nisu se usuglasila oko izdvajanja plinskog biznisa u prosincu prošle godine, što znači da Ina do daljnjega vodi taj posao. U tom su se poslu dogodile brojne promjene, Vlada i Ina su popravile uvjete za poslovanje u tom sektoru i vjerujem da će i plinski biznis postati konkurentniji. Ina je trenutno fokusirana na vođenje tog posla dok dioničari ne postignu drugačiji dogovor.

U Siriji se rasplamsavaju sukobi. Imate li ‘plan B’ ukoliko stvari za vaš posao tamo krenu po zlu?
Trenutno smo usredotočeni na ‘plan A’. U Siriji imamo veliko nalazište usred pustinje, nešto poput Molvi ali u potpuno drukčijem okruženju, a tamo radi nekoliko stotina ljudi. Riječ je o vrlo kompleksnoj industrijskoj operaciji koja ne može tek tako biti napuštena. Osim toga, tamo se nalazi oko 20 posto ukupne proizvodnje sirijskog plina, pa je i sama Vlada vrlo zainteresirana da postrojenje normalno radi. Učinili smo značajne napore da povećamo proizvodnju i vjerujem da ćemo ove godine dostići najvišu razinu. Svakodnevno pratimo sigurnosnu situaciju u Siriji jer su iskustva iz sjeverne Afrike, gdje su također bili naši ljudi, pokazala da se situacija vrlo brzo može promijeniti. Naši su ljudi trenutno sigurni, ali imamo razrađene planove za njihovu evakuaciju ukoliko to bude potrebno.

Koliko bi Ina izgubila u slučaju da se proizvodnja u Siriji mora zaustaviti?
U Siriju smo investirali milijardu dolara, a uloženo nam se tek treba početi vraćati. Vjerujem da će Ina biti u mogućnosti nastaviti posao u Siriji bez obzira na razvoj događaja.

Ina i Janaf imaju istog vlasnika. Što mislite o ugovoru Janafa i rafinerije u Bosanskom Brodu koji izravno šteti Ini?
Ugovor ne bih komentirao jer ne znam što je u njemu. Nama je Janaf jako važan partner i mislim da ćemo nastaviti takav odnos.

Jeste li pitali vašeg suvlasnika, hrvatsku Vladu, što se događa?
Naravno da smo razgovarali, ali ne mogu komentirati ugovore između tih kompanija. Moramo se fokusirati na nas i naše investicije, a ne na tuđe. A Ina je snažna i postaje sve jača i bolja iz dana u dan kako bi bila u pobjedničkoj poziciji.

Teška igra u regiji

Gubite li utakmicu u BiH zbog spore modernizacije sisačke Rafinerije?
Vrlo smo motivirani u BiH Ako pogledate trend prodaje u BiH u zadnjem tromjesečju 2010. i prvom tromjesečju 2011. možemo reći da smo značajno povećali svoju prodaju. Želimo pobijediti. Bit će to teška igra, ali napravit ćemo sve da Ina bude regionalni lider. Rafinerija u Bosanskom Brodu jača i uzima sve veći dio. Držimo većinu tržišta i planiramo zadržati tu poziciju. Do sada su naša ulaganja u modernizaciju rafinerija dosegla 4 milijarde kuna, što nas svakako čini najvećim ulagačem u rafinerijsko poslovanje u regiji.

Samodolova kaznena prijava

Što kažete na kaznenu prijavu Hanfe?
Kao predsjednik Uprave Ine nisam u poziciji da to komentiram, pa i neću

Bojite li se?
Mislim da se nemam razloga bojati

Ogroman kapital u igri

Možete li reći koliko je Mol investirao u Inu ako se izuzme kupovina Ininih dionica?
Radije govorim o onome što je Ina napravila jer su se ukupna Inina ulaganja u zadnje tri godine (2008.- 2010.) povećala za 50 posto, a i prije toga su bila znatna i to temeljem dogovora između dvaju glavna dioničara o intenziviranju ulaganja. Što se tiče Mola ukupna ulaganja od 2003. do danas (dionice, udio u Ininim ulaganjima) su oko 20 milijardi kuna. Međutim, često se zaboravi da su oba dioničara uložila ogroman kapital u ovaj posao i da je taj kapital ključan za uspješno poslovanje.