Velike investicije u Hrvatskoj više ne bi trebale nailaziti na prepreke. U hitnu proceduru Ministarstvo gospodarstva gura prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima, koji bi se ekspresno trebao početi primjenjivati nakon objave u Narodnim novinama.

Trenutno je u zadnjoj fazi pred usvajanje na Vladi, a u brzoj javnoj raspravi struka bi se trebala izjasniti jesu li dostatne propozicije koje Ministarstvo postavlja. Prema prijedlogu prioritetima će se od državnog interesa smatrati oni projekti čija vrijednost ulaganja prelazi 150 milijuna kuna, te ukoliko zadovoljavaju dvanaest kriterija. Bitno je da ulaganja otvaraju veliki broj radnih mjesta, potiču razvoj turizma i gospodarstva, kao i izvoza, da se realiziraju na nerazvijenim i ratom devastiranim područjima, pridonose razvoju prometne, energetske i komunikacijske infrastrukture, poboljšavaju kvalitetu i sigurnost života građana, pridonose korištenju energije iz obnovljivih izvora, uvode nove tehnologije, potiču znanost i obrazovanje, aktiviraju "zamrlu" državnu imovinu te poštuju međunarodne i obveze prema Europskoj uniji. Dodatno će prednost dobivati  projekti koji povezuju više sektora, te imaju veći utjecaj na ukupni gospodarski rast i održivi razvoj. Projekti koji mogu dobiti status strateškoga mogu biti u svim djelatnostima gospodarstva, energetici, turizmu, prometu, komunikacijama, zaštiti okoliša, komunalnom gospodarstvu, poljoprivredi, šumarstvu, vodnom gospodarstvu, ribarstvu, ali i zdravstvu, kulturi i ostalom javnom sektoru, uz uvjet da uključuju građenje građevina. Ti projekti ne moraju nužno biti privatni. Nositelji mogu biti i pravne i fizičke osobe, kao i lokalne vlasti, te središnja država, a pogodnosti mogu dobiti i javno-privatni projekti. Bitno je, naime, ući na listu, koju će voditi Ministarstvo gospodarstva. Prva takva lista trebala bi ugledati svjetlo najkasnije 60 dana od dana kada stupi na snagu zakon.

Povjerenstvo i skupine
Sva tijela državne i lokalne uprave, ali i sami investitori moći će kandidirati projekte za listu, no status strateškog projekta može, kada procijeni da je to od državnog interesa, inicirati i sama Vlada, koja u tom slučaju upućuje javni poziv investitorima za projekt kojim želi potaknuti investicije na svom području. Za pregovore u slučaju da inicijativa dolazi od Vlade bio bi zadužen ministar gospodarstva, čiji bi odabir moralo potvrditi i posebno povjerenstvo, koje će valorizirati svaki projekt koji ima ambicije postati strateškim za Hrvatsku. To tijelo, prema prijedlogu zakona, činili bi članovi Vlade i stručnjaci iz redova državnih službenika, a njegov sastav mora biti poznat u roku 30 dana od početka primjene zakona. Samu provedbu projekata s liste spustit će se na operativne skupine. Za svaki projekt imenovat će se zasebnu skupinu, a voditelj u svakoj od njih bit će predstavnik ministarstva u čijem se resoru projekt provodi, dok će članovima biti imenovani predstavnici Agencije za investicije, te grada i županije na čijem se području projekt provodi.

Ključno je da će svi postupci koji se tiču realizacije strateškog projekta imati oznaku prioriteta i hitnosti, a nadležna tijela sva mišljenja potrebna za izdavanje upravnih akata i provedbu postupaka imat će u tim slučajevima svega 10 dana za njihovo izdavanje. U suprotnom će se primjenivati načelo "šutnje administracije", odnosno smatrat će se da je – dana suglasnost. To će se načelo i rok od 10 dana primjenjivati i kod izrade procjene utjecaja na okoliš, ali i primjerice u slučaju svih žalbenih postupaka vezanih uz javnu nabavu, kao i rješenja o promjeni namjene građevine i parcelizaciji građevinskog zemljišta, te također za postupke utvrđivanja granice pomorskog dobra i izdavanje potrebnih dokumenata u segmentu prostornog uređenja, građenja i uporabnih dozvola na tom području. Koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra i nepokretnog kulturnog dobra za strateške projekte odobravat će Vlada, a za sve projekte lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu izdavat će Ministarstvo graditeljstva.

Ništa od izvlaštenja
Iako se s Markova trga ozbiljno najavljivalo da će novim zakonom država dobiti i pravo na izvlaštenje privatnih nekretnina u ime strateški važnih ulaganja, to se pravo izravno ne navodi. Precizno je, naime, definirano pravo raspolaganja nekretninama koje su u vlasništvu države, primjerice za slučaj šuma, poljoprivrednog zemljišta, javnih cesta i vodnog dobra, kada im odlukom Vlade prestaje vrijediti status javnog dobra u općoj uporabi. Vlada, stoji u prijedlogu zakona, može neposrednom pogodbom otuđiti i/ili na njima osnivati stvarna prava. Isti taj princip vrijedit će i u slučaju nekretnina oko čijeg vlasništva država, bilo središnja bilo lokalna, vodi sporove, što očito obuhvaća i privatnu imovinu koju vlasnici ne žele prodati za realizaciju investicije. Uvjet je za realizaciju prava na otuđenje da investitor na posebnom računu osigura sredstva u visini tržišne vrijednosti koju će utvrditi neovisni vještak. Inače je mogućnost izvlaštenja nekretnina radi gradnje objekata gospodarske infrastrukture od interesa za Hrvatsku već propisana Zakonom o izvlaštenju, pa je glavna novina koju ovaj prijedlog zakona uvodi to da će se i svi sudski i upravni postupci koji se tiču nekretnina nužnih za projekte s liste strateških ulaganja morati rješavati po hitnom postupku, unutar rokova od 10 dana.

Što kažu stručnjaci:

"Znatno bi kvalitetnije rješenje bilo da se Vlada pozabavi s uklanjanjem postojećih boljki i prepreka,  da mijenja i poboljšava administraciju i uklanja slabe točke postojećih propisa, nego da radi ovakav prijeki put da bi se nešto postiglo, no bolje i to nego ne činiti ništa."
Vladimir Ferdelji, HUM Croma

"U Hrvatskoj nije definirano što su strateški sektori, pa se ni ovaj prijedlog nikako ne može smatrati zakonom o strateškim investicijskim projektima, već je to propis kojim se uklanja prepreke za velike investicije, što nije isto."
Željko Lovrinčević, Ekonomski institut

"Podržavamo donošenje Zakona o strateškim investicijskim projektima jer smatramo da sadrži kvalitetna rješenja i u pogledu kriterija za utvrđivanje strateških investicijskih projekata, ubrzanja procedura za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, te hitnosti u izdavanju upravnih akata u vezi s provedbom tih projekata. Na taj način stvaraju se preduvjeti za povećanje investicija u hrvatsko gospodarstvo, a time i poboljšanje uvjeta za razvoj gospodarstva u cjelini." 
Nadan Vidošević, HGK

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

"Od ovog zakona u Hrvatskoj očekujemo kreiranje povoljne poduzetničke klime. Uklanjanjem administrativnih barijera koje su do sada onemogućavale investiranje zbog neefikasnosti, netransparentnosti, nepoštivanja rokova, omogućit će se poticajni uvjeti za investiranje u proizvodnju, energetsku, prometnu i drugu infrastrukturu i turizam. Ističemo i važnost podzakonske regulative u operativi s ulagačima koja se u pravilu ne donosi paralelno sa zakonom, a zapravo je presudna za eliminiranje prethodno opisanih problema u provedbi."
Ivica Mudrinić, HUP 

Najvažnije novosti

• inicijativa za stjecanje statusa strateškog partnera može doći "odozgo", od Vlade, ili "odozdo", samih investitora i lokalne uprave
• svaki investicijski projekt zasebno mora dobiti odluku Vlade da bi imao povlašten tretman
• osim iznosa većeg od 150 milijuna kuna ulaganja, projekt mora ispuniti još 12 kriterija da bi dobio potporu i bio uvršten na listu strateških projekata
• prvu listu projekata Ministarstvo gospodarstva mora prirediti u 60 dana od stupanja na snagu zakona
• ulaskom na listu svaki projekt dobiva operativnu skupinu zaduženu za nadzor i provedbu projekta
• za izdavanje dozvola za strateške projekte administracija će imati rok od 10 dana, a ne izda li, smatrat će se da je dana suglasnost
• zakon daje državi pravo otuđenja nekretnina u ime strateški važnih ulaganja