BEOGRAD – S profitom od 11,3 milijuna eura krajem lipnja (prema tadašnjem tečaju) AIK banka iz Niša, u vlasništvu kontroverznog Jovice Stefanovića i još nekoliko domaćih tajkuna proglašena je u tradicionalnoj ediciji tjednika Ekonomist za najprofitabilniju domaću banku. Predsjednik njezinog upravnog odbora je Miodrag Kostić, najveći proizvođač šećera u Srbiji. AIK banka je vodeća po učestalosti prodaje njezinih dionica na Beogradskoj burzi. Na drugom mjestu, po ostvarenom profitu, je Intesa sa 7,27 milijuna eura, HVB – 6,37, Komercijalna banka – 4,2 i Kulska banka – 3,2 milijuna eura. Rangiranja se odnose uglavnom na 2005., ali je za banke uzeta i prva polovina 2006. Banke su rangirane po ukupnoj aktivi i kapitalu, plasmanima, komintentima, ostvarenim prihodima od kamata i nadoknada, prema bruto dobiti i profitnoj stopi. Raiffeisen banka zauzima prvo mjesto u pogledu veličine kapitala, aktive, plasmana i depozita. Koncem lipnja kapital Raiffeisen banke bio je 161,6 milijuna eura, aktiva 1,663 milijardi eura, plasmani 916,2 milijuna eura, a depozit 1,297 milijardi eura.

U tzv. prvoj bankarskoj ligi nalazi se 10 banaka, a financijski stručnjaci predviđaju kako predstoji razdoblje u kojemu će se izdvojiti pet banaka, koje će biti domaća financijska okosnica. U rekompoziciji srbijanskog financijskog tržišta povećanu ulogu imat je OTP banka, koja je preuzela tri domaće banke: Nišku, Kulsku i Zepter banku. Banca intesa, koja je kupila Delta banku od Delta holdinga povećala je za četiri godine kapital s 35 na 170 milijuna eura. Intesi će se pripojiti Panonska banka koju je kupila Sanpaolo banka, a koja se u međuvremenu u Italiji pripojila Intesi. Edicija predstavlja stanje u bankarstvu nakon što je praktično privedena kraju privatizacija domaćih banaka. Ostalo je još nekoliko među kojima posljednjih mjeseci najveći prodor bilježi Agrobanka, koja je s tri emisije dionica povećala svoj kapital s 35 na 75 milijuna eura. Sve domaće banke su kod preuzimanja od strane inozemnih banaka postigle višestruko veću cijenu od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Tako je Vojvođansku banku preuzela Nacionalna banka Grčke za osam puta veću cijenu. Nacionalna štedionica je plaćena šest puta više, a Kulska banka 2,2 puta iznad svoje knjigovodstvene vrijednosti. Prodaja banaka predstavlja (uz prodaju licence i mobilne mreže norveškom Telenoru) najizdašniji izvor sredstava u republičkom proračunu u kojega se ove godine slilo 2,1 milijarda eura.

U sektoru osiguranja u kojemu posluje 17 osiguravajućih kuća došlo je do vidljivih promjena. Bilančna suma uvećana je za više od 50 posto, a kapital za 20 posto, uz povećanje tehničkih rezervi za 140 posto. Na srbijansko osiguravajuće tržište posljednjih godina došle su tri inozemne osiguravajuće kuće Grawe, Winerschtedische i Generali. Pored toga za preuzimanje DDOR-a Novi Sad, koji se nalazi pred privatizacijom zanimanje je pokazalo više poznatih europskih osiguravajućih kuća. Stručnjaci smatraju da ima prostora za širenje tog sektora, temeljeći svoju procjenu na niskoj premiji osiguranja po stanovniku koja iznosi 55 eura, što predstavlja učešće od 2,1 posto u GDP-u. U Europi je taj postotak daleko veći.

Najuspješnije financijske institucije

U pogledu aktive u prvih pet banaka, pored Raiffeisen spadaju još Intesa, Hypo Alpe-Adria, Komercijalna banka i HVB. Na listi pet najuspješnijih leasing kompanija nalaze se Hypo Alpe-Adria, Raiffeisen, S lizing, MLB i VB. Pet najboljih osiguravateljskih društava su Dunav osiguranje, DDOR Novi Sad, Delta Generali. Wienerstdtische i Zepter. Kod brokerskih kuća vodećih mjesto zauzima M&V Investment, zatim slijede Delta broker, Hypo Alpe-Adria Securities, Komercijalna banka i Citadel Securities.