Rastući broj razornih potresa, ratni sukobi, klimatske promjene koje više nisu prijetnja već svakodnevna realnost i razvoj umjetne inteligencije koji nezaustavljivo mijenja način na koji komuniciramo i živimo, samo su neki od razloga zašto je ovogodišnja konferencija Dani kriznog upravljanja važnija nego ikad prije.

Opatija će 3. i 4. lipnja postati centar međunarodnih sigurnosnih, ekoloških i tehnoloških rasprava, u okviru 18. izdanja međunarodne konferencije koja okuplja više od 400 stručnjaka iz Hrvatske i svijeta.

U organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, konferencija donosi presjek najaktualnijih tema suvremenog kriznog menadžmenta, a o svemu smo popričali sa Sanjom Kalamburom, predsjednicom organizacijskog i znanstvenog odbora konferencije.

Zašto su upravo sada Dani kriznog upravljanja važniji nego ikad prije?
Nalazimo se u vremenu izrazitih globalnih nestabilnosti i promjena. Ovogodišnja konferencija pokriva teme koje su neizostavne u svakodnevnim raspravama – od ratnih sukoba i klimatskih promjena sve do izazova koje donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije. Kroz multidisciplinarni pristup Dani kriznog upravljanja nude prostor za razmjenu znanja i iskustava, ali i za promišljanje o novim strategijama i načinima djelovanja u kriznim situacijama.

Konferencija se organizira već 18 godina, kako ste je razvijali i što je bilo ključno?
Krenuli smo skromno, ali s jasnim ciljem – stvoriti prostor za ozbiljnu raspravu o sigurnosnim i kriznim pitanjima. Iz godine u godinu trudili smo se odgovarati na aktualne izazove i širiti mrežu suradnje. Ključni koraci bili su uvođenje međunarodnih predavača, uspostavljanje suradnji s institucijama i sveučilištima iz inozemstva te stalna stručna i organizacijska nadogradnja programa. Ono što je ovu konferenciju učinilo prepoznatljivom jest njezina interdisciplinarnost, aktualnost i kvaliteta sadržaja.

Događanje ima snažnu institucionalnu i europsku podršku…
Prepoznati smo od strane Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, što je potvrda važnosti tema kojima se bavimo. Upravo ta institucionalna i europska podrška ključna je za dugoročnu održivost projekta. Ove godine čast nam je ugostiti gospodina Stipu Masnića kao glavnog predavača, koji će govoriti o budućnosti europske obrane i sigurnosti, te predstaviti Bijelu knjigu Europske sigurnosti i obrane. Posebno nam je važno višegodišnje pokroviteljstvo Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Hrvatske vatrogasne zajednice i Grada Velike Gorice.

Koje će biti konkretne teme i predavanja na konferenciji?
U fokusu su pitanja europske i nacionalne sigurnosti, utjecaj klimatskih promjena, uloga medija u kriznim situacijama, kao i održivost – i to ne samo u turizmu, već i u sektoru kulture i korporativnog upravljanja. Posebnu pozornost ove godine posvećujemo i umjetnoj inteligenciji, njezinoj primjeni u kriznom upravljanju te potencijalima, ali i rizicima koje nosi kao alat. Program uključuje 70 predavanja, panela i rasprava.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Klimatske promjene više nisu prijetnja, već realnost, kako se lokalne zajednice mogu pripremiti na sve učestalije poplave, požare i potrese?
Sve to zahtijeva sustavan, dugoročan i koordiniran pristup pripremi i odgovoru na krize. Ključ je u jačanju otpornosti – edukacijom stanovništva, razvoemj lokalnih planova upravljanja rizicima, ulaganjem u infrastrukturu prilagođenu novim klimatskim uvjetima te jačanjem kapaciteta žurnih službi i civilne zaštite. Uz to, vrlo je važno uključiti i lokalne aktere – škole, tvrtke, udruge – jer priprema mora biti sveobuhvatna i prilagođena specifičnostima svake zajednice. Također, digitalne tehnologije i alati poput ranih upozorenja, GIS sustava i analitike podataka mogu značajno pomoći u predviđanju i pravovremenom odgovoru. No, najvažniji resurs ostaje zajedništvo – spremnost građana i institucija da surađuju i pravovremeno reagiraju.

Koliko je u Hrvatskoj razvijen sustav ranog upozoravanja i kolika je stvarna otpornost naših lokalnih zajednica?
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina znatno napredovala u razvoju sustava ranog upozoravanja, posebno kroz uvođenje sustava SRUUK (Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama), koji putem mobilnih uređaja i drugih komunikacijskih kanala može pravovremeno obavijestiti građane o nadolazećim prijetnjama. Međutim, tehnološka rješenja samo su dio jednadžbe. Stvarna otpornost lokalnih zajednica ovisi o mnogo više faktora – razini educiranosti stanovništva, pripremljenosti lokalnih službi, kvaliteti infrastrukture i koordinaciji između različitih sektora.

Umjetna inteligencija nezaustavljivo ulazi u sve sfere života, kako može pomoći u kriznom upravljanju?
Umjetna inteligencija (AI) ima golem potencijal jer može analizirati velike količine podataka u stvarnom vremenu, predviđati moguće scenarije i automatski generirati akcijske planove. AI može pomoći u prepoznavanju uzoraka u podacima – poput vremenskih promjena, geolokacijskih podataka ili povijesnih podataka o krizama – čime omogućava brže donošenje informiranih odluka i pravovremeno upozoravanje na prijetnje.

Na primjer, AI sustavi mogu automatski prepoznati prijetnju od požara ili poplave, analizirati podatke sa senzora ili satelitskih snimki te predložiti optimalne rute za evakuaciju ili distribuciju resursa. Također, koristeći simulacije i prediktivnu analitiku, mogu pomoći u planiranju i optimizaciji resursa za krizne situacije. Međutim, AI nikada ne može potpuno nadomjestiti ljudsku procjenu, osobito u hitnim situacijama. Ljudski faktor je neophodan za donošenje moralnih i etičkih odluka.

Zanimljiv je spoj tema poput sigurnosti u turizmu i javnog zdravlja u kontekstu klimatskih promjena, kako se gradi otpornost u sektorima koji u isto vrijeme nose i rizike i potencijal za rast?
Za izgradnju otpornosti u ovom sektoru ključno je usmjeriti se na održivost i prilagodljivost. To podrazumijeva investicije u zelene tehnologije, razvoj održivih infrastruktura, smanjenje negativnog utjecaja turizma na okoliš i poticanje odgovornog ponašanja turista. Osim toga, razvijanje planova za krizno upravljanje, poput protokola za zdravlje i sigurnost u turističkim destinacijama, također igra ključnu ulogu.

U kontekstu javnog zdravlja, prilagodba uključuje jačanje zdravstvenih sustava, osiguranje boljih usluga tijekom kriznih situacija, kao i prevenciju bolesti koje mogu nastati zbog promjena u okolišu, poput respiratornih bolesti izazvanih zagađenjem ili vrućinskih udara. Potencijal za rast ovih sektora i dalje postoji, ali samo ako se oni razvijaju na način koji je usklađen s održivim praksama. U svijetu sve bržih promjena i neizvjesnosti, budućnost ove konferencije se zasniva na njezinoj sposobnosti da se prilagodi novim izazovima.