Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu tradicionalno okuplja svjetske lidere, stručnjake i inovatore kako bi raspravljali o ključnim globalnim pitanjima. Ove godine, forum je bio obilježen raspravama o nekoliko aktivnih revolucija koje obilježavaju svijet, svakoj dovoljno jakoj da samostalno oblikuje budućnost – geopolitičkim promjenama, sigurnosti, ekonomskom nacionalizmu, umjetnoj inteligenciji i tehnološkom napretku, te održivosti i demografiji.

A u jednoj od panel rasprava sudjelovao je i jedan hrvatski predstavnik, osnivač i izvršni direktor Agrivija, hrvatske agritech tvrtke uvrštene i na FT-ovu listu 1000 najbrže rastućih, a koju je 2021. i UN nagradio za inovacije u poljoprivredi. Matija Žulj posebno je za Poslovni dnevnik iznio svoje dojmove i zapažanja iz Davosa…

“Poslovni dio foruma koji obilježavaju stotine događanja, predavanja, panela, okruglih stolova i networking večera okuplja na jednom mjestu nekoliko tisuća senior lidera koji diskutiraju trendove, izazove i moguća rješenja. Upravo to WEF čini jedinstvenom think-tank platformom, prilikom za umrežavanje i razvoj poslovanja…”, piše Matija Žulj iz Davosa…

“Agrivi već treću godinu zaredom aktivno sudjeluje na poslovnom dijelu foruma, gdje kao govornik u panelima imam priliku podijeliti naša iskustva o digitalnoj transformaciji poljoprivrede diljem svijeta, promovirati naše proizvode i aktivno lobirati o nama značajnim temama – proizvodnji hrane, digitalnoj ransformaciji, umjetnoj inteligenciji i održivosti.

Geopolitičke promjene bile su značajna tema u diskusijama, posebice njihov utjecaj na ciljeve održivosti. Velik naglasak je i dalje ostaje na postizanju ciljeva održivog razvoja, ali u usporedbi s prethodnim godinama, primjetna je značajna korekcija pristupa s većim naglaskom na balans između gospodarskog, tehnološkog i održivog razvoja.

Utrka za tehnološkim napretkom, posebno u područjima umjetne inteligencije (AI), je značajna i vidljiva. Države, korporacije, znanost – svi su aktivno uključeni u utrku. Nekoliko tema je dominiralo u razgovorima o umjetnoj inteligenciji – konkretni rezultati i napredak ostvaren u zadnjih godinu dana, izazovi skaliranja, utjecaj na postojeća radna mjesta te daljnji smjer razvoja AI-ja.

Gotovo sve kompanije implementirale su AI u zadnjih godinu dana u svoje poslovanje u nekom obujmu, a primjeri ušteda i povećanja efikasnosti su značajni te s razlogom stvaraju optimizam. Primjene idu široko u sve industrije, poput stvaranja novih lijekova, novih klimatski otpornih sorti, edukacije ljudi do automatizacija poslova”.

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Brže i jednostavnije

Digitalizacija procesa pacijenta: Od naručivanja do praćenja – sve na jednom mjestu

Tema koja se prirodno nastavlja su izazovi skaliranja i potrebe za energijom. “Primjerice, već danas potrošnja energije u podatkovnim centrima čini čak četvrtinu cjelokupne potrošnje energije država poput Irske ili Virginije u SAD-u, a potrebe koje se predviđaju već u 2030. su deset puta veće od današnjih. Postoji potpuni konsenzus da su edukacija i osposobljavanje zaposlenika s novim znanjima i vještinama za korištenje AI alata i agenata apsolutni prioritet svih organizacija.

Očekuje se rastući jaz između organizacija i zaposlenika koji uspješno koriste AI, te onih koji ne koriste. I dugoročno najbitnija tema vezana uz AI bio je smjer razvoja, oko čega su vodilo dosta otvorenih diskusija. Prvi smjer je daljnji razvoj umjetne inteligencije kao alata koji kontrolira čovjek i pri čemu, kao i većina današnjih alata AI služi, za postizanje ciljeva produktivnosti, održivosti i poboljšanja kvalitete života.

To je regulatorno kontrolirani smjer. Drugi smjer je razvoj superinteligencije kojoj se daje prostor da se dalje sama razvija i koju čovjek ne kontrolira. Superinteligenciji se tim pristupom ostavlja prostor da samostalno stvara nove tehnologije, proizvodi robote, kreira nove inteligentne vrste”, piše Žulj koji već nekoliko godina aktivno radi na osvješćivanju šireg dijela javnosti i dionika oko teme pada broja poljoprivrednika.

“Na razini EU 2000. bilo je 16 milijuna proizvođača, 2020. devet milijuna, a službena prognoza EU je da će u 2040. biti ispod četiri milijuna proizvođača. Ove godine je tema ulaganja u novu generaciju poljoprivrednika, u održive i profitabilne prakse te stvaranje poljoprivrede dovoljno financijski atraktivnom industrijom da je nove generacije žele odabrati u odnosu na druge poslove koji im se nude napokon stavljena u fokus”.

Druga tema je bila regenerativna poljoprivreda i njena važnost za postizanje otpornosti i održivosti. “Regenerativna poljoprivreda se fokusira na poboljšanje zdravlja tla, pohranu ugljika u tlo, obnovu vodnih resursa, bioraznolikost i otpornost na klimatske promjene. Vodeće globalne kompanije dijelile su vlastite primjere implementacije regenerativne poljoprivrede uz zaključke da su pozitivni rezultati zaista vidljivi, no i da se razlikuju ovisno o poljoprivrednoj kulturi i regiji.

Također, svi ističu značajna potrebna ulaganja i da poljoprivrednici trebaju pomoć kako bi usvojili održive prakse kroz financijsku podršku regulatora i prehrambene industrije, ali i premiju na cijenu proizvoda. Nažalost, istraživanja pokazuju da potrošači žele i preferiraju održive proizvode, ali nisu spremni platiti premiju na cijenu za njih.

I treća značajna tema bila je primjena umjetne inteligencije u poljoprivredi, gdje sam sudjelovanjem u panelima imao priliku široj publici predstaviti iskustva našeg projekta na Barbadosu, s kojim je Ministarstvo poljoprivrede Barbadosa kako bi adresiralo nedostatak agronoma i nisku produktivnost uz pomoć Agrivija lansiralo prvog AI agronomskog savjetnika na svijetu i tako omogućilo svim poljoprivrednicima u državi pristup znanju i savjetima s ciljem povećanja produktivnosti i održivosti proizvodnje na nacionalnoj razini”, piše Žulj te u zaključku ističe:

“Uz nove globalne geopolitičke okolnosti, Svjetski ekonomski forum u Davosu pokazao je zašto je ključna globalna think-tank platforma. Glavna poruka za hrvatski poslovni sektor je da je brzina kojom kompanije globalno implementiraju umjetnu inteligenciju kako bi ostvarile konkurentsku prednost značajna. Ovo je trenutak za pokazati liderstvo kako bismo osigurali budućnost svojih organizacija”.