Kad ako ne sad? Gdje ako ne u Hrvatskoj? Projekt izgradnje podatkovnog centra Pantheon dao je ova pitanja i odgovore. Naime, tek onda kada je ambicija veća od straha napravit će se konkretni koraci, a njima su krenuli investitori s mega projektom u Topuskom.

Predvodi ih Jako Andabak u suradnji s američkim partnerima, dok je glavni inženjer i arhitekt AI rješenja Mislav Crnogorac. On je na Adria Business Forumu pojasnio detalje ove najveće investicije u Hrvatskoj, procijenjene vrijednosti više od 50 milijardi eura.

Cloud protiv AI-ja

Inače, Crnogorac je radio za Amazon, Metu, Google… pa mu Pantheon neće biti neki novitet, ali bit će itekako novitet za Lijepu Našu. Zašto je baš ona odabrana za gradnju ovog giganta pojasnio je prvo na globalnom kontekstu. Naime, on kaže kako danas postoje dvije IT industrije koje se spajaju u jednu, a to su cloud i umjetna inteligencija.

“Događa se evolucija cloud servisa koja u Americi godišnje raste 15 do 20 posto, dok u Hrvatskoj oni nisu razvijeni. Posljednjih nekoliko godina napretkom umjetne inteligencije na fundamentalnoj razini, razvoj servisa vezanih na AI (AI agenti, chatbotovi) raste 50 posto godišnje i svi koji se bave cloudom smatraju AI ugrozom pa firme koje su imale cloud ulažu u velikoj mjeri u AI.” On tvrdi da se u IT sektoru dogodilo nadmetanje pružatelja cloud usluga, a sve su to shvatile i vlade.

“Amerika i Kina su se počele natjecati tko će prije razviti sustav kako bi osigurale sigurnost. AI bum nije nastao od privatnih kompanija, nego nacija.” Taj razvoj umjetne inteligencije usko je vezan i uz energetiku jer AI usluge zahtijevaju ogromne količine energije. Amerika i Kina tu ponovno prednjače pa su počele gledati i partnerske države gdje bi mogle investirati u postrojenja za servisiranje AI servisa.

“Hrvatska je tu pogodna jer je dio Europske unije, u sustavu je Schengena. Postoji interes da se podatkovni centri poput Pantheona grade u Hrvatskoj pod uvjetom da se energetski takvo postrojenje može osigurati”, kaže pa dodaje kako su faktor odabira lokacije bile i činjenice da smo sigurna država, prijateljski nastrojena prema zapadnom svijetu koja ima i pravni okvir kojim bi se sve moglo osigurati.

“Ovaj AI je pogurao Hrvatsku i ponudio joj priliku da se ovako veliki projekt realizira baš tu.” Pantheon bi, prema procjenama, trebao s radom krenuti 2029. godine pa s tim i generirati nekolicinu novih radnih mjesta. No, s tim prednostima dolaze i razne bojazni. Mnogi se pitaju hoće li energija za pogon postrojenja biti dovoljna?

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“Kod odabira lokacije gledalo se da Hrvatska ima javni interes za postrojenje. Planiraju se instalirati četiri dalekovoda, a gradnjom postrojenja osnažila bi se elektroenergetska mreža”, rekao je pa pojasnio kako će se gledati da se rade ugovori s privatnim proizvođačima električne energije iz zemlje, ali da će se vjerojatno morati ići i na one iz regije.

“Ukupna količina energije koja je potrebna za ovaj projekt moći će se dobaviti na ovoj specifičnoj lokaciji.” Crnogorac pojašnjava kako će unutar samog projekta biti i solarne elektrane jer je kriterij za dobivanje projekta da postoji i energija iz obnovljivih izvora, a bit će tu i veliki baterijski spremnik.

Kada je riječ o budućnosti, dodaje kako moraju osigurati da postrojenje nije mrtvi kapital, nego da će predvidjeti što će se dogoditi unutar same industrije.

Baš ta predviđanja su nezahvalna jer tehnologija evoluira svake godine, posebice kada je AI u pitanju. Ipak, imamo pravo postaviti pitanje – zašto ne bismo bili među najboljima, konkurentni i uspješni? Kako ta AI revolucija pak utječe na sama poduzeća, o tome je govorio Slavko Vidović iz InfoDoma. On kaže da je najvažniji faktor uspješnosti upravljanje informacijama. Dodaje i važnost institucijskog i organizacijskog znanja, umreženost, otvorenost, međunarodnu suradnju…

“Pouka je da ne smiješ biti sam, moraš surađivati kroz neke sustave.” Vidović iznosi i neke podatke koji kažu da su se globalna korporativna ulaganja u AI udvostručila. Naime, u 2025. privatna ulaganja zabilježila su rast od 127,5 posto i sada čine 60 posto ukupnih ulaganja, dok je najviše sredstava prikupljeno u području generativne umjetne inteligencije.

Osim toga, neka istraživanja kažu kako je rast usvajanja AI-ja u organizacijama 88 posto, a ohrabrenje za korištenje, kaže, dao je i OECD. Od preporuka izdvaja da AI može poboljšati učinkovitost, produktivnost, otkrivanje prijevara, praćenje poslovanja, analizu, potencijalne inovacije, dugoročan rast… Dodaje kako to sve treba iskoristiti za dobrobit te zaključuje da su podaci gorivo u ovoj digitalnoj i AI eri u kojoj živimo. Bilo kako bilo, činjenica je da će pobjednici AI utrke formirati svijet u kojemu živimo, a tvrtke si ne mogu priuštiti da umjetnu inteligenciju ignoriraju.

Štoviše, profesor Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti baš tu neobuzdanu utrku u umjetnoj inteligenciji, uz geopolitičku i demokratsku recesiju, svrstava u ključne izazove čovječanstva u budućnosti.

Geotermali su budućnost

No, u tom širem pogledu ne smijemo zaboraviti ni na one izazove s kojima se “borimo” sada, a u prvom redu to je zelena tranzicija. Marijan Krpan iz Agencije za ugljikovodike kaže kako su obnovljiva i zelena energija u planovima Hrvatske i Europske unije, a baš su energetski resursi bitan pokretač geopolitičkih odluka.

“Svemu što se događa u svijetu, na Bliskom istoku, jedan je zajednički nazivnik – nafta i plin. Svijet i dalje ovisi o ugljikovodicima. Troši više nafte nego prije 10 godina, ali i proizvodi više i taj trend će se nastaviti.”

Smatra kako je zelena tranzicija prisutna, ali globalno nafta, plin i ugljen zadovoljavaju 87 posto primarne svjetske potrošnje pa kaže da se tu postavlja pitanje – u kojoj smo mi to tranziciji ako smo se pomaknuli vrlo malo.

“Europa je drugačiji slučaj, ona 97 posto uvozi sirovu naftu. Europa je osuđena na zelenu tranziciju i mora ići u smjeru zelenog jer svoje izvore nafte i plina nema.”

Kada je riječ o Hrvatskoj ističe geotermalnu energiju kao skriveni potencijal jer imamo 60 posto veći gradijent od europskog.

“Geotermali mogu biti rješenje za poljoprivredu, proizvodnju energije, toplinarstvo. To smo već pokazali na bušotinama koje smo proveli u Osijeku, Vinkovcima, Zaprešiću i Velikoj Gorici gdje se ustvrdilo da se ti gradovi mogu grijati geotermalnom energijom”, rekao je pa zaključio da ćemo se u budućnosti od nafte i plina pomicati baš prema geotermalnoj energiji, a oni kao Agencija među prvima.