Miris hrane, lupanje lonaca, cvjetni aranžmani, fen, pjena za kosu pa i pokazivanje oživljavanja na lutki – sve to ovih dana može se vidjeti na zagrebačkom Velesajmu. Na tisuće srednjoškolca i osnovnoškolaca došli su pogledati WorldSkills Croatia 2026, najveće državno natjecanje učenika strukovnih škola. Poanta nije samo u nagradama, plasmanima, mjestima već tome da se vidi što rade “strukovnjaci” i zašto se za neko od tih zanimanja uopće opredijeliti.

Anketa poslodavaca

U sklopu samog događaja održan je i panel u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) pod nazivom “Od učionice do industrije: vještine i tehnologije za budućnost rada”. Stručnjaci su raspravljali o tome kako što unaprijediti da bi učenici danas-sutra imali vještine koje su potrebne za određeno radno mjesto.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčić istaknuo je kako je za dobrobit struke započela reforma strukovnog obrazovanja koja je krenula od ankete sa samim poslodavcima ne bi li se dobio uvid u to što je potrebno i što oni očekuju od učenika kada počnu raditi.

“Ono što je novo u kurikulumima je puno veća zastupljenost učenja temeljenog na radu. Ovo je na neki način prekretnica jer možemo zajednički kreirati buduće stručnjake u svim zanimanjima i sektorima unutar gospodarstva Hrvatske.” Ivana Pilko Čunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih kaže da je vrlo optimistična po pitanju reforme strukovnog obrazovanja te se nada da će pridonijeti tome da učenici dolaze spremni na tržište rada. Ako ćemo pogledati brojke, recimo da Hrvatska ima više od 70 posto učenika u strukovnom obrazovanju, dok je u drugim europskim zemljama to ispod 50 posto. No, izazovi i dalje postoje. “Većina učenika pretendira na programe koji su četverogodišnji i vode prema visokom obrazovanju, a manje ih gleda da nakon obrazovanja ode na tržište rada. Želimo to promijeniti, želimo da imaju percepciju i trogodišnjeg obrazovanja kao poželjnog”, rekla je pa dodala kako u tome poslodavci imaju važnu ulogu jer oni učenicima kreiraju sliku budućnosti.

Da je percepcija važna, slaže se i Snježana Biloš iz tvrtke Otos. Ona smatra da “mladi danas ne prepoznaju vrijednost strukovnog obrazovanja jer se nekako uvijek naglašavalo visoko obrazovanje” dodajući da je nužno osvijestiti djecu i odrasle koliko je kvalitetno strukovno obrazovanje važno za gospodarstvo.

Jedan vid popularizacije baš je i u samom događaju WorldSkills Croatia. “Ovo je sjajna stvar jer povezuje učenike s poslodavcima, a i pozornica je za one koji su najbolji u svojim školama i generacijama pa ovako mogu pokazati inovativnost i hrabrost”, kaže Antea Britvić Božičković iz Kamgrada.

Brzina i odgovornost

Iako ovo natjecanje u prvi plan stavlja one najbolje iz raznih sektora, na njemu se mnogo toga može vidjeti pa i naučiti, ako ne kroz niz predavanja, onda kroz razgovor sa samim natjecateljima i stručnjacima. Svaki sektor nosi svoje zahtjeve, a činjenica je da je u Hrvatskoj onaj turistički daleko najtraženiji.

Kuhari su deficitarno zanimanje, a mi smo pitali natjecatelja Lovru (17) kako se on u tome pronašao. “Svašta sam probao i ništa me ne bi zadržalo, kuhinja je bila jedina stvar. Taj adrenalin, ta ljubav, rad s ljudima, volim to i mislim ostati u tome i raditi u Hrvatskoj.” Kakav bi pak turistički djelatnik današnjice trebao biti i na što mladi moraju obratiti pozornost žele li raditi u ovom području, pojasnila je Sara Posavec iz Termi Sveti Martin.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

“U turizmu su važni brzina i odgovornost, ali i stručna znanja. U školama bi se trebale više simulirati stvarne situacije, moraju se razvijati vještine komunikacije i timskog rada”, kaže pa dodaje kako mladi dolaze s drugačijom predodžbom o radnom okruženju, stoga je nužno osvijestiti ih o odgovornosti i radnim navikama.