Predstavljajući smjernice, ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako "pokazatelji za 2016. i prvih šest mjeseci 2017. sugeriraju da smo na dobrom i pravom putu, što su prepoznale i međunarodne i domaće institucije".

"Temeljem odgovorne fiskalne politike smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) te po prvi put od 2007. dobili jednu pozitivnu vijest o kreditnom rejtingu, odnosno stabilizirani su nam izgledi", izjavio je Marić

Nove smjernice su, prema riječima ministra financija, uglavnom istovjetne onima iz ovogodišnjeg Programa konvergencije, ali uzimaju u obzir i  pojedine rizike, pa i restrukturiranje i svega što je vezano uz koncern Agrokor.

Ove godine Vlada očekuju gospodarski rast od 3,2 posto, a u 2018. od 2,8 posto, a Marić pojašnjava kako se u odnosu na projekcije iz Programa konvergencije razlike odnose na očekivanja nešto nižeg utjecaja domaće potražnje, a nešto višeg utjecaja neto izvoza.

 Za 2018. su tako planirani prihodi 127,96 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 5,3 posto u odnosu na plan za 2017. godinu. Pritom se porezni prihodi planiraju na razini od 74,6 milijardi kuna, uz 2,5 postotni godišnji rast, a preostali dio rasta dolazi prije svega od korištenja EU fondova, gdje se očekuje daljnji rast od gotovo 24 posto, rekao je Marić.

 U 2019. proračunski prihodi porast će za 3,6 posto te će iznositi 132,6 milijardi kuna, dok se za 2020. godinu predviđaju u iznosu od 136,7 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 3,1 posto.

 Prihodi od PDV-a se za 2018. planiraju na 48,2 milijarde kuna, uz rast od 4,4 posto, a rast doprinosa očekuje se po stopi od 4,2 posto, na 24,05 milijardi kuna.

 Rashodna strana proračuna, pak, određena je daljnjim jačanjem fiskalne održivosti i konsolidacije, ali uz provođenja mjera adekvatne skrbi za sve građane i poticanja razvoja.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

 Tako se, primjerice, sredstva za provedbu demografskih mjera, uključujući i subvencioniranje stambenih kredita, povećavaju za ukupno 223,5 milijuna kuna, a rast će i rashodi za obveze prema hrvatskim braniteljima temeljem novog zakona koji bi trebao biti usvojen na slijedećoj sjednici Vlade, u Kninu, a na snagu stupiti 2018. godine.

 Viši će biti i rashodi za umirovljenike, zbog dvije indeksacije mirovina u travnju i rujnu, i to za oko 1,3 milijarde kuna, dok bi HZZO trebao dobiti oko 500 milijuna kuna više. To, kaže Marić, neće riješiti sve probleme zdravstvenog sustava, ali to će biti dodatni poticaj da se u tom sektoru napravo kvalitetan proces restrukturiranja.

Za 474 milijuna kuna trebali se povećati rashodi za masu plaća za zaposlene, temeljem dogovora sa sindikatima državnih službenika iz 2016. o povećanju plaća u tri navrata po 2 posto.

 Viši će rashodi biti i za uplate u EU proračun i nacionalnu komponentu za projekte koji se financiraju EU sredstvima, a rast će i troškovi za sustav domovinske sigurnosti.

Smanjenje Marić najavljuje u proračunima Ministarstva gospodarstva, jer ove godine završavaju plaćanja iz programa restrutkuriranje brodogradnje, te Ministarstva financija zbog nižih kamata. 

Ukupno bi rashodi u 2018. trebali rasti za 4,5 milijardi kuna, na 132,9 milijardi kuna, dok bi 2019. iznosili 135,5 milijardi, a 2020. 136,6 milijardi kuna.

Temeljem ovih projekcija, a uzevši u obzir i izvanproračunske korisnike i jedinice lokalne uprave i samouprave, za 2018. u Vladi očekuju deficit opće države od 0,8 posto BDP-a, a u 2019. od 0,3 posto, dok za 2020. Marić projicira suficit od 0,5 posto BDP-a.

 Slijedom takvih kretanja, očekuje se i nastavak smanjivanja javnog duga, koji bi krajem 2017. godine trebao pasti na 81,1 posto BDP-a, što bi bilo za 2,6 postotnih bodova manje nego krajem 2016. Udio javnog duga u BDP-u trebao bi i idućih godina padati, pa bi 2020. skliznuo na 72,1 posto BDP-a.

 Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić je istaknula da proračun za 2018. ima veliku važnost, između ostalog, jer će se donijeti u uvjetima uzlaznog gospodarskog ciklusa.

„Međutim, opasnost je dobrih vremena da se pomisli da će ona trajati dugo i da stoga treba eventualno oslabiti ili sasvim zaboraviti na potrebu štednje i racionalnog postupanja u svakom od resora“, upozorila je, istaknuvši da su dobra vremena prilika da se fiskalna situacije pripremi za vremena koja neće biti tako dobra, a koja nam sigurno u budućnosti dolaze.