Neizvjesnost naplate potraživanja od kupaca

Naslovnica Forum Gospodarstvo i financije Opće financije Neizvjesnost naplate potraživanja od kupaca

Neizvjesnost naplate potraživanja od kupaca (koji su utuženi), koja npr. iznose 1 milju, jeli se ona u FI bilježe kao gubitak, ili kao da su potraživanja uredno obavljena (pa ti vidi kasnije)…..

Herbos d.d. - lider u zaštiti bilja sa više od 62. godine tradicije

u FI se sva potraživanja koja nisu naplaćena u određenom roku a bivaju utužena unose kao ispravak vrijednosti u aktivu čime se zatvara konto potraživanja od kupaca dok u RDG ide u rashod razdoblja kao vrijed.usklađenje kratk.potraživanja(ostali troškovi) i to za istu svotu za koju je ranije bilo priznato kao prihod.
ukoliko nastupi zastara vrijed.usklađenje se ukida i ukljućuje u porez.prihod(plaća se porez).

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Preporučio bih da se vremenska razgraničenja izbacuju iz analize, odnosno procjenjivanja vrijednosti imovine.


Preporučio bih da se vremenska razgraničenja izbacuju iz analize, odnosno procjenjivanja vrijednosti imovine.

može objašnjenje zašto?

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Ukoliko je saldo vremenskih razgraničenja aktivan (ako su aktivna vrem. raz. veća od pasivnih) potrebno ga je eliminirati iz knjigovodstvene vrijednosti poduzeća jer označava veće isplate razganičene za budučnost od rezerviranja budućih dobiti. Na taj način aktivan saldo vremenskih razgraničenja predstavlja svojevrsnu nedodirljivu imovinu poduzeća koja nema neku ostvarivu tržišnu vrijednost, već je posljedica računovodstvenog algoritma.
Obrnuto, pasivan saldo vremenskih razgraničenja je spontani izvor financiranja poslovanja poduzeća. Pas. saldo vrem. raz. ne predstavlja ujedno i obvezu poduzeća već može predstavljati i svojevrsni dio njegove vlasničke glavnice. Međutim, analitičar mora prosuditi izvjesnost nastajanja izdataka za koje je u računovodstvu izvršeno razerviranje u pasivnim vremenskim razgraničenjima. Ukoliko se ocijeni da je realno očekivati nastupanje novčanog izdatka u bliskoj budučnosti tada je potrebno umanjiti vrijednost poduzeća za iznos tako rezerviranog troška, no ukoliko se ocijeni da nije realno očekivati nastupanje novčanog izdatka u bližoj budučnosti takva razgraničenja treba uključiti u vrijednost poduzeća.

uglavnom se slažem da se tvoja teorija može primjeniti pri izračunu fer vrijednosti poduzeća.
što se tiče rezerviranja za buduće troškove odnosno accrued expenses, treba znati da se razlika uglavnom sravnjuje po bruto principu u budućem izvještajnom razdoblju odnosno sve što je više zaračunato kao rashod razdoblja u slijedećem se razdoblju oprihoduje te je bilančni i porezni efekt=0.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Istina, ali problem je što se u tenutku procjenjivanja ne može znati da li će se rashod (rezerviranja ostvarene dobiti za buduće novčane izdatke) transformiati u prihod, zbog njihova nenastajanja.


Istina, ali problem je što se u tenutku procjenjivanja ne može znati da li će se rashod (rezerviranja ostvarene dobiti za buduće novčane izdatke) transformiati u prihod, zbog njihova nenastajanja.

nema veze u jednom od MRS-ova detaljno piše kada se i samo u kojem slučaju primjenjuju rezervacije.
Msilim da su to štetni ugovori i ostalo di je velika mogučnost nastanka rashoda (ovisi o djelatnosti a najčešće se ova pozicija može vidjeti kod građevinskog sektora), što se tiče unaprijed obračunatih troškova oni se po svim standardima uzimaju zdravo za gotovo u bilanci(obveze) i u RDG-u trošak
no kao prilog uz knjiženja obavezno se moraju priložiti dokumenti po kojem su obračunati te se to dodatno pojašnjava i u bilješkama. To bi trebalo značiti da se tretiraju kao i ostali stvarni rashodi razdoblja kao i obveze
uglavnom na poziciji 29 Bilance.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

mici:

Istina, ali problem je što se u tenutku procjenjivanja ne može znati da li će se rashod (rezerviranja ostvarene dobiti za buduće novčane izdatke) transformiati u prihod, zbog njihova nenastajanja.

nema veze u jednom od MRS-ova detaljno piše kada se i samo u kojem slučaju primjenjuju rezervacije.
Msilim da su to štetni ugovori i ostalo di je velika mogučnost nastanka rashoda (ovisi o djelatnosti a najčešće se ova pozicija može vidjeti kod građevinskog sektora), što se tiče unaprijed obračunatih troškova oni se po svim standardima uzimaju zdravo za gotovo u bilanci(obveze) i u RDG-u trošak
no kao prilog uz knjiženja obavezno se moraju priložiti dokumenti po kojem su obračunati te se to dodatno pojašnjava i u bilješkama. To bi trebalo značiti da se tretiraju kao i ostali stvarni rashodi razdoblja kao i obveze
uglavnom na poziciji 29 Bilance.


Dobro no što ako se radi malom privatnom poduzeću. Ili srednjem. Njima naravno paše iskazivanje što manje dobiti jer će platiti manji porez, a to mogu uopravo preko pas. vrem .raz. Kod malih poduzeća koja nemaju detalljnu i kvalitetnu dokumentacijsku osnovu je ponekad teško utvrditi mogućnost nastanka troška. Sam si spomenuo građevinske firme. Koliko god se neke stvari činile očitima, treba znati da je BUDUĆNOST UVIJEK NEIZVJESNA, samo je pitanje u većoj ili manjoj mjeri. Primjer je ono urušavanje zgrade (mislim da je bila zgrada, poslovna) kojui je gradila viadukt ili tehnika, ne sjećam se.

gle, jedno su rezerviranja a drugo unaprijed obr.troškovi i prihodi budućeg razdoblja.
kod jednog i drugog mora postojati izvjesnost nastanka budućih rashoda ili prihoda.
sve to uglavnom je odlično obrađeno u MRS-ima kao i u zakonu o PD.
stoga , ako nisi siguran, knjigu u ruke i čitaj.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Ima u mrs-u i uračunovodstvu općenito nekih nelogičnosti, pogotovo kod nas. Nije mrs sveta krava.Naravno da mora postojati izvjesnost nastajanja, ali i sama riječ izvjesnost ne znaći nešto apsolutno.


Ima u mrs-u i uračunovodstvu općenito nekih nelogičnosti, pogotovo kod nas. Nije mrs sveta krava.Naravno da mora postojati izvjesnost nastajanja, ali i sama riječ izvjesnost ne znaći nešto apsolutno.

dobro. sada da remiziramo ovaj završetak rasprave. svo računovodstvo u zemljama članicama EU kao i nekih drugih država rade se po MRS-ima odnosno IFRS-ovima. Amerika i još neke države rade po US GAAP-ovima.
Na MRS-ima se također temelje lokalni računovdstveni standardi i porezni i drugi zakoni vezani za računovdstvo.
Ja uopće ovdje ne govorim o logičnosti i apsolutnoj istinitosti MRS-eva niti me to zanima. Ono što je bitno to je da svi subjekti izlistani na tržištima kapitala diljem Europe i svijeta se pri sastavljanju svojih izvješća moraju pridržavati MRS-ova odnosno GAAP-ova tamo di se oni primjenjuju. Stoga kad govorimo o FI društava izlistanih na burzi moramo gledati MRS-ove i IFRS-ove pri analizi takvih izvješća.
Nemam namjeru vodit puste rasprave i isprazne tlapnje tipa što bi trebalo i što bi bilo kad bi bilo kad je činjenica da se sva izvješća trebaju temeljit na MRS-evima( kompanije izlistane na burzi) i možemo samo rasravljati koliko određena izvješća od njih odstupaju.
svaka daljnja rasprava o ovome po meni je suvišna.

 I m a g i n a t i o n * a t * w o r k 

Pa eto neću više ništa reći, satmo sam htio naglasiti da se kod vrednovanja imovine poduzeća treba obratiti pozornost na tretman vremenskih razgraničenja u kojim MOGU bitit skriveni dobici i gubici. Isto tako treba posebno peispitati tretman neopipljive imovine, imovine nepotrebne za poslovanje (pri akvizicijama)….
Točka[smiley][smiley][smiley]

New Report

Close