Zbog kamatnog spreada su i došli ovdje levatiti ali to je zakon tržišta, da im ono to ne dozvoljava toga ne bi bilo.
Gdje će im štednja curiti? U osiguravajuća društva i inv.fondove i leasing unutar istog bankovnog holdinga?
Osim toga tu ih je regulator pritisnuo visokim pričuvama a zbog čega bankari rogobore sve ove godine. Napravljena je čak i sensitivity analiza tog scenarija koji si naveo iako rizik čega ne možemo apsolutno isključiti.

Talijani-Intesa i Banca pololare…ne mogu se sjetiti niti jedne više..ako ciljaš na ZABU to ti je od matinele preko Bank Austria Creditanstalt. Austrijanci su najviše izloženi.

Ime Creditanstalt ulijeva povjerenje. [sad]

Febo, pričuva je 13% trenutno a to baš i nije preveć .

Gdje će štednja curiti ?
* Ako bude pameti u investicije u energetiku i izvoz (ipak treba uvesti zericu kapitalnih dobara za to pokrenuti).
* A ako ne bude tamo gdje je i Grčkoj iscurila.

U svakom slučaju pratit ćemo sa zanimanjem svi skupa stanje štednje u Hrvata u sljedećim mjesecima.

Ja ne znam što sam drugo mogao zaključiti iz naslova: "Mirovinska reforma – treba li ukinuti drugi stup". Ako se ukine drugi stup onda ostaje samo prvi koji je pod konrolom države odnosno političara. Teško je vjerovati da će političari između kupovanja glasova umirovljenika i državnih zaposlenika s jedne i investiranja u izvoznu ekonomiju s druge strane izabrati ovo drugo. U ovoj zemlji stvari su se počele mjenjati na bolje kada je političarima nestalo novaca za kupovanje glasova. Da se to nije desilo premijer bi i dalje bio Ivo Sanader, njegov zamjenik Polančec, a predsjednik bi bio Milan Bandić. Dragan Primorac bi svake godine bacao 400 milijuna kuna udžbenika na smeće. ekipa iz HEP-a bi se igrala ENRON-a, itd.

Razlog zbog kojeg naša ekonomija nije nekonkurentna nisu ni strane banke ni strani proizvođači automobila ni strani mirovinski fondovi. Ralog smo mi sami i naši (ne strani) političari koji nisu sposobni privući investicije i kvalitetne poslove u Hrvatsku. Te iste strane banke investiraju u izvozne poslove u Poljskoj, Slovačkoj i Srbiji. Jednog dana kada naša pohlepna država smanji apetite investirati će i u Split i Osijek, a ne samo u Čačak i Kragujevac.

Može se raspravljati o tome kakav treba biti drugi stup. Da li treba ostaviti postojeći sustav, uvesti američki ili nešto između. Međutim, prebacivanje novaca iz drugog u prvi stup bi bila katastrofa. Time bi samo omogućili političarima da još godinama sakrivaju svoju nesposobnost i još bi im za to dobro platili. Omogućili bi im da nas zakopaju još dublje.

Tu su i drugi instrumenti ograničavanja rasta plasmana banaka….upis obveznih blagajničkih zapisa i sl…..
Nema veze, akumulirana štednja u Hrvata (koja nije mala) curiti će tamo gdje će je korisnici financijskih zajmova plasirati-investicije ili potrošnja..to i nije toliko stvar intermedijara koliko
ostalih subjekata i ima konotaciju i u ostalim stvarima osim visine kamatne stope-porezne olakšice
etc.

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Trazite-posao-Odselite-u-Dansku
nešto povezano.
dancima treba 100 000 radnika da bi ostali konkurentni, koliko nama tek onda treba majko mila…

treba sve ukinuti

Sve je preepisano izvana,meni je to dodatna sigurnost ako preživim,nevjerujem da Alians može propast. [thumbsup]

mirovinki stupovi ne mogu funkcionirati s ovakvim omjerima pasivnih i aktivnih korisnika (mislim da smo trenutno na 1,27 zaposlenih na 1 umirovljenika). niti jedan mirovinski fond, bez obzira na uspješnost (long-run), ne može raditi kalulacije kada omjer zaposlenih i umirovljenika padne ispod 1,7 :1
meni dođe samo žao svih onih koji se raduju svojim penzijama, koje su pošteno zaradili. neće još dugo. to je nama naša borba dala

Sada ova tema dobiva sasvim drugu dimenziju. Možda se čak povećaju davanja za drugi stup…

uz dužno poštovanje, odakle vam ti brojevi?

mislim, lijepo je imati mišljenje, ali temeljem čega se cifrate?
odokativna metoda?
usporedna?

nama realno nedostaje barem 800.000 radnih mjesta – samo da bismo se vratili na približnu razinu zaposlenosti iz 1990 kada je bilo otprilike 2,600,000 zaposlenih (oko 120,000 u upravi i javnim tvrtkama) i oko 440,000 umirovljenika. danas imamo 1,500,000 zaposlenih (oko 240,000 u javnoj upravi + 160,000 u javnim i mješanim poduzećima), no malo nas pomeo broj umirovljenika od 1,100,000.
znači, izgubili smo 40% zaposlenih; preko 50% u realnom sektoru; utrostručili smo broj uprave i javnih poduzeća koji se uglavnom namiruju iz proračuna, (čast izuzecima) i skoro utrostručili broj umirovljenika (stime da tek svaki peti umirovljenik ima odrađeni puni staž !!!!!!!)
da ne govorim o tomu koliko smo unakazili naš primarni i sekundarni sektor u korist razvoja uslužnog.
i sada bi netko predlagao model koji to može podnijeti?
nema tog modela.
svaki novo-predloženi model, način je za izvalačenje dijela ili cijelog iznosa mirovinskog stupa (drugog ili trećeg). sve drugo je priča. pogledajte još jednom ove brojeve odozgo. to je naša istina.
a sada smo na 1,21 (omjer zaposlenih na 1 umirovljenika). hapačina traje