Da ne odgovaram na svaku rečenicu reći ću generalno:
Najbitnije pri formuliranu bilo kakve ekonomske politike je utvrđianje prioriteta. U rasponu različitih prioriteta (društvenih stanja) ja više rangiram politiku javnog duga ne politiku "spasimo tržište kapitala".

Prikaz je nedosljedan.
Što je dobro u tome da su banke na 7 dana posudile toliku količinu novaca od HNB-a?
Molim te pojasni.
Velike banke su gotovo nelikvidne,probaj dignuti kredit u nekoj većoj banci.
Prije 2 tjedna 3,7, prošli 4,1 sada već 6,1 mlrd kuna.
Ovo nikako nije dobra vijest.

Ti si to napisao kao da će tim novcima kupovati dionice.
Ustvari ovo pokazuje kratkoročnu nelikvidnost banaka na tržištu.
[/quote]

Samo sam upozorio na činjenicu da je u kratkom roku akcijama HNB-a povećana likvidnost za 14,5 milijardi kuna, od toga 8,4 milijarde će biti dostupne bankama 10.11. nakon obračuna obvezne pričuve. I nisu banke posudile novac od HNB-a nego su obrnutom repo aukcijom došle do keša.
Kao zalog su vjerojatno dale trezorske zapise Ministarstva financija ili neki drugi nerizičan kolateral.
Rezultat je lagani pad kamatnih stopa
[/quote]

Sava,likvidnost je slaba,povećana je posudbom HNB-a.
Posudile su da.
Napisao sam ti,probaj dobiti kredit u nekoj banci ovih dana.
Zovi telefonom,ne moraš u banku.
Kriza kod nas tek dolazi.
Otplata dugova u 2009. je upitna,ona u 2010. još i više.
Realni sektor tek u 2009. očekuje smanjenje profita.
Pitanje,kako će realni sektor otplačivati ili reporogramirati dugove?
Kreditiranjem naših banaka????

Posve je jasno gdje ide burza u dogledno vrijeme.
Sumnja postoji jedino zbog ionako niskih cijena,ali budimo realni.
Samo loše vijesti u dogledno vrijeme.

Evo ponovno sam bacio pogled na dug RH i vidim da nisi upoznat s strukturom i otplatama duga.
Baci malo pogled. Meni se čini da nema ništa neobično, ali da rizik postoji to se slažem, posebice u uvjetima nižeg gospodarskog rasta. Ali takav rizik i još veći postoji u svim državama pa nema takve panike na burzama. ZSE je po lošim performansama svjetski rekorder. Kome je to u cilju i interesu?

Evo ponovno sam bacio pogled na dug RH i vidim da nisi upoznat s strukturom i otplatama duga.
Baci malo pogled. Meni se čini da nema ništa neobično, ali da rizik postoji to se slažem, posebice u uvjetima nižeg gospodarskog rasta. Ali takav rizik i još veći postoji u svim državama pa nema takve panike na burzama. ZSE je po lošim performansama svjetski rekorder. Kome je to u cilju i interesu?

[/quote]

Upoznat sam.
Vjeruj mi.
O tome bi se dalo raspravljati.
Ništa neobično?
Nije čak niti najveći problem visina,već 1. mogučnost otplate.
Kakva je?
Loša.
Jako loša.
Što misliš na što je mislio Sanader kada je rekao da visimo o niti?
2. Pogledaj odnosa između vanjskog duga i izvoza zadnjih 9 godina.

Tj. vanjsko zaduživanje i snažna ulaganja javnog sektora u infrastrukturu, financirano kroz rastuće zaduženje središnje države kod domaćih i međunarodnih banaka, nije imalo poseban utjecaj na porast produktivnosti i povećavanje konkurentske sposobnosti poduzeća na međunarodnom tržištu.
To je ono što brine.
Ta dva pokazatelja.

http://www.mojedionice.com/trg/IzvDionicariPromjeneSve.aspx?idDrz=1&idNac=2&idDcar=-2

Mirovinski fondovi spašavaju državu od bankrota, to je največa katastrofa, umjesto da država vodi brigu o tržištu kapitala, pomaže gospodarstvu u krizna vremana, mi sad svi moramo ustvari odricat se ne znam čega sve ne da bi državu spasili od bankrota, a onda tek tko preživi samostalno ovu krizu taj je sretan, mišljenja sam da če ovdje biti gadnih problema i da se nečemo lako izvuč iz ove krize, zašto?? E, vidite, zato što je premijer tvrdoglav ko mazga i teško če prihvatiti sugestije i prijedloge stručnih ljudi, a sve na štetu svih nas. Drugi su odmah rekli, u banani smo treba nam pomoč i dobili su je, a mi se busamo u prsa kako nam je bankarski sustav stabilan, je, slažem se, ali ne može ni on opstati bez gospodarstva, a da bi banke i opstale gospodarstvo mora funkcionirati. Banke ne žele više posuđivati novac državi i tu se vračamo na početak, novac su dali mirovinci i to je rizik koji su oni preuzeli u ime svih nas, psudili su novac sa večom kamatom da bi se servisirali krediti sa nižom, jedno jednostavno pitanje svima; Kud to vodi???????

Imate krasan tekst upravo o ovome šta sam pisao u prošlom postu, šta nam savjetuje EU, nažalost sami ne želimo to vidjeti ili bolje ne želimo priznati:

http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3199030/index.do

izgleda da ćemo izgubiti i zadnju šansu za spas ZSE i dizanje crobexa, pare BF-a neće na burzu [bye]

Braniteljski fond ulazi u Hrvatsku poštansku banku

Da bi se spriječilo isušivanje FBH-a u pripremi su zakonske izmjene nakon kojih bi mogao postati igrač u dokapitalizaciji HPB-a

U natezanjima sa socijalnim partnerima oko štednje u sklopu donošenja proračuna za iduću godinu dojam je da se Vlada ničim drugim i ne stigne baviti, no jednako žurni su i neki konkretni projekti važni za poslovanje pojedinih institucija.

Dva takva su, primjerice, pitanje dokapitalizacije Hrvatske poštanske banke i izmjene Zakona o Fondu hrvatskih branitelja te Statuta tog fonda. Premda su njihove brige i motivi rješavanja različiti, to na kraju i ne bi moralo biti tako. Iz financijskih krugova čuje se da se već razrađuje inicijativa prema kojoj bi se FBH mogao angažirati u kapitalnom snaženju HPB-a. O modelu, doduše, zadnju riječ imaju vlasnici (Hrvatska pošta, HZMO te HFP zajedno drže 98,5 posto), a predsjednik NO-a HPB-a i pomoćnik ministra financija Zdravko Marić ponavlja da će se o izboru modela država očitovati "veoma brzo". Nakon što su vlasnici propustili prikupiti kapital kroz javnu ponudu dionica, uz današnju burzovnu klimu IPO se u dogledno vrijeme ne čini ozbiljnom opcijom. Postojeći dioničari HPB-a imaju dovoljno problema u financiranju da bi proveli dokapitalizaciju privatnom ponudom, pa se u novije vrijeme kalkuliralo s hibridnim instrumentima i dopunskim kapitalom, i to u razmjerima koji bi mogli poslužiti ponajprije kao premosnica, a ne trajnije osiguranje razvoja banke. HPB već neko vrijeme zbog rubne stope adekvatnosti kapitala (oko 10,4 posto) zapravo tapka u mjestu. Ne može povećavati plasmane ni u granicama postojećih kreditnih limita, a s idućom godinom ni to neće biti dovoljno da udovolji zakonskim uvjetima. Za Braniteljski fond početak nove godine znači izradu završnog računa koja bi ga prema postojećoj formuli raspodjele dobiti od ulaganja mogla prilično isušiti, neovisno o tome što je velik dio njegovih udjelničara odlučio ostati u fondu i što i u ovo vrijeme krize pokazuju daleko više staloženosti nego što se to predviđalo. Slijedom prodaje dionica Ine Fond HB je sredinom listopada utržio 1,96 milijardi kuna. Dio te likvidnosti poslužio je za isplate udjela povrh raspoloživih likvidnih pozicija fonda u prvih pola godine, kao i za tekuće iskupe udjela nakon što su prodane dionice Ine. Većinu preostala novca od Ine, a to je 1,3-1,4 milijarde kuna, Fond drži u kratkoročnim depozitima, a u manjoj mjeri i u trezorskima zapisima. Ostatak imovine Fonda čini paket dionica HT-a (vrijedi više od 1,1 milijardu kuna) pa se imovina Fonda procjenjuje na više od 2,5 milijardi kuna. Ne izmijeni li se zakon o FHB-u, i bez daljnjih izlazaka udjelničara i bez pada cijene HT-a, imovina Fonda bi jako okopnila…..Posl.dnevnik

pa ako vi nećete kupovati dionice po asku, zašto bi fondovi???

Slažem se. Svi čuče u kešu i pitaju se zašto Crobex pada.

Ja neću ni po bidu
[thumbsup]

znači dinko je najviše pazario!

Top 10 investitora za vr. papir – "RHMF-T-10BA"

Vlasnik računa Stanje [%] Vrsta računa
1. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ALLIANZ ZB D.O.O. ZA AZ OBVEZNI MIROVINSKI FOND 935.000.000 35,24 Skrb. račun
2. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./RAIFFEISEN MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. ZA RAIFFEISEN OBVEZNI MIROVINSKI FOND 715.000.000 26,95 Skrb. račun
3. HYPO ALPE-ADRIA-BANK D.D./PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. OBVEZNI MIROVINSKI FOND 392.000.000 14,78 Skrb. račun
4. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./ERSTE PLAVI OBVEZNI MIROVINSKI FOND 305.000.000 11,50 Skrb. račun
5. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D./FOND HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI 200.000.000 7,54 Skrb. račun
6. ALLIANZ ZAGREB D.D. 30.000.000 1,13 Osnovni račun
7. CROATIA OSIGURANJE D.D. – ŽIVOTNO OSIGURANJE 25.000.000 0,94 Osnovni račun
8. HPB NOVČANI OTVORENI INVESTICIJSKI FOND 15.000.000 0,57 Zast. račun
9. HPB D.D./ZDMF HEP GRUPE 14.000.000 0,53 Skrb. račun
10. HPB D.D./CROATIA OSIGURANJE DOBROVOLJNI MIROVINSKI FOND 8.000.000 0,30 Skrb. račun
Ukupno: 99,47

Promet u mil. kn promjena u % kamatna stopa u % promjena u %
prekonoćni 137,30 + 31,39 18,32 + 6,70
1 tjedan 20,50 + 64,00 21,09 + 33,48
Ukupno: 157,80 + 34,87 18,68 + 9,75
Nakon što je središnja banka jučer na redovito obratnoj repo aukciji odbila sve ponude banaka u iznosu od 5.951,20 milijuna kuna danas je na Tržištu novca kamatna stopa narasla, a naročito kamatna stopa na rok od tjedan dana. Ponuda slobodnih viškova viša je od jučerašnje za nešto više od 20 posto, međutim narasla je i potražnja pa tako i dalje u sustavu nedostaje sredstava. Prosječna dnevna kamatna stopa narasla je za 9,75%, dok su pozajmice na tjedan dana poskupjele za 33,48%.

27. studeni 2008.

Jučerašnja u potpunosti odbijena obrnuta repo aukcija bila je šok za sve financijske institucije. Također se za rezultate čekalo do 17h tako da je bilo prekasno za sudionike da reagiraju na novu situaciju. Zajedno sa aukcijom dvogodišnjeg trezorca za čiju je namiru danas iz sistema je otišlo preko 8,5 milijardi kuna. Na takav manjak će se reagirati povećanjem kamatnih stopa i masovnim zahtjevima za lombardni kredit.
http://www.rba.hr

hm, roha stišće likvidnost
ima li tko kakav komentar?

sve je već rečeno ….sljedeća godina bit će teška ako ne i sljedeće dvije…