Što je dobro u tome da su banke na 7 dana posudile toliku količinu novaca od HNB-a?
meni bi bilo dobro to, da je uzrok te kratkoročne nelikvidnosti banaka stvar da su možda nekome odobrili tako veliki kredit… pa da im zato ponestalo para 😛 Recimo da su "nekome" odobrili kredit od 5 milijardi kuna 😀 Ako je taj netko tako "jak" da su banke sigurne da su napravili dobar posao, da je vjerojatnost problema sa vračanjem gotovo doslovno 0, a taj netko pak sa tih 5 milijardi napravi puno dobroga ka hrvatsko gospodarstvo… e to bi se meni svidjelo!
Izgleda da se sprema isti scenarij i za prosinac. Mirovincima to odgovara. Čine vladi uslugu koju će ovi vratiti na neki način, puštaju tržište da rokne kako Bog zapovjeda i kada sve to padne za po još jednu decimalu onda će nazad a novac im je relativno siguran. Nisu oni baš tako blesavi kao što vi ovdje mislite. Kako će ima vlada vratiti uslugu? Možda će Samodol zažmiriti na jedno oko zbog nekih stvari.
A lova od obratne repo aukcije; sutra je na računima banaka – 6,114 milijardi kuna.
Jel kao i lova od hateja????? [lol]
Kupili OK, to se zna da u zadnje vrijeme ne ulažu u dionice….No, ono što je po meni bitnije je da li njih uopće netko kontolira u njihovom radu. Da li neko dođe i kaže ajmo da vidimo koje si rezultate postigao…Jel ulažu oni po nekoj strategiji ?
Ili jednostavno sanjaš po noći neku dionicu, ujutro odeš na posao i pikneš si nju….Onak za 10 milja kuna…Ionak’ ak fulaš nikome niš….
možete se praviti ludi i tvrditi da to nema veze s našim TK, ali zavaravate samo sebe. to je jaaako loša vijest za naše TK i imat će dalekosežne (loše) posljedice. a znate li što je najgore? što državi ovo NIJE dovoljno za pokriće ogromnih dugova….a mirovinci imaju još nešto keša na računima, prijeko potrebnog državi [bye]
Uh, o ovome nisam razmišljao, nekako sam si predočio u glavi da su nas sjebali i utukli 2,6 mlrd. kuna u drž. obveznice i da će stati na tome uz stagnaciju crobexa idućih mjeseci. Sad kad razmislim, državi dolazi nagodinu još oko 8 mlrd EUR (56 mlrd kuna) na naplatu. Bojim se da će dr.Ivo mirovincima uzeti i zadnju kunu s računa. [cry]
[/quote]
Ma neeee, mora da se šališ? Pa ne bi to Sanader nikad napravio [lol]
Kupili OK, to se zna da u zadnje vrijeme ne ulažu u dionice….No, ono što je po meni bitnije je da li njih uopće netko kontolira u njihovom radu. Da li neko dođe i kaže ajmo da vidimo koje si rezultate postigao…Jel ulažu oni po nekoj strategiji ?
Ili jednostavno sanjaš po noći neku dionicu, ujutro odeš na posao i pikneš si nju….Onak za 10 milja kuna…Ionak’ ak fulaš nikome niš….
evo i mene kratko u prolazu, pa da ovdje nešto dodam.
Prije nekih mjesec-dva dana zvao sam u moj OMF (čiji sam član, i redovno uplaćujem dobru svotu novaca), da ih pitam kako mi nikako ne šalju izvještaj o ulaganju itd. Nakon nekoliko upita, identifikacije i svega ostaloga, još uvijek nisam dobio traženi izvještaj, a gospođa s druge strane mi je odgovorila da je ove godine kriza na tržištu kapitala, pa da su u minusu -6%, a istovremeno se pohvalila da oni samo 20% imovine ulažu u dionice, dok im je ostatak uložen u sigurne investicije s fiksnim prinosom itd. Ja sam im na to odgovorio mailom da jako dobro znam kakva je kriza na tržištu, ali da ako su sa samo 20% imovine uspjeli stvoriti minus od -6 % (s tim da im je drugih 80% u plusu), onda ugrubo proračunato znači da su dionički u minusu oko 50%, tu negdje kao nekoliko najgorih OIF-ova u HR?!?? Više mi nisu ništa odgovarali do danas, i sve razmišljam da ih prvom zgodom promijenim, samo ne znam koje bih uzeo?
A lova od obratne repo aukcije; sutra je na računima banaka – 6,114 milijardi kuna.
hm nije li obrnuto?
Već neko vrijeme pišem o problemu visokih kamatnih stopa. Neki su mi sugerirali da je Roha stisnuo likvidnost, da nema gotovine u opticaju, kuna je tražena roba. A tražena roba ima svoju cijenu. Evo jučer je na Tržištu novca Zagreb protrgovano 126 ml kn po ks 16,49 % (prekonoćno). ZIBOR je 16,67%.
S druge strane LIBOR, kao benchmark KS je u padu. No daleko je LIBOR još od nas. Barem po meni. Osim toga, volio bih vidjeti volumene međubankarske posudbe po tim KS i u USA i u EU. Na osnovi tih dvaju pokazatelja dao bi se izvući dobar zaključak.
Dosta je bilo priče o državnom dugu koji dosijeva na naplatu u sljedećem razdoblju. Evo što sam ja uspio pronaći:
S današnjom aukcijom ukupna se zaduženost države putem trezorskih zapisa povećala za nešto više od 2,6 milijarde kuna u odnosu na tjedan prije te ukupno sada iznosi 12,1 milijardu kuna.
Od toga se 325 milijuna odnosi na tromjesečne, 255 milijuna kuna na šestomjesečne, 8,88 milijardi na zapise na godinu, a 2,65 milijardi kuna na zapise s dospjećem od dvije godine. http://www.hnb.hr[/i%5D
Obveznice
Obveznice – Serija 02 D-08
RHMF-O-08CA
EUR 200 000 000
Datum dospijeća: 14. prosinca 2008
Samurai bond / V:
JPY 25 milijardi (1.25 mlrd kn)
Datum dospijeća: 26. lipnja 2009
Euro-EUR bonds / IV
EUR 500 milijuna
Datum dospijeća: 11. veljače 2009
Zanimljiv podataka je i dug središnje države koji iznosi 47.870 mlrd. kn. No tomu treba dodati još i državna jamstva koja iznose 10,2 mlrd kn. Gledajući strukturu duga, možemo primijetiti da se smanjuje udio države, a raste udio ostalih (pretpostavljam poduzeća). No bilo bi dobro vidjeti koji su to subjekti pod ostalim. Razlika je velika jel tu Agrokor ili Atlantic i npr. Hrvatske željeznice ili brodogradilišta. Upravo brodogradilištima na naplatu dolaze veliki krediti, za koje je jamčila država.
Što se tiče duga, dobro je to što relativno malo dosijeva u kratkom roku. Dobro je u kontekstu trenutne situacije.
Osim toga, treba naglasiti da je ova posljednja aukcija trezorskih zapisa bila prvi put na 2 godine i HNB je rekao da ih ne će primati kao kolateral za obrnuti repo. To mi izgleda kao da je namještano da ne kupuju banke, već fondovi. Novine pišu da su to mirovinci. A meni se nekako čini da bi i BF tu malo umočio prste.
Bez obzira na sve, ja ću svoj sud o stanju u bankarskom sektoru lakše moći dati početkom sljedeće godine. Ako banke nastave sa stezanjima i visokim kamatama, onda nam se ne piše dobro.
Roha je dobro odradio svoj posao. No mislim da mu polako ponestaje municije. Čak sam razmišljao da bi bilo bolje da nas je sranje streslo odmah, pa bi prije i završili agoniju. Ovako ako se budemo dugo koprcali, duže ćemo i osjećati posljedice krize.
Vlada je, po običaju, puno pričala, a gotovo ništa nije napravila. Najbitnije u svemu je da se kreše proračun za sljedeću godinu. No, to ima i svoju negativnu stranu. Manji proračun, znači manju potrošnju. Ako malo gledamo u svijet vidjet ćemo da se gotovo svi pokušavaju boriti protiv krize većom potrošnjom. Ne kažem da je to pravi put, već sam mišljenja da će manja potrošnja, dodatno smanjiti gospodarsku aktivnost.
Politiku tečaja po meni treba nastaviti. Kasno je za bilo kakve intervencije, pogotovo u vrijeme krize. O politici tečaja bi trebalo razmišljati kada sve ovo prođe. Mislim, treba o njemu sve vrijeme promišljati, ali o mogućnostima zaokreta u politici tečaja nakon što prebrodimo ovu situaciju.
Ozbiljne prijetnje našem financijskom sustavu i dalje ostaju:
– moguća devalvacija – deprecijacija
– mogući juriš na šaltere banka, odnosno problemi matice, koji se mogu preliti u domaći bankarski sustav.
Što se tiče ralanog sektora, osobno bih svakako više ulagao, prije svega u poljoprivredu, a zatim u turizam. Nekoliko puta sam to napisao i opet ću: treba privatizaciju ubrzati što je moguće više.
I zašto je loše što su uložili u prvoklasnu (barem za sada) imovinu s prinosom od 8,5%? Što su trebali kupiti ATPL pa poslije uložiti milijune kuna da je brane?!?!
Očigledna je prisutnost manipulacije TK u Hrvata, obzirom da ZSE niti najmanje ne reagira na super pozitivan trend jučer u Europi i SAD-u )povjesne veličine), ali zato reagira na najmanji negativni trend, kako porastom cijena tako i prometima.
Nije ni čudno kada podršku takvim manipulacijama bez bilo kakvog sankcioniranja daju Sanader, Mesić i Polanečc svojim neodmjerenim izjavama, u svemu podržani pasivnošću HANFA-e.
Očiti je dokaz da svi ti ljudi nisu dorasli datom treutku kao ni tržišnoj ekonomiji, oni još uvijek misle da su u prošlom sistemu, i da je ova država njihova osobna prčija.
Većina naših političata su bivši komunisti i marksističko-socijalistički ekonomisti.Najčešće svoju
imovinu nemaju uloženo u hrvatske dionice.Ako su nešto i okrenuli,to su i prodali.Njihov osobni
interes nije rast i obrana hrvatske burze.Slična stvar i sa svim ostalim državama na Balkanu.
A Evropa i svi njeni političari brane i svoju osobnu imovinu ,jer su svi aktivni ulagaći.Braneći TK svijet
brani postojeći sustav i naćin financiranja države kroz poreze,kao i realnog gospodarstva..I zato se sve poduzima da se osigura visoka likvidnost,a
naročito u trenu kada povjerenje ulagača pada i kada bježe/prodaju/.Pad da ,jer to je šansa da bogati budu bogatiji,ali kolaps ne.To bogatima ne odgovara.
Mislim da naša vlada u tom segmentu jako loše snalazi i da ne sagledava koliko stabilno tržište
kapitala može biti odličan način za financiranje realnog gospodarstva kroz dokapitalizacije,IPO i sl.
I da u svemu tome i država ima najviše koristi.
Prikaz je nedosljedan.
Što je dobro u tome da su banke na 7 dana posudile toliku količinu novaca od HNB-a?
Molim te pojasni.
Velike banke su gotovo nelikvidne,probaj dignuti kredit u nekoj većoj banci.
Prije 2 tjedna 3,7, prošli 4,1 sada već 6,1 mlrd kuna.
Ovo nikako nije dobra vijest.
Ti si to napisao kao da će tim novcima kupovati dionice.
Ustvari ovo pokazuje kratkoročnu nelikvidnost banaka na tržištu.
[/quote]
Samo sam upozorio na činjenicu da je u kratkom roku akcijama HNB-a povećana likvidnost za 14,5 milijardi kuna, od toga 8,4 milijarde će biti dostupne bankama 10.11. nakon obračuna obvezne pričuve. I nisu banke posudile novac od HNB-a nego su obrnutom repo aukcijom došle do keša.
Kao zalog su vjerojatno dale trezorske zapise Ministarstva financija ili neki drugi nerizičan kolateral.
Rezultat je lagani pad kamatnih stopa
Fazane čista petica. Samo još imam dodati da je nelikvidnost koja je izazvana mjerama HNB-a bila jedina efikasna mjera u zaustavljanju inflacije. Sada kada cijene padaju HNB će postupno povećavati likvidnost tržišta novca. Glede realnog smanjenja proračuna za slijedeću godinu jasno je da se neće ugroziti stabilnost cijena, a za gospodarstvo je bitno da se neće dodatno opterećivati nekim budućim zaduženjima i da će imati više novca jer se država neće zaduživati u nekim znatnim iznosima. I obzirom na neefikasnost državnog trošenja novca smatram da je to također čista ušteda za gospodarstvo. Onaj tko zaslužuju zasigurno će na tržištu novca lako doći do sredstava.
I zašto je loše što su uložili u prvoklasnu (barem za sada) imovinu s prinosom od 8,5%? Što su trebali kupiti ATPL pa poslije uložiti milijune kuna da je brane?!?!
Prvoklasna imovina…ha.ha dobro si me nasmijo…..ljudi probudite se
Sredstva su bila rezervirana za kupnju trezorskih zapisa vjerovatno prije prodaje INE.I ta su sredstva
bila blokirana.Sa ovom transakcijom država se dočepala sredstava za podmirenje svojih obaveza,što
ni u kojem slućaju ne predstavlja kratkoroćni pad, već rast likvidnosti i kao efekt može imati efekt
višestrukog povečanja likvidnosti.
Dakle,ovo je dobra vijest i za sudionike na ZSE.