Bravo Linić!
Mislim da je za to daleko najviše zaslužan osobno Linić a ostatak vlade tek simbolično ako uopće. Koliko su za ovo očuvanje rejtinga zaslužni na primjer Maras ili Grčić?
Misli li Čaćić i dalje da su u ovoj Vladi bitni samo on i Milanović?
Što je je, treba čovjeku odati priznanje za rad i uspjeh (vjerojatno nije bio niti jedan sat na godišnjem odmoru).
Ali to što radi sam Linić nije dovoljno. U Hrvatskoj se stalno ponavlja priča o golemim razlikama između položaja i odgovornosti ministra financija i guvernera narodne banke koja podsjeća na narodnu priču o volu i paunu. To je bilo s Šukerom a sada se ponavlja se i s Linićem.
Uzgred, Fitch Ratings spominje HRVATSKU I U NEKIM DRUGIM OCJENAMA I ANALIZAMA.
Spličanin izračunao kako ga Država peljuši :
http://danas.net.hr/novac/splicanin-precizno-izracunao-kako-ga-drzava-peljesi
Spličanin se čudi što mu Država uzima samo 50 % .
Šta bi rekao da mu Država uzima 99 % kao što uzima poduzetnicima iz Realnog sektora .
Porez na drugi bubreg
Hrvatska je siromašna zemlja prepuna bubrega. Ljudi se žale da su siromašni, a skoro svi imaju po dva bubrega. To stanje je vjerojatno ostatak socijalističkog mentaliteta kad su svi mislili da mogu imati po dva bubrega. Zato je prošli sustav i propao, moramo prihvatiti tržište i tržišne uvjete kao najbolju regulativu.
Ne treba imati ništa protiv toga da ljudi imaju po dva bubrega, ali tko želi imati dva bubrega neka to i plati. Ljudi mogu funkcionirati i s jednim bubregom, a ako netko želi imati dva neka plati.
Uvažavamo to što čovjeku treba bubreg i zato bi prvi bubreg bio oslobođen poreza, ali na drugi bi trebalo platiti porez. Recimo u visini 2% tržišne vrijednosti bubrega.
Neka je bubreg na tržištu košta 10 000 eura, 2% bi bilo 200 eura godišnje, oko 1500 kuna.
1500 kn puta 4 200 000 je nekih 6,3 mlrd. kuna što bi uvelike pomoglo punjenju državnog proračuna, a moglo bi se smanjiti i poreze na rad i rasteretiti poduzetnike.
To bi i pokrenulo tržište bubrega, koji je sad mrtvi kapital koji imamo. Ljudi bi ih prodalvali, a ne sebično držali u sebi. S obzirom da u svijetu postoji potražnja za bubrezima, mogli bi pokrenuti i izvoz i tako smanjiti vanjskotrgovinski deficit i nadoknaditi smanjenje izvoza prouzročeno smanjenim izvozom brodova te drugih proizvoda poput onih DINE petrokemije.
Porez na drugi bubreg bi donio i mnoge benefite zdravstvu. Zbog veće ponude bubrega i pokretanja tržišta bubrega, možda čak i buze bubrega(BUBREX) cijena bubrega bi pala što bi smanjilo toškove zdravstva, a prestala bi i potreba za besplatnim doniranjem bubrega.
Jer svi znamo da ono što je besplatno sigurno ne vrijedi i nije kvalitetno, a mi želimo da naši građani s transplantiranim bubrezima imaju kvalitetne bubrege, a ne ove bezvezne besplatne.
Uzor nam može biti Indija koja je brzorastuća ekonomija i ima razvijeno tržište bubrega, ljudi tamo dolaze po novi bubreg, i tako se pokreće ekonomija, a zašto mi to ne bi mogli napraviti i tako pokrenuti zdravstveni turizam. http://www.bhmagazin.com/svijet/14281-qkad-odrastem-prodat-u-bubregq.html. I Iranci bogati naftom razvijaju tržište bubrega. http://www.h-alter.org/vijesti/vijesti/iranci-na-ulicama-prodaju-bubrege
A kad bolje pogledamo, koliko mrtvog kapitala se krije u nama, imamo po dva oka pa dva uha, pa koštana srž, pa sjetite se koliko samo krvi uzaludno teče našim žilama a mogli bi je staviti na tržište i prodajom doći do značajnih sredstava.
Država bi poreznom politikom i oporezivanjem drugog bubrega, oka i uha, oporezivanjem viška krvi popuniti proračun, pokrenuti mrtve kapitale i osnažiti tržište.
…….