Zar nije inverzija još od 2021. ?
Inače, jako dobro objašnjeno. Viša kamata je za viši rizik i što je dalje u budućnost, to je neizvjesnije. Ako se dogodi da kamata na kraće rokove bude veća od one na dulje rokove, to ne znači ništa drugo nego da i izdavatelji i stjecatelji dužničkih vrijednosnih papira(u suštini dužnici i vjerovnici) smatraju da veće opasnosti vrebaju doskora, nego za desetak i više godina. Samo po sebi to ne mora značiti ništa. U igri je i emisija velike količine USD iz 2020. i 2021. godine, koja je izazvala (vidimo – opravdani) strah od inflacije i još od 2021. se ekipa želi zaštititi.
tako je….. inverzija pokazuje da nešto nije u redu……..a pravi problemi dolaze kad dođe do “uninverted moda” jel to pokazuje da je recesija neizbježna i ona gledamo pad cijena dionica iz dana u dan ko u nekom lošem filmu a nekima ni tad neće bit jasno zašto……e pa zato jel tako to mora biti……
What goes up, must go down eventually.
Tangarina
“Jesmo se došli ovdje vrijeđat ili raspravljat o tržištu kapitala?!?
Svatko ima pravo na mišljenje, pa makar ono bilo pogrošno. Ionako, nitko nije stalno u pravu na tržištu kapitala.”
.
Prekobaci me kada ovi forumski dr.arosi krenu provocirat pa brzo postanem neugodan (nema ih puno – Babaluji, Diokidina i One (sa svim svojim drugim aliasima… nekada smo si bili dobri), a na onom forumu su to bili Brajakica i Budfox (sa Budfoxom sam u medjuvremenu nasao mir 🙂 ).
.
Stalno zaboravljam na onu da se ne treba valjati sa svinjama u blatu…
.
Inace znam biti cisto ugodan. 😇
Credit Suisse je najavio da će posuditi do 50 milijardi švicarskih franaka (53,68 milijardi dolara) od Švicarske narodne banke u okviru pokrivenog zajma i kratkoročne likvidnosti.
Prije koji mjesec su spržili 1.5 mlrd USD šta je vlasnik Saudijac unio. Nakon što su klijenti povukli 123 mlrd CHF.
Spržit će i ovo jer su nesposobni, bahati i pohlepni. Nema im spasa.
https://www.seebiz.eu/banke/ecb-ispituje-izlozenost-vecih-banaka-credit-suisseu/289312
”Jedan od izvora istaknuo je pritom da su problemi Credit Suissea, po njihovom mišljenju, specifični za švicarsku banku i nisu sistemske prirode.”
O svasta. Credit Suisse je druga najveca banka u Svicarskoj… Svicarskoj koja je poznata porezna oaza. Ako ona kihne nisam bas siguran da ce se posljedice zadrzati unutar granica Svicarske.
Vidim da si se raspisa po forumu. Privatni zivot ti je nula.
Ti si nas izvor u HR kao ovaj izvor iz seebiz.eu.
Ti sve znas i upucen si.
Regulirani smo, imamo jake kapitalne pokazatelje i jaku bilancu’, komentirao je Lehmann.
Imas li ti koje bolje info od direktora CS banke.
mitko, blagodarim
nešto me buni, naime kratkoročneobveznice.
1. u normalnim okolnostima dugoročne obveznice ( da li iznad 2 g ili tek iznad 5), dakle sasvim sigurno one od 10 g, nude bolje kamate – od 3-3,5 posto pa nadalje jer 10 god je dugo i tko hoće svoj novac zaključati na tako dugo, traži odgovarajući prinos. e sad, kad fin zajednica nasluti ili nanjuši da se nešto iza brda valja tj. gospodarstvo usporava ili postajkuje, ONI ZNAJU DA AKO DOĐE RECESIJA – KAMATE ĆE IĆI DOLJE JER E SREDIŠNJE BANKE SPUŠTATI KAMATE DA POTAKNU I POGURAJU GOSPODARSTVO. oni zato kreću kupovati ove sadašnje dugoročne obveznice po DOBRIM prinosima – jača potražnja, jača cijena, pada prinos – umjesto npr 101 usd ti sad moraš platiti 104 dolara za 100 usd kupona a po istoj kamatnoj stopi uglavljenoj pri izdavanju. voala – prinosi dugobv idu dolje -ususret karatkobv.
2. kratkoročne obveznice – recimo klasične dvogodišnje. u trenutku kad kreće navala na dugoročne obveznice, kratkoročne obveznice daju 1, 2 posto. i sad se dogada obrnuto – pada potražnja, pada cijerna, raste prinos – za 100 usd kupona umjesto 104 sad platiš 101 usd
ono što me buni – koji je ratio i rezon za ovakvo ophođenje s kratkoročnim obveznicama. za dugoročne mi je jasno – nadam se da sam pogodio i jednostavno se zarazio. ali za kratkoročne ne uspijevam uhvatiti puni smisao
p. s. ako možeš i uputiti gdjenajlakše pratiti grafove za 2y i 10y usd
mitko, blagodarim
nešto me buni, naime kratkoročneobveznice.
1. u normalnim okolnostima dugoročne obveznice ( da li iznad 2 g ili tek iznad 5), dakle sasvim sigurno one od 10 g, nude bolje kamate – od 3-3,5 posto pa nadalje jer 10 god je dugo i tko hoće svoj novac zaključati na tako dugo, traži odgovarajući prinos. e sad, kad fin zajednica nasluti ili nanjuši da se nešto iza brda valja tj. gospodarstvo usporava ili postajkuje, ONI ZNAJU DA AKO DOĐE RECESIJA – KAMATE ĆE IĆI DOLJE JER E SREDIŠNJE BANKE SPUŠTATI KAMATE DA POTAKNU I POGURAJU GOSPODARSTVO. oni zato kreću kupovati ove sadašnje dugoročne obveznice po DOBRIM prinosima – jača potražnja, jača cijena, pada prinos – umjesto npr 101 usd ti sad moraš platiti 104 dolara za 100 usd kupona a po istoj kamatnoj stopi uglavljenoj pri izdavanju. voala – prinosi dugobv idu dolje -ususret karatkobv.
2. kratkoročne obveznice – recimo klasične dvogodišnje. u trenutku kad kreće navala na dugoročne obveznice, kratkoročne obveznice daju 1, 2 posto. i sad se dogada obrnuto – pada potražnja, pada cijerna, raste prinos – za 100 usd kupona umjesto 104 sad platiš 101 usd
ono što me buni – koji je ratio i rezon za ovakvo ophođenje s kratkoročnim obveznicama. za dugoročne mi je jasno – nadam se da sam pogodio i jednostavno se zarazio. ali za kratkoročne ne uspijevam uhvatiti puni smisao
p. s. ako možeš i uputiti gdjenajlakše pratiti grafove za 2y i 10y usd
Kratkorocne obveznice su generalno puno volatilnije, brze reagiraju na trzisne silnice (promjene u politici centralnih banaka, inflaciji, stanja u gospodarstvu, raznih drugih nestabilnosti), sto je intuitivno i skroz razumljivo. A kakav je odnos dugorocnih u odnosu na kratkorocne u raznim trzisnim okolnostima? Ne znam. Ja o obveznicama ucim zadnjih 6 mjeseci, kada sam poceo razmisljati o tome gdje dugorocnije parkirati neke vece novce. Ne trgujem obveznicama niti to planiram, to nije za nas amatere, ne znam nista o tome. Ove narodne obveznice su mi dosle ko narucene, njih sam kupio sa ciljem drzanja do dospijeca pa mi nije bas vazno kako ce im se u tom roku kretati cijena. Radije sam kupio njih pa i za nesto manju kamatu nego US ili DE obveznice samo iz logistickih razloga i jednostavnosti kupovine.
.
Sve grafove gledam na tradingview.com, imam tamo pretplatu, ali to sve mozes vidjeti i bez pretplate, samo imas ogranicene mogucnosti alata za TA.
blagodarim
evo, tko mauši , neka čuje. umjesto drukanja i laprdanja, forum može služiti i pametnijim stvarima
……U tom je svjetlu Lagarde još jednom pozvala eurozemlje da odmah i koordinirano počnu povlačiti državnu potporu kućanstvima i stanovništvu kako cijene energenata budu padale jer će se u protivnom srednjoročni cjenovni pritisci pojačati, što će zahtijevati odlučnije zaoštravanje. monetarne politike.
Pritom, prema njezinim riječima, u gospodarskom rastu, unatoč očekivanom jačanju gospodarske aktivnosti u nastavku ove godine, prevladavaju rizici da će rast biti manji od prognoziranog. Jedan od mogućih uzroka nižeg rasta je produljeno trajanje napetosti na financijskim tržištima.
U vezi s potonjim, Lagarde je ponovila da je bankarski sektor u europodručju otporan sa snažnom pozicijom kapitala i likvidnosti. Dodala je kako je zbog svih promjena posljednjih godina u potpuno drugačijem stanju nego 2008. godine.
Unatoč tome, ECB je spreman reagirati po potrebi kako bi održao cjenovnu i financijsku stabilnost u eurozoni, a prema riječima Francuskinje, za to ima odgovarajuće alate. Podsjetila je da je ECB u prošlosti već pokazao kreativnost u odgovoru na likvidnosne probleme banaka, koje trenutno ne vide.
https://www.seebiz.eu/trzista/lagarde-nismo-pri-kraju-s-povecanjem-kamatnih-stopa/289348/
ja mislim da se ona šali da ne kažem našto drugo…….
to je ko onaj vic kad Fata uhvati Muju s drugom u krevetu a ovaj joj kaže: sad biraj hoćeš li vjerovat svojim oćima ili meni…….
Već duže vremena u zoni Jadrana se može događati samo ono što je u interesu croameraeu i tipujem na državne firme. Takva su moja razmišljanja a koliko vidim stvari se razvijaju u tom smjeru.
Luke,turizam, brodogradnje,plovila, končar, IT,
Sve mora biti pod kontrolom CRO je mala država i može se voditi kao veća firma. Ako se moje misli i želje ostvare živjeti ćemo ko bubreg u loju. Velika mi je želja da za počme povratak u domovinu.
Kakvo je trgovanje sa ERNT.
Majko bila oni su CROBEX10 blue chip, a nema ni trgovine ni bida ni offera.
Veći promet u lokalnom bordelu.
Kakvo je trgovanje sa ERNT.
Majko bila oni su CROBEX10 blue chip, a nema ni trgovine ni bida ni offera.
Veći promet u lokalnom bordelu.
Opsjednuti su sa 💩💩💩 od dionica zaduženih turista koje imaju redikulozan P/E i smrtonosan P/FCF, tragikomičan ROCE te brdo konkurencije i drugih rizika koji im vrlo lako mogu nagristi prihod. Niz drugih fundamentalnih pokazatelja su im također loši i u biti je risk/reward ratio na tome smeću potpuno neprihvatljiv. Jer ako se dogodi nešto ružno… onda se s tim dionicama događa “when the ugly gets going…and then some…” Tu će biti hvale na van i po forumima kako su svi “na vrijeme” izašli, iako će ih prometi (po većim cijenama) demantirati, a doma će plakati u jastuk.
Iz nekog razloga hejtaju ERNT i slične iz dna duše, a taj hejt se onda proteže i na nas koji volimo ERNT. Neka…
“Švicarska centralna banka jest primirila krizu u Credite Suisseu, ali su u njezinoj bilanci odmah uočeni dijelovi koji će po automatizmu uzrokovati nove probleme te tražiti novu intervenciju švicarske centralne banke. Credite Suisse, naime, drži 76 milijardi švicarskih franaka tzv. bail-in obveznica te ‘tier 1‘ zapisa, kojima je u trgovini cijena drastično pala. Te cijene ukazuju da investitori kalkuliraju s rješenjem za Credite Suisse koje će podrazumijevati značajni gubitak za vlasnike obveznica. To je loš znak. S druge strane oceana, u Sjedinjenim Državama, Joe Biden obećao je da će država zaštiti baš sve depozite u bilo kojoj banci, što je obećanje koje do sada nije dao niti jedan predsjednik te se radi o potezu koji sa sobom može donijeti opasno širenje moralnog hazarda u sustavu te doista stvoriti sistemski rizik. Problem je sljedeći: ako je milijarder Ackman u pravu oko razmjera krize povjerenja, onda teško bilo tko može zaustaviti novu financijsku krizu, koja bi lako mogla biti gorih razmjera nego ona 2008.. U Sjedinjenim Državama ne zvuči dobro informacija prema kojoj su novčani fondovi u tjednu iza nas imali neto priljev sredstava od 120 milijardi dolara.“ https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/ubs-preuzima-credite-suisse-u-americi-raste-kaos-reakcija-jednog-milijardera-je-zapanjujuca-15316769