Vlada RH nastavlja sa spasavanjem propalih poslovnih modela novcima poreznih obveznika. Na kraju ce svi oni koje pune proracun otici iz zemlje da se spase od vlade koja im ubija svaku mogucnost da nesto zarde.

Prsnuće Algoritma i njegove knjižarske mreže imat će ozbiljne posljedice na dvije srodne branše – nakladničku i knjižarsku, a imat će i ozbiljne kulturne posljedice, posebno otvore li se u većini prostora u kojima su danas istina zatvorene, ali ipak knjižare poslovi neke druge svrhe i namjene. I baš kao i u slučaju krize Agrokora i Konzuma, jasno je tko će najviše stradati u krizi Algoritma – mali dobavljači, odnosno mali nakladnici.

Mnogi od njih potražuju desetke tisuća kuna (u usporedbi s onim što se potražuje od Agrokora jedva da je spomena vrijedna svota, ali od toga bi trebala živjeti neka mala nakladnička kuća) i već znaju da taj novac neće vidjeti na svojim računima, a premali su, broj naslova koje godišnje objavljuju je nedostatan, da bi taj gubitak amortizirali.

Štetu trpe i čitatelji i kupci knjiga, ali oni štetu mogu mnogo lakše amortizirati. Naručiti i kupiti knjigu na internetu poodavno nije nikakav problem, ne samo stranu knjigu nego i od mnogih domaćih nakladnika. Štetu trpe i gradovi, posebno manji. Smanjivanje broja knjižara rezultira povećanjem provincijalizma u zajednici.

Knjiga, nakladnici, knjižari ne mogu, kako sada stvari stoje, računati na pomoć države. Uzalud sve priče o tisućljetnoj hrvatskoj kulturi, pismenosti, književnosti, glagoljaštvu, latinistima, Bartolu Kašiću, Matošu i Krleži kada knjiga u ovom društvu zapravo nije važna. Niti knjižna politika ikome donosi glasove, niti je Algoritam dužan kao Agrokor pa da bi se zbog njega donosio ili na njega primjenjivao poseban zakon.

Izvrsno, znači opet prikupljenim porezima spašavaju krivo vođenu kompaniju i cijeli sektor. Pa kad će tim socijalistima doći u glavu da se priroda boji vakuuma pa tako i svaka ljudska djelatnost te kada veliki nestanu pojavi se milion malih koji kreću na zdravim temeljima u biznis.