kažem ja, da je neophodno uvesti šaljivi kutak na pd

Naravno da tog Novinića i slične mu uhljebe ništa ne brine što nismo konkurentni za ulaganja.Kod njih i dalje važi ona narodna:Ala volim ovaj režim plata ide a ja ležim.

ha ha samo tu treba pojasniti da “ozbiljni” ulagači po definiciji tih uhljeba hrvatskih državnih agencija znači ulagači kojima nije samo do brze zarade već u prvih 100 godina. takvim ulagačima je hrvatska zaista idealna.

Ovaj me podsjeća na Laki Topalovića iz “Maratanci trče počasni krug”. I taj je sanjao o biznisu s krematorijem ali su na kraju u prah poslali živog čovjeka.

Ja bih prije ovaj naslov pretvorio u: “Hrvatsku vole ozbiljni luđaci”.

Bunikeeee amoooo, u realnosti utjehe nemaa

Ha momci. ne voli svatko dobre vijesti i napredak Hrvatske. Lako je sve ismijavati, teško je pametno raditi. Vi ste očito u toj grupi bezidejnih trolova.

Pročitajte tekst prije komentiranja. Lijepo stoji (što znamo i bez poslovnog) da je HRV s Albanijom ZADNJA u JI Europi za investiranje a ovaj lik prodaje demagogiju tipa Grčića i sve nas uvjerava da je uspješan što i vidimo u pozadini. Grčić, Maras, Jakovina, Milanović su sigurno uspješni ali HRV sigurno nije, njima to nije niti bitno jer prodavanje magle još prolazi.

ispada da je onda cijeli svijet neozbiljan!

U kaj je ovaj pametan! A prema rezultatima vidimo i da je jako koristan!

Kada Europa u prosjeku zabilježi pad on je u Hrvatskoj veći, a kada Europa u prosjeku zabilježi rast on je u Hrvatskoj manji. Bruto domaći proizvod u prvom kvartalu 2015. u Europskoj uniji je u prosjeku rastao za 1,4 %, dok je rast u Republici Hrvatskoj bio 0,5 %. Države članice EU-a rastu zahvaljujući inovacijama i reformama, a Republika Hrvatska inercijom – pod utjecajem rasta gospodarstva Europske unije. Najveći doprinos rastu BDP-a u Hrvatskoj daje rast inozemne potražnje, odnosno rast izvoza roba i usluga zbog rasta gospodarstva EU-a. “Hrvatska ima, nakon Bugarske i Rumunjske koje nas polako sustižu jer rastu brže, najniži BDP po glavi stanovnika u Europskoj uniji od 10.129 eura, dok je u Europskoj uniji prosječni BDP po glavi stanovnika 27.300 eura. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u lipnju u odnosu na svibanj 2015. zabilježila pad od 2,9 %, što je najveći pad u Europskoj uniji koja je u prosjeku zabilježila smanjenje od 0,4 %. U prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je za 1,3 %, što je opet manje od EU prosjeka koji je bio 1,7 %. U 2014. godini Hrvatska je s padom prometa od trgovine na malo od 0,5 % bila među pet država članica koje su zabilježile pad, dok je cijela Europska unija zabilježila rast od 1,9 %. Stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjesečju 2015. iznosila je 18,1 %. Ta brojka predstavlja neznatno smanjenje od svega 0,6 postotna boda u odnosu na isto tromjesečje prošle godine te je dodatno zacementirala Hrvatsku na začelje Europske unije. Naime, Hrvatska je s tako visokom stopom nezaposlenosti treća po redu po stopi nezaposlenosti u Europskoj uniji, odmah iza Grčke i Španjolske”. Deficit državnog proračuna prema ESA 2010 metodologiji u 2014. godini, bio je veći od deficita opće države te je iznosio gotovo 20 milijardi kuna, odnosno 6,1 % BDP-a, što je za 0,3 posto više nego prethodne godine. Dok je u EU zabilježen deficit državnog proračuna u prosjeku 2,6 % BDP-a, Hrvatska je druga po redu, iza Cipra, po najvećem deficitu državnog proračuna u Europskoj uniji.