Je li “za Hrvatsku dobra opcija što raniji ulazak u EMU” je pitanje koje je ključno za budućnost Lijepe Naše. Zbog toga bi se u stručnim ekonomskim krugovima trebala voditi argumentirana akademska rasprava sa ciljem da na to pitanje odgovori. Zadovoljavanjem kriterija iz Maastrichta i uvođenjem eura Hrvatska bi ostala bez mogućnosti korištenja monetarne politike u svrhu razvoja, a time i sa ograničenom mogućnosti korištenja bilo kojeg drugog oblika ekonomske politike.
Rečenice “…Hrvatska ima velike uvjete za povećavanje svog izvoza, a time i BDP-a… Rast bi zatim potaknuo veću industrijsku proizvodnju te pad trgovinskog i proračunskog deficita.” su neargumentirane. Kolegice Teuta, što je starije, kokoš ili jaje?
Pogledajmo gdje je Hrvatska pozicionirana prema realnom bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika mjerenog u EKS dolarima iz 2006. godine (izvor podataka je Total Economy Database, January 2007, http://www.ggdc.net): Slovenija 24044, Češka 22402, Madžarska 19328, Estonija 18959, Slovačka 17689, Letonija 15805, Litva 15481, Poljska 15212, Hrvatska 14253… Evo jednog argumenta zbog kojeg je Hrvatska siromašna zemlja (izvor podataka je EUROSTAT). Stopa zaposlenosti (postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu. Radno sposobno stanovništvo čine osobe dobi između 15 i 64 godine.) je 2005. godine u Hrvatskoj iznosila 55%, što je osjetno niže od prosjeka EU-27 zemalja, a koji je iznosio 63.4%. Kako bez investicija do veće stope zaposlenosti uz istovremeno povećavanje produktivnosti rada? Kolegice Teuta, usporedite investicije u R&D Hrvatske i zemalja EU-27 i evo nam materijala za seriju članaka… [smiley2]
“Hrvatska je najnaprednija zemlja među tranzicijskim zemljama, međutim čini se kako nije u potpunosti spremna za ulazak u EU. Tek će 2020. Hrvatska dosegnuti BDP per capita u rangu EU-25, smatraju analitičari RBZ-a.”
Aktivno stanovništvo državna staristika dijeli na zaposlene i nezaposlene. Prema Statističkom ljetopisu 2006. godine, stranica 136, stopa zaposlenosti u Lijepoj Našoj je 55% što se poklapa sa statistikom koju prenosi EUROSTAT. S druge strane, stopa aktivnosti je samo 63.1% i niža je od stope zaposlenosti EU-25 zemalja koja iznosi 63.8%. Dakle, Hrvatska nema populacijski potencijal da dosegne standard EU-25 zemalja čak i da se s njima izjednači prema produktivnosti zaposlenih.
Slovenija ima stopu zaposlenosti 66% pa bi za dostizanje standarda Slovenije Lijepa Naša trebala imati znatno veću produktivnost zaposlenih nego Slovenija (analitičari RBZ-a mogu točno izračunati koliko veću). Prema produktivnosti zaposlenih Lijepa Naša je trenutno daleko iza Slovenije (analitičari RBZ-a mogu prenijeti informaciju koliko daleko). Ima li Lijepa Naša visokoobrazovano stanovništvo osposobljeno da proizvodi sofisticirane proizvode sa visokom vrijednosti? Lijepa Naša trenutno nema ljudski kapital kojim bi po produktivnosti zaposlenih nadmašila Sloveniju.
Da bi Lijepa Naša počela ubrzano dostizati standard EU-25 zemalja, mora imati jasnu operativnu strategiju kako povećati svoju konkurentnost potencijala ekonomskog rasta. Fiskalni deficit i deficit vanjsko-trgovinske bilance su problemi koji se prirodnim putem rješavaju kao posljedica stvorenog potencijala za ekonomski rast. Lijepa naša će do 2020. godine udvostručiti realni BDP per Capita uz prosječnu stopu rasta od 5.5%. Čak ni toliki rast nije dovoljan za dostizanje standarda EU-25. [smiley16]