obveznica zagrebačkog holdinga
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/12805
Imam par pitanja pa molim da upućeni u problematiku daju svoje mišljenje.
Radi se o zaduženju države obveznicama i cijeni s diskontom.
Pojašnjenje: Dakle, nominalna vrijednost obveznice je 100%, a nominalna kamatna stopa je 5%. Sad imamo situaciju da je cijena obveznice pala (radi smanjenja kreditnog rejtinga) na 80%, što znači da je prinos na tu obveznicu 5% / 80% = 6,25%.
Pitanje je: Po kojoj se cijeni sad država zadužuje? Dakle, pri izdanju milijun novih obveznica, koliko će dobiti za njih, 80% ili 100%? A zna se da će vratiti nominalni iznos.
Rok dospijeća nije bitan u ovom primjeru jer me zanima samo cijena po kojoj država prikuplja sredstva.
Ako je cijena obveznice 80 onda je prinos 25%.
U tvom primjeru država dobije 100% iznosa koji izdaje uz kamatu(kupon) od 25%.
Kamata je nakanada za troškove i rizik od ne vraćanja nominalnog iznosa.
Ekipo,
buduci da postoji neka mogućnost da obveznice RH dobiju status junka, zanima nas vaše mišljenje o tome, odnosno potencijalne reperkusije na opće stanje u državi, zaposlenost, ulaganja …
Kako bi to država mogla izbjeći i sve ostalo što vam pada na pamet vezano uz naziv teme.
Hvala
Po meni su državne obveznice većine zemalja smeće jer ni jedna država nemože vratiti svoje dugove bez novg zaduživanja.
Vlade se obično zadužuji samo da bi se održale na vlasti a vrlo rijetko za neke kapitalne projekte ili razvoj. Kad više nebude kupaca takvih obveznica dugovi će se i tako otpisati ili će doći do "štampanja" novog novca i inflacije pa će to i tako maca pojesti.
Nitko nema prava zaduživati buduće generacije a većina upravo to radi, pa zašto bih onda buduće genaracije to morale vraćati.
Tome i tako jednom mora doći kraj, po meni što prije to bolje.
Važno je samo koliko će se tko brzo moći prilagoditi novim okolnostima. Onaj tko je u stanju proizvoditi tu neće imati nikakvih problema a onaj tko nije moraće načiti.
Lijep pozdrav !
vidimo koliko gori drugu todoriću. zapravo, on je i izgorio, barem sudeći prema kamatnoj stopi ove tranše od 550 mil EUR. sve što je preko 5,85% dugoročno gledano je neodrživo, a samim time je već u junk kategoriji.
Zašto mu gori pod nogama, ima vrlo zdrave pokazatelje koji se konstanto poboljšavaju.
ROE i ROA za KNZM, LEDO i JMNC su vrlo zdrave, a to je 60% Agrokora.
Pikovi i BLJE su u investicijskim ciklusima, a TISK i ZVZD su slabe točke.
Imam par pitanja pa molim da upućeni u problematiku daju svoje mišljenje.
Radi se o zaduženju države obveznicama i cijeni s diskontom.
Pojašnjenje: Dakle, nominalna vrijednost obveznice je 100%, a nominalna kamatna stopa je 5%. Sad imamo situaciju da je cijena obveznice pala (radi smanjenja kreditnog rejtinga) na 80%, što znači da je prinos na tu obveznicu 5% / 80% = 6,25%.
Pitanje je: Po kojoj se cijeni sad država zadužuje? Dakle, pri izdanju milijun novih obveznica, koliko će dobiti za njih, 80% ili 100%? A zna se da će vratiti nominalni iznos.
Rok dospijeća nije bitan u ovom primjeru jer me zanima samo cijena po kojoj država prikuplja sredstva.
Ako je cijena obveznice 80 onda je prinos 25%.
U tvom primjeru država dobije 100% iznosa koji izdaje uz kamatu(kupon) od 25%.
Kamata je nakanada za troškove i rizik od ne vraćanja nominalnog iznosa.
[/quote]
a svašta i ti nadrobiš u tri reda
@ torpedo
ono što te zanima piše pod issue price
evo detalja agrokor obveznice:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11745
državna obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/12871
ili hbor obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11416
prinos i cijena obveznice jesu povezani, ali ne modalitetom kojeg navodiš. postotak prinosa u odnosu na nominalu je uvijek isti broj (u ovom slučaju 5%), bez obzira na to koliki je diskont na cijenu obveznice na tržištu
Hvala.
Znači zadužuju se po cijeni pod issue price? Kod zaduživanja plaćaju npr. kuponsku stopu od recimo 5% ali kako je cijena pala prinos je mnogo veći, tako da oni dobivaju manju vrijednost od nominalnog iznosa. Ako je emisija nominalnog iznosa milijun USD a cijena (issue price 89.55) dobit će se 895.500,00 USD. Ako sam dobro skontao! A ne kako kaže kolega Antiša? Opet je nešto pobrkao [lol] .
vidimo koliko gori drugu todoriću. zapravo, on je i izgorio, barem sudeći prema kamatnoj stopi ove tranše od 550 mil EUR. sve što je preko 5,85% dugoročno gledano je neodrživo, a samim time je već u junk kategoriji.
Zašto mu gori pod nogama, ima vrlo zdrave pokazatelje koji se konstanto poboljšavaju.
ROE i ROA za KNZM, LEDO i JMNC su vrlo zdrave, a to je 60% Agrokora.
Pikovi i BLJE su u investicijskim ciklusima, a TISK i ZVZD su slabe točke.
[/quote]
Po čemu je to ZVZD loša točka povećanje prihoda i dobit po većim stopama od Leda a cijena LEDA duplo veća a znamo da su te dvije dionice bile rame uz rame zašto je sada LEDO duplo skuplji to se i ja pitam…………….
Po profitabilnosti, cijena dionice nema veze s ovom raspravom.
Po profitabilnosti, cijena dionice nema veze s ovom raspravom.
Ne bih ja rekao da je loša točka ako prihodi i dobit raste, nije profitabilna kao LEDO ali po meni sasvim ok firma.
Trenutno najveći nalog na kupnji je moj [rolleyes]
vidimo koliko gori drugu todoriću. zapravo, on je i izgorio, barem sudeći prema kamatnoj stopi ove tranše od 550 mil EUR. sve što je preko 5,85% dugoročno gledano je neodrživo, a samim time je već u junk kategoriji.
Zašto mu gori pod nogama, ima vrlo zdrave pokazatelje koji se konstanto poboljšavaju.
ROE i ROA za KNZM, LEDO i JMNC su vrlo zdrave, a to je 60% Agrokora.
Pikovi i BLJE su u investicijskim ciklusima, a TISK i ZVZD su slabe točke.
[/quote]
Po čemu je to ZVZD loša točka povećanje prihoda i dobit po većim stopama od Leda a cijena LEDA duplo veća a znamo da su te dvije dionice bile rame uz rame zašto je sada LEDO duplo skuplji to se i ja pitam…………….
[/quote]
Niste u pravu
Zvzd jednostavno loše radi i gotovo je neprofitabilna tvrtka. druga stvar je što je na ovim cijenama poprilično jeftina. No perspektiva njenog poslovanja je bojim se vrlo loša.
Discleimer
Nemam zvzd i ovo nije post na kupnju ili prodaju zvzd
vidim da se lijepite za moj komentar o todoriću;
svatko onaj tko misli da je 10% kamate na tranšu obveznica od 550mil EUR nešto uobičajeno, ili stvar normalnog financiranja neke firme, nije pri zdravoj pameti..
samo toliko
@ torpedo
ono što te zanima piše pod issue price
evo detalja agrokor obveznice:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11745
državna obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/12871
ili hbor obveznica:
http://www.cbonds.info/em/eng/emissions/emission.phtml/params/id/11416
prinos i cijena obveznice jesu povezani, ali ne modalitetom kojeg navodiš. postotak prinosa u odnosu na nominalu je uvijek isti broj (u ovom slučaju 5%), bez obzira na to koliki je diskont na cijenu obveznice na tržištu
Hvala.
Znači zadužuju se po cijeni pod issue price? Kod zaduživanja plaćaju npr. kuponsku stopu od recimo 5% ali kako je cijena pala prinos je mnogo veći, tako da oni dobivaju manju vrijednost od nominalnog iznosa. Ako je emisija nominalnog iznosa milijun USD a cijena (issue price 89.55) dobit će se 895.500,00 USD. Ako sam dobro skontao! A ne kako kaže kolega Antiša? Opet je nešto pobrkao [lol] .
[/quote]
Pojednostavljeni primjer.
Recimo da je nominala 1 USD.
U tvom primjeru kupac placa 89,55% od nominalnog iznosa. Dakle za te obveznice kupac ce platiti 895 500 USD a dobiti 1 000 000 kom.
Kamatu isplacuje izdavatelj obveznice prema kamatnoj stopi i frekvenciji isplate. Isplate kamata i frekvencija isplata definirani su otplatnim planom. Najcesce godisnja kamatna stopa i polugodisnje isplate.
Po dospijecu izdavatelj isplacuje nominalni iznos obveznice. U ovom slucaju ukupno 1 000 000 USD.
Sad vidim da nisam jos naveo za ovaj primjer vezano za kamatu. Neka je kamata fiksna i iznosi 5% godisnje a isplata je polugodisnja. U grubo, kupac ce dobiti 5% od nominalnog iznosa podjeljeno u dvije rate kroz godinu. Znaci, 25 000 USD svakih pola godine.
Ako je recimo dospijece za dvije godine, tad ce dobiti 4 x 25 000 USD i na dospijecu i nominalni iznos od 1 000 000 USD.
vidimo koliko gori drugu todoriću. zapravo, on je i izgorio, barem sudeći prema kamatnoj stopi ove tranše od 550 mil EUR. sve što je preko 5,85% dugoročno gledano je neodrživo, a samim time je već u junk kategoriji.
Zašto mu gori pod nogama, ima vrlo zdrave pokazatelje koji se konstanto poboljšavaju.
ROE i ROA za KNZM, LEDO i JMNC su vrlo zdrave, a to je 60% Agrokora.
Pikovi i BLJE su u investicijskim ciklusima, a TISK i ZVZD su slabe točke.
[/quote]
Po čemu je to ZVZD loša točka povećanje prihoda i dobit po većim stopama od Leda a cijena LEDA duplo veća a znamo da su te dvije dionice bile rame uz rame zašto je sada LEDO duplo skuplji to se i ja pitam…………….
[/quote]
kako tisak sa 2,3 milijarde prihoda može biti slabom točkom. to što mu je cijena niska radi špekulanata je druga stvar, ali tisak je daleko od slabe točke, štoviše tisak je todoriću najdraža firma, a vidjet ćete za koju godinu i zašto.