Šteta da HNB nije upozorila na još jednu nelogičnost: “blagu” precijenjenost kune na što je upozorila posljednja misija MMF-a.

Tako HNB nasavlja ignoriranje najvažnijeg elementa ekonomskog sistema: realnog efektivnog tečaja kune. Naime, sve druge evropske države kod izračunavanja realnog efektivnog tečaja svojih valuta polaze od troškova svojih proizvodnji (u kojima glavnu ulogu ima cijena rada) i to uspoređuju sa svojim najvažnijim trgovinskim partnerima.

Tako dolaze do ključnh relativnih odnosa.

Zahvaljujući realnom efektivnom tečaju proizvodnja odnosno rada u Portugalu, Španjolskoj ili Grčkoj – zbog bitno viših cijena rada – bitno je skuplja ne samo u odnosu na Njemačku nego i, na primjer, Francusku; velikim dijelom “zahvaljujući” naivnom uvođenju eura.

Hrvatska koja je “rasturila” svoju proizvodnju nema što očekivati od bilo kakvih pokušaja reformi i “pokretanja proizvodnje” dok ne sredi cijenu rada odnosno proizvodnje, a to znači ozbiljnu deprecijaciju (ili devalvaciju) kune od oko 20%. Kome to izgleda mnogo neka se sjeti da se Grčkoj svojevremeno predlagala devalvacija od 30% – uz, naravno, uvjet napuštanja eura.

složio bih se sa Karlom. sve zemlje koje provode deprecijaciju lakše prebrođuju krizu. složio bih se osim u jednom detalju. MMF je nedavno upozorio da je kuna blago precijenjena. modeli koji se pritom koriste su za mene sporni. jer u ovom trenutku, s obzirom na ponudu, potražnju, količinu kuna u opticaju, mogućnost zaduživanja u inozemstvu, kuna nije precijenjena. međutim, onog trena kad to stane tada slijedi drastičan pad. tako da bi to “blago” moglo prerasti u nešto drugo.