Građevina i građevinska industrija u Srbiji

Naslovnica Forum Tržište kapitala – regija & svijet Tržišta kapitala – Srbija (BSE) Građevina i građevinska industrija u Srbiji

Ispricavam se na krivom infu, dugo nisam pogledao CRHoV

ovih dana prodao sam MOIN do kraja…fin mi je prinos bogme u pola godine….hehe. još mi je ostao INIM ali njega ću zbog dividende i poslovnih planova držati još oko 5 godina….

...povijest se ponavlja...

MOIN bi takodjer trebao dati odlicnu dividendu, za 2006. vrlo pristojna, a dobit u 2007. znacajno povecana.

Opcenito govoreci o gradjevinskoj industriji vjerojatno ce se dogoditi da ce dionice neselektivno rasti kad dodje do rasta trzista, kao sto se i kod nas dogodilo. Sad je samo pitanje tko ce prepoznati novu Ingru, te biti dovoljno strpljiv da se potencijali ostvare. I onda preostaje jos ”samo” na vrijeme prodati. [cool]

Delboy zeznuo si se kao zelenko. INIM držiš jer ga nemaš kome prodati, a moin ima izvanrednu likvidnost, sjetimo se kupnje od 3 .000.000 eura. MOIN sa prihodima jede INIM 4 puta, a da ostalo ni ne govorimo. Moj target za MOIN je bio 200.000 din bez splitova ili sličnog, sad razmišljam a zašto bi takvu dionicu prodavao uopće? Jel Vi kontate što oni rade? To je tvornica kapitala sa brandom. Zlo koliko poslova imaju i što dobivaju. Vlasnička struktura brilijantna, to što su HR fondovi izašli iz njega u trenutku kad je HR tržište padalo, i jedina slamka spasa za likvidnost im je bio MOIN. Pitanje zašto jedan građevinac koji nema večinskog vlasnika i ugovorene poslove u vrijednosti bez Sočija 150 mil eura, ne bi bio u mom portfelju? Ako je dobar za 20-tak banaka i 50-tak firmi, dobar je i za mene 😉 Kad im prihodi budu milijardu eura, onda ću ga prodati uzeti par milijuna eura i u mirovinu 😉

Političari su kao i sisate žene, ništa koristi od njih, a sav užitak sa njima, se svodi na vlastitoj mašti.

Potpisujem. A kako to obicno bude, dok sam sjedio i cekao lovu ode s nekih 35 000 (gdje se vrtio dugo) na 45 000 u roku keks. Ce jedna korekcija na BSE?:)

Bila jučer skupština MOINa. Protekla u stilu svi sve znaju i malo priče. Ugodna atmosfera. Formalna skuština bez previše pitanja i sa "velikim ambicijama" ja bi to prevo "veliki poslovi", ali da ne ureknemo 🙂 Na kraju skupštine se podjelila skripta (stotinjak stranica), navodi se da je postotak naplate 97%. Kao što znate sa belexa prihod u pola 2008 godine je veći od cjelokupnog prihoda 2006. Rečeno je još da su vrlo lijepo prebrodili krizu 90-tih, za vrijeme sankcija, i da se u zadnje vrijeme, vrlo lijepo vraćaju na stare grane. Baziraju se na tržište Rusije i Libije, a od Njemačke dižu ruke. Neformalno se spominjala neka zaduživanja kod komercijalnih banaka, bez razmatranja kroz tržište kapitala. No razlog tome je malo smiješan, pa ne bi da ispadne kao podrugivanje. Dobit su prepisali kapitalu i tako to. Imaju još novo kupljenih zemljišta za zgrade u Beogradu i neke zgrade u svom vlasništvu što završavaju. Sad neka svatko prosudi kakva je to tvrtka i na koji rok se ulaže u nju. Poz

Političari su kao i sisate žene, ništa koristi od njih, a sav užitak sa njima, se svodi na vlastitoj mašti.

pa prodao sam moin jer mi je trebala lova. inim nisam jer na kupnji nema nikoga a očekujem puno više od njega u 5 godina nego kod moin-a, a u to ćete se uvjeriti sami

...povijest se ponavlja...

Živi i neozračeni bili, i vidjeli koja će tvrka bolje povući 😉

Političari su kao i sisate žene, ništa koristi od njih, a sav užitak sa njima, se svodi na vlastitoj mašti.

Da li ste primjetili da je MOIN tužen? Ako izgubi ova četiri spora, neće biti dobro… Ukupna vrijednost sporova 8 mil. USD što je oko pet puta više od godišnje neto dobiti…


Da li ste primjetili da je MOIN tužen? Ako izgubi ova četiri spora, neće biti dobro… Ukupna vrijednost sporova 8 mil. USD što je oko pet puta više od godišnje neto dobiti…

o tome i govorim. moin je daleko od inima, iako su obje firme odlične. ipak inim ima u vlasništvu i najveću tvornicu malokalibarskog oružja u srbiji, a na istu su oko bacili ameri. inim ima jače veze po rusiji i nesvrstanim zemljama, a daje i dividendu, dok je moin još nije dao a niti neće ove godine. zato malu prednost dajem invest – importu, iako i moin smatram super ulaganjem, ali eto – meni je trebalo love pa sam ga prodao jer sam s njime fino zaradio.

...povijest se ponavlja...

SUDSKI SPOROVI MONTINVESTA

SPOROVI U KOJIMA JE MONTINVEST TUŽILAC:
• Dužnik Elektron ad u stečaju. Dug u iznosu od 432.000 usd. Ostao veliki iznos duga prema zaposlenima, kao i veliki broj poverilaca.
• Dužnik Janko Lisjak, u iznosu od 339.000 usd. Sve nepokretnosti vlasništvo dužnika su opterećene hipotekama.
• Tuženi Dragoljub Ninković, dug u iznosu od 473.000 usd, naknada štete za neovlašćeno raspolaganje čekom Montinvesta u Libiji. Prvostepenom presudom odbijen tužbeni zahtev u celosti. Uložena žalba na presudu 12.11.2007 god.
• Sporovi u inostranstvu – Tuženi Evroazijski telekomunikacioni savez u Moskvi, spor iz 2003 god, iznos 8.376.798 rubalja. Doneta presuda u korist Montinvesta i predato na izvršenje. 2004 god završen je postupak jer dužnik nema imovine ni sredstava.
• Tuženi Al fatih Abdulgawad Libija, na iznos od 221.225 LD. Postupak u toku.
• Tuženi Ažgal u Libiji, iznos 982.000 LD. 2005 god doneta presuda u našu korist.
• Tuženi Imtech iz Minhena na iznos od 141.283 eur, dug po osnovu neplaćenih, a izvršenih radova. Spro u toku.
SPOROVI U KOJIMA JE MONTINVEST TUŽENI:
• Tužilac Beobanka u stečaju, dug u visini od 158.000 usd, na ime provizije po kontragaranciji Franco Yugoslav banke. Osporeno po osnovu i visini. Istaknut prigovor zastarelosti. Prvostepenom presudom odbijen tužbeni zahtev u celosti.
• Tužilac Beton Skoplje, spor iz 1985 god, iznos od 424.000 dem. Odbijeno kao neosnovano. Tužilac je obavezan da nadoknadi parnične troškove.
• Tužilac Janko Lisjak, spor iz 2002 god. Na iznos od 3.839.000 usd po osnovu naknade štete zbog nezaključenja ugovora. Spor u toku.
• Tužilac Napred i Trudbenik, iznos 2.000.000 usd, spor iz 1997 god. Glavna rasprava zaključena nov 2007. Presudom odbijen tužbeni zahtev u celosti. Žalba tužioca od jan 2008 u toku.

Preneseno iz skripte sa skupštine. Da ne bi tipkali napamet nešto.

Političari su kao i sisate žene, ništa koristi od njih, a sav užitak sa njima, se svodi na vlastitoj mašti.

Vrijeme prolazi, depresija svih tržišta se nastavlja, a MOIN na povjesnom maksimumu. Profitna marža oko 50%. Narasla sa 24%. Prihodi i dalje u porastu. Laički rečeno, na uloženih 100.000 kn u MOIN 2007 godine, sada imate oko 350.000 kn sa tim da je polugodišnja dobit za 2008 50.000 kn. Sve je jasno.Idemo dalje.

Političari su kao i sisate žene, ništa koristi od njih, a sav užitak sa njima, se svodi na vlastitoj mašti.

je, fino piči MOIN, a i fundamenti su i dalje prilično povoljni. tek će 2015 MOIN zasjati u punom sjaju nakon olimpijade. INIM s druge strane stoji i stoji, bilo je tek nekoliko transakcija, ali očito je da svi čekaju da vide do koje će cijene uprava za trezor otkupljivati dionice. Mislim da će 2009 godina biti godina INIMA, a 2008 definitivno je godina MOIN-a jer ovako rasti u vrijeme krize prekrasno je za gledanje.

...povijest se ponavlja...

Pustimo mi njih neka samo grade i rade, nego hoćemo li koju paru uložiti i u putare?

KOLIKO SU NAŠE FIRME SPREMNE DA SAMOSTALNO GRADE KORIDOR 10?

S obzirom na dosadašnje signale iz Evropske banke za obnovu i razvoj i Svetske banke, sve je izvesnije da bi izgradnja Koridora 10 mogla da krene i dalje od kratkih deonica oko Preševa i Dimitrovgrada, gde su ovog leta počeli radovi.

Za deonicu Niš-Dimitrovgrad predsednik EBRD Tomas Mirou je prilikom nedavne posete Srbiji već obećao prvih 150 miliona evra za sledeću godinu, za južni krak se očekuje podrška Svetske banke i 100 miliona evra iz Helenik plana, a za severni od Horgoša do Novog Sada država je rekla da će obezbediti novac iz budžeta. To znači da je na pomolu više tendera na kojima će se birati izvođači radova. I na severnom kraku je sve izvesnije da će se u slučaju sporazumnog raskida koncesionog ugovora s austrijskim konzorcijumom „Alpina-Por“ poštovati Zakon o javnim nabavkama i ići na tender.

Tender je prilika da se između više ponuđača izabere najpovoljniji i da se domaćim građevincima da šansa da dobiju posao kao izvođači. Međutim, u razgovoru s putarima smo zaključili da malo šta očekuju od raspisivanja tendera, ukoliko država ne omogući njihov privilegovan položaj pri zapošljavanju. U suprotnom, kažu, naše firme koje već godinama ne učestvuju u velikim poslovima nikada neće moći da učestvuju na međunarodnim tenderima. S obzirom na dugogodišnji podizvođački položaj, putarska preduzeća su se gotovo pomirila s takvom sudbinom, kada su u pitanju projekti koji se finansiraju iz međunarodnih kredita. Tu su tenderi veoma strogi i oni unapred znaju da ne mogu da uspeju, jer nemaju reference i finansijsku snagu. Međutim, kada se radi o finansiranju projekata iz domaćih para, kao što će biti izgradnja autoputa Horgoš-Novi Sad, oni računaju da bi mogli da uspeju i dobiju posao, jer imaju i kadrovski i tehnički potencijal, samo država treba da nađe varijantu kako da ih angažuje. Putari misle da bi investitori trebalo da grade deonicu po deonicu, onako kako budu pristizale pare iz budžeta i da bi severni krak koridora završili za dve građevinske sezone, stekli referencu i podigli se koliko-toliko na noge. Smatraju da velike strane kompanije koje dominiraju svetom ne bi bile zainteresovane za izgradnju malih deonica, pa bi oni dobili šansu.

Podela u našu korist
Da bi se omogućila dodela ugovora domaćim firmama, tehnički direktor „Puteva“ Slavoljub Tubić objašnjava da je neophodno da se izgradnja autoputa podeli na deonice manje vrednosti, do 50 miliona evra, kolika je finansijska snaga dela naših firmi. Naša preduzeća mogu, u krajnjem slučaju, da se organizuju u konzorcijume, što podržava i sekretar Udruženja građevinarstva Privredne komore Vojvodie Žarko Čađenović.

Potpredsednik Privredne komore Srbije Anđelko Kovačević izjavio je za naš list da je niskogradnja osposobljena za izgradnju Koridora 10 i da će se sledeće nedelje razgovarati o mogućnostima njihovog zapošljavanja. U Javnom preduzeću „Putevi Srbije“ već su razmišljali o izgradnji autoputa deonicu po deonicu, a takvu mogućnost potvrdio je i ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić.

Političari su kao i sisate žene, ništa koristi od njih, a sav užitak sa njima, se svodi na vlastitoj mašti.

New Report

Close