Žalosno je da se nitko iz upravljačkog sloja ne obazire na prirodu, na kojoj bi se ekološkim turizmom
moglo zaraditi više nego što doprinosi predmetna hidroelektrana. Kod nas očito
u vladajućim strukturama vlada mentalitet spoja “biznisa” i prve petoljetke…

Između 10tak prirodi ostavljenih kanjona i jedne termoelektrane 400MW na jednoj strani, te tih istih 10tak potopljenih kanjona svaki sa malom hidroelektranom 40MW, biram radije potopljene kanjone nego termoelektranu. Čak i da me se pita što bih radije ostavio djeci i unucima odgovor bi bio isti, potopljene kanjone. Biti će mi žao prekrasnih vidika i rijetkih životinjskih vrsta, ali ću djeci i unucima barem ostaviti čisti zrak i očuvani ozon. Na promjenu ekosustava i podzemnih voda su već i stari egipćani navodnjavanjem utjecali, te zbog dugog iskustva čovječanstva u promjeni vodenih tokova vjerujem da su svi utjecaji istraženi. Utjecaj izgaranja mazuta, plina ili ugljena na okoliš s jedne strane, te podizanje temperature vodotoka za hlađenje termoelektrana s druge strane su puno manje istraženi, i kriju veće opasnosti. Ne zaboravimo da je Sava nakon Krškog 1-2 stupnja toplija, i to također utječe na životinjske vrste. Hidroelektrana ne zagrijava vodotok. A da ne govorimo da termoelektrani treba svako malo brod goriva koje netko treba platiti, a hidroelektrani treba samo kiša i to je sve. Dar s neba. Nevjerovatno mi je da se itko buni protiv hidroenergije, što bi radije htio termoelektranu u svom susjedstvu?
Ili kao što jedan prijatelj kaže, niti jedno niti drugo, ja sam doma klimu ugasio, na posao i godišnji idem javnim prijevozom, i time sam očuvao okoliš. Ali vjerujem da je on u debeloj manjini. Ljudi su danas prekomotni da bi živjeli bez sve većih potreba za energijom.