http://www.poslovni.hr/99202.aspx
Bez niskih cijena tvrtke mogu zaboraviti proizvodnju za Ikeu
Slovenska tvrtka Razgoršek nakon 20 godina rada za Ikeu postala je nekonkurentna po cijenama, pa su im Šveđani poručili da je najbolje da se presele u Rumunjsku i Bugarsku
Dok Ikea kao najveći trgovac namještajem obećava da će se upustiti u pregovore s domaćim proizvođačima namještaja i drvoprerađivačima, te najavljuje povećanje izvoza namještaja, pokušali smo direktno od proizvođača koji su radili sa Šveđanima doznati što mogu očekivati oni koji potpišu ugovore o proizvodnji. U Tvinu, kao jedinom hrvatskom poduzeću koje već godinama proizvodi za Ikeu, ostali su zatvoreni na naše upite, ali je zato veoma otvoreno o suradnji s Ikeom bio spreman govoriti slovenski proizvođač Janko Razgoršek, vlasnik obiteljske proizvodnje namještaja Razgoršek.
Uvjeti iz Švedske
Za Ikeu je proizvodio 20 godina, a krajem prošle godine sporazumno je prekinuta suradnja i 180 ljudi njegove tvrtke je izgubilo posao. Glavni razlog prestanka suradnje bila je nemogućnost praćenja niskih cijena koje je Ikea zahtijevala.“Dvadeset godina smo uspješno surađivali dok smo kao slovenska tvrtka bili konkurentni u odnosu na Europu. Tvrtka je od 20 zaposlenih narasla na 200 i ostvarivala godišnji promet od 10 milijuna eura. Sada ponovno imamo 20 zaposlenih. Tijekom 2004. godine povećali su nam se troškovi materijala i radne snage, a Ikea nije mogla pristati na povećanje cijena jer su u Bugarskoj, Rumunjskoj i Kini troškovi radne snage bili znatno manji. Postali smo nekonkurentni, a oni su nam predložili da se preselimo u Rumunjsku i Bugarsku kako bismo održali cijene. Kako smo mi obiteljska tvrtka, nismo na to pristali, dogovorili smo prekid suradnje uz prijelazno razdoblje od dvije godine s višim cijenama. Početkom 2007. godine smo isporučili posljednju pošiljku”, opisuje Razgoršek. On ipak ističe kako je švedski lanac bio vrlo korektan prema njima cijelo vrijeme suradnje, te da je traženje zadržavanja cijena uz povećane troškove proizvodnje inače i zahtjev svih trgovaca. Za razvoj situacije više smatra odgovornim globalizaciju nego politku poslovanja Ikee. “Domaći trgovci su bili i krući u pregovorima. Svi oni zahtijevaju što jeftiniju robu, a mogu je dobiti u zemljama u kojima su plaće pet puta niže nego u Hrvatskoj ili Sloveniji. Hrvatski proizvođači se ne bi trebali zavaravati da će u Ikei biti njihovi proizvodi ako nisu konkurentni. Za konkurentnost im je potrebna moderna tehnologija i niska cijena radne snage. Vjerojatno će i u Hrvatskoj, kao i Sloveniji, bolje proći oni koji proizvode pločaste materijale u kojima je nizak udio ljudske radne snage. Oni koji rade tapecirani namještaj, kao što smo mi radili, teško će biti konkurentni i moći proizvoditi za Ikeu”, poručuje slovenski proizvođač i dodaje da je stanje dodatno pogoršano financijskom krizom u kojoj su cijene transporta na veliku udaljenost znatno pale.
Sponzorirani dolazak
Udruga hrvatskih trgovaca namještajem, koja djeluje u Udruženju drvnoprerađivačke industrije pri HGK, smatra i dalje kako će dolazak Ikee nanijeti štetu i trgovcima i proizvođačima. Andreja Gazdek kao predsjednica udruge i direktorica poduzeća Phoenix Capitis iznijela je i podatke Međunarodne konferencije sindikata po kojima u Indiji Ikea ima najniže dnevnice od svih stranih tvrtki 1,3 dolara dnevno. Tvrde kako je Ikein dolazak sponzoriran jer je kupovano poljoprivredno zemljište koje će u suradnji s općinom Rugvica biti prenamijenjeno, a premjestit će se i naplatne kućice HAC-a.
Činjenice
Niža dobit
U Udruženju drvoprerađivačke industrije prezentirali su podatke Fine po kojima Tvin u usporedbi s drugim hrvatskim proizvođačima, Hespom i Prima Commercom, ima nižu dobit po zaposlenome.
Uništavanje proizvodnje
Tvin ima dobit od 5,35 tisuća, Prima 53,1 tisuću, a Hespo 145 tisuća kuna po zaposlenome.
“Nameće se zaključak da ako želimo dugoročno uništiti drvnu industriju, onda proizvodimo za Ikeu”, smatra predsjednica udruge Andreja Gazdek.
Dolazak Ikee na naše tržište najviše će naštetiti uvoznicima i trgovcima namještaja. To je jasno.
Samom FNVC-u bi to moglo dosta pomoći budući da on nema maloprodaje, namještaj većinom izvozi u EU, a većim dijelom je angažiran u primarnoj preradi drva i kao takav Ikei sigurno jedan od najinteresantnijih za suradnju. Bar on ima repromaterijala na bacanje. Mislim da Ikein dolazak njemu najviše odgovora. [thumbsup]
Znanac
Imaš koju viška lameliranu gredu da mi prodaš? [undecid]
Ljudi smo, dogovoriti ćemo se ! [lol]
Ovdje upišite svoj komentar…
Imaš nešto prigodno na LKRI.
Idi vidi.
Ajde smiješ.
Dopuštam ti.
Vidio. Evo stotka. I Febi također. [lol]
WOW.
Hvala ti.
Ajde, daj mi prodaj i 100 komada Finvesta. Ali, kupim samo od tebe.
Čim riješim Febu. [lol]
Hoće ići tko na skupštinu?
Hoće ići tko na skupštinu?
Ja ne mogu ovaj put. A žao mi je ko psu što ne mogu.
Osvrt na financijsku krizu te rezultate tvrtke za 3. kvartal 2008.-e godine
Globalna financijska kriza donijela je veliki pad svih dionica na hrvatskom tržištu. Moglo bi se reći da je s obzirom na uzroke krize i fundamentalne pokazatelje nekih dionica taj pad pretjeran. Tvrtke koje kotiraju na burzi različito su reagirale na ovu financijsku krizu. Neke su punile i još pune trezor i na taj način pokušavaju održati cijenu dionica te povećati svoj vlasnički udio. Druge tvrtke su se okrenule štednji i rezanju osnovnih troškova te smanjenju duga.
FinvestCorp je ostala vjerna ulaganjima u obnovljive izvore energije, uvela u rad novi pogon za proizvodnju obnovljivih izvora energije, te započela sa realizacijom energane na otoku Krku. Zbog svih navedenih ulaganja rezultati 3Q su nešto slabiji od očekivanja dok su na godišnjoj razini rekordni.
Bez obzira na odlične fundamente FNVC, cijena dionice drastično je pala. Dijelom je to posljedica krize i pada cijene svih dionica na burzi, a dijelom je pad prozurokovan izlaskom 2 fonda (Aureus Equity i C Premiuma) iz vlasničke strukture. Naime prema novom Zakonu o tržištu kapitala OIF-ovi su dužni izići iz dionica čiji je free float manji od 100 mil. Kuna. Oni su to i učinili što ovoj dionici daje još jedan značajan plus u segmentu tržišta obzirom na stanje u OIF-ovima. Prije 5-6 godina na našoj burzi bio je prisutan vrlo mali broj fondova koji su imali stalni priljev sredstava te su do mile volje mogli manipulirati cijenom dionica. Kako se to kad tad moralo završiti Hanfinim pravilnikom i novim Zakonom o tržištu kapitala koji stupa na snagu od 01.01.2009. značajan broj fondova i brokerskih kuća bit će ugrožen (osiguranje uloga, povećanje troškova, prisilini izlazak iz nekih dionica, osnivanje interventnog kapitalonog fonda, ukidanje JDD kotacije…)
No vratimo se još na fundamentalnu analizu tvrtke FinvestCorp. Zanimljivo je da trenutna tržišna kapitalizacija tvrtke iznosi svega 169 mil. kuna dok zadržana dobit i rezerve tvrtke iznose 257 mil. Kuna. Jedna od najbitnijih stavki konsolidiranog izvještaja u ovim vremenima je veliko smanjivanje dugoročnih obveza tvrtke za 30 mil. kuna u 2008.-oj godini (cca 30% svih dugoročnih obveza) čime pokazuje svoju financijsku snagu čak i u kriznim vremenima.
Obzirom na skori dolazak tvrtke Ikea na naše tržište među najvjerovatnije strateške partnere sve se više spominje tvrtka FinvestCorp upravo zbog njihove primarne proizvodnje i mogućnosti velike dobave sirovina u čemu su vodeći u RH.
Autor: Vlaho, 15.07.2008. ažurirano 27.11.2008.
Pozdrav [thumbsup]
Imaš li kakve veze s Vlahom kao što je pisao netko (Darko09?) na drugom forumu?
Jel riječ možda o Darku Končarku ??? [lol] Pa misliš da se ja ne bi potpisao kao znanac da sam ovo napisao ???
Ja bi dodao bar još Gric, gric [lol]
Boli me i gledati da netko stavlja nalog na 230 kuna.
Dosta mi je burze za danas. Ovi padovi stvarno nemaju smisla. [bye]