Interesantna računica. Dobit banaka 4 mlrd. kuna. Po stanovniku lijepe naše to iznosi 1000 kn godišnje, što znači da nam stranci uzmu 800kn po stanovniku samo na račun banaka, gdje je HT i ostalo. Štedni depoziti iznose 136,7 mlrd kuna što po stanovniku iznosi cca 340 000,00 kn. Interesantno.

Navedeni podaci ilustriraju koliko je pitanje dr. Žarka Primorca “Kako banke mogu biti tako uspješne u državi čija se privreda raspada i nazaduje” i dalje aktualno. I zašto imamo tako puno banaka – čak 32 (što ističe i EU u svojim godišnjim izvješćima uz napomenu da je to mnogo – vjerojatno će to navesti i u najnovijem koje izlazi kroz par dana).

Riječju: banke u Hrvatskoj – pa i najveće, Zagrebačka i PBZ – žive od stanovništva, a ne gospodarstva. Suma kredita odobrenih stanovništvu (oko 12o Mrd) daleko prelazi sumu onih odobrenih gospodarstvu (ispod 90). Velike banke u svijetu žive od investment bankinga, a ne građana (stanovništva). U Njemnačkoj je bavljenje stanovništvom (njegovim depozitima i njegovim kreditiranjem) posao koje rade Landesbank-e. Joseph Ackermann, šef Deutsche Bank je na primjer prije više godina bio javno kritiziran jer je uporno odbijao da se njegova banka upusti u kreditiranje Mittelstanda.

Ne čudi onda da je suma stambenih kredita otprilike ravna tržišnoj kapitalizaciji svih obveznica (i državnih i korporativnih) – oko 40 Mrd.

Drugim riječima, banke u Hrvatskoj igraju negativnu ulogu jer osiromašuju stanovništvo zloupotrebljavajući njegovu ekonomsku poziciju, umjesto da potpomažu rast i razvoj gospodarsta.