U vezi potraživanja od kupaca, godinama su im visoka(prosječno oko 100 mil.kn) te imaju problema u naplati te tako umanjuju dobit te treba napomenuti da im obično na polugodištu budu najveća potraživanja jer se naplata vrši nakon što seljaci/tvrtke prodaju svoje proizvode.
Od većih kupaca koliko ja poznam su Viro d.d., ppk valpovo(žito), vupik d.d., bura 1 d.o.o.(prodaje chromosove proizvode te zadnje 2 godine zbog poteškoća je chromos otpisao kod njih 4mil.kn i preuzeo kredit za otplatu i tako dio naplatio potraživanja), ima tu još nekih bitnih subjekata ali to je ono što sam zapamtio…

Zadržana dobit je manja, vi spominjete nekon.zadržanu dobit a zbog banovca te otpisa potrživanja u banovcima kon. zadržana dobit je oko 115 mil.kn. Triba napomenuti da je većina dobiti u zemljištu, nekretninama, robnim centrima, proizvodni halama, zalihama, potraživanju od kupaca odnosno chromos agro ima trenutno manje od 5 mil. kn tekuće imovine likvidne zato i idu u dokapitalizaciju da dođu do sredstava premda su diskontirali cijenu dionice i smanjili nominalu za povlaštenu buduću dokapitalizaciju. Hoću reći, zadržana dobit je već uložena i nisu spremni se dodatno zaduživati kod banaka već imaju namjeru napraviti dokapitalizaciju. Tvrtka je konzervativno vođena premda imaju dosta problema sa naplatom zbog sudstva, zakona i duboke recesije u Hrvatskoj gdje je nepodmireno skoro 40 miljardi kuna u gospodarstvu, veliki uteg svima.

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=7283B77C-797B-4D3E-BF02-63CEACDB453B

Dobit Chromosa Agro 16,8 milijuna kuna

ZAGREB – Dobit Chromosa Agro poslije oporezivanja u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 16,8 milijuna kuna i bila je veća za 20,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuje financijski izvještaj Chromosa Agro objavljen na Zagrebačkoj burzi.
…
Ukupni prihodi tvrtke u prvih šest mjeseci ostali su na lanjskoj razini i iznosili su 135,5 milijuna kuna, a ukupni rashodi manji su za 2,6 posto i iznosili su 117,3 milijuna kuna.
…

Sada tu treba konsolidirati ove tvrtke koji čine nekih 15% poslovanja grupe chromos agro.
http://www.arg.hr/ ARG d.o.o.
CHROMOS COEX D.O.O. JURŠIĆEVA 30, RUGVICA
Banovci d.d.(banovci d.o.o. po novom)

http://imotskidanas.com/clanak/za-unistavanje-agrokoke-samo-godina-zatvora-chromos-agro-stavio-natpis-na-ulazu-u-agrokoku/
Evo primjer kako nekad chromos agro otpiše potraživanja a dio se naplati kroz stečajni postupak zemljom i/ili uništenim pogonom.

CHROMOS AGRO STAVIO SVOJ NATPIS
Već dvadesetak dana ulaz u pogon Agrokoke potpuno je zatvoren, a na željeznim vratima kod porte stoji natpis Chromos Agro.
Nakon nekog vremena, kad i dobiju tu zemlju ili pogon moraju značajna sredstva uložiti i pokrenuti nešto jer ovako to propada i realno ne vrijedi ni približno koliko je kupac bio dužan, rekao bih 10% duga.
….

Syngenta je danas jedna od vodećih svjetskih kompanija sa više od 24.000 zaposlenika u preko 90 zemalja svijeta. Sa ukupno 21 zaposlenikom u Hrvatskoj u mogućnosti smo pružiti snažnu marketinšku i logističku podršku, a naši terenski agronomi spremni su svojim savjetom i izlaskom na teren pomoći proizvođaču u svakom trenutku.Također, ulažemo i u jedinstvene marketinške aktivnosti koje nas razlikuju od drugih, poput „OptiTech kluba“.
http://www.syngenta.com/country/hr/cr/OpTiTech_Club/Pages/Popust_za_vjernost_2011_godine.aspx
5) Sezonski rabat se odobrava isključivo na robu koju proizvodi Syngenta Agro, uključujući i na proizvode koje distribuira i formulira Chromos Agro (detaljan popis Syngentinih proizvoda nalazi se u prilogu ovog dopisa ili na http://www.syngenta.hr), a bez obzira na prodajno mjesto na kojem je roba kupljena (sve maloprodaje i veleprodaje na području RH).

http://www.syngenta.com/country/hr/cr/Pages/Kontakti.aspx
Skladište:
Chromos Agro d.d.
Žitnjak bb, Zagreb
….
http://finance.yahoo.com/q/ks?s=SYT
Trailing P/E (ttm, intraday): 21.63
Price/Sales (ttm): 2.68
Price/Book (mrq): 4.19
Enterprise Value/Revenue (ttm)3: 2.71
Enterprise Value/EBITDA (ttm)3: 12.88
Total Debt/Equity (mrq): 48.02
…

Već sam pisao da chromos agro proizvodi(licenca) i distibuira proizvode multinacionalki, sada ovdje se može vidit da Syngenta koristi skladište chromosa te da ima program koji nagrađiva kupce proizvoda koje proizvodi i distribuira chromos agro u kooperaciji sa Syngentom. Moram utvrditi da je lijepo vidjeti ovakvog strateškog partnera uz chromos agro, također je tu i BASF koji čak reklamira neke proizvode u novinama u kooperaciji sa chromos agro.
Zašto to spominjem?
Slijedi dokapitalizacija pa bi možda dugove prema dobavljačima(ima nekih 60-70 mil.kn duga) koje ima chromos agro mogao pretvoriti u dionice, dakle dugove prema BASF i Syngenta dati udio u vlasništvu a dio dokapitalizacija u novcu samo da sam ja većinski vlasnik tražio bih puno veću cijenu od "buduće smanjene nominale" a mislim da bi ove vodeće multinacionalke bile volje dobiti udio u vlasništvu.

Slažem se i ja bi bio jako zadovoljan da dobiju udio BASF ili Syngenta, to bi svakako bilo i dugoročno dobro, no sumnjam da će chromos njima dat tek tako udio imaju Čovići para neboj se, svejedno kako god bilo svaki dan mi se više sviđa ova dionica [thumbsup]

http://www.zse.hr/UserDocsImages/financ/CHAG-fin2011-2Q-NotREV-K-HR.pdf

Da, kako sam i rekao u postu iznad, konsolidirano izvješće ukoliko ne bude značajnih odstupanja će biti bolje odnosno na trendu nekons.izvješća.

Ukupni prihodi 144,2 mil. kn (veći za o,8 mil. kn u odnosu na prošlu godinu)
Ukupni rashodi 126,4 mil. kn (manji za 2,5 mil. kn….)
Dobit 16,3 mil.kn i značajan rast u odnosu na lani(12,7 mil .kn)

Drugi kvartal je po dobiti također bolji 20% u odnosu na lani, za prvi se već govorio o pomacima.
…

http://www.zse.hr/default.aspx?id=36746
Chromos agro d.d. dostavlja obavijest o Glavnoj skupštini održanoj 25.07.2011.
Iz ovoga se vidi da je na ovoj skupštini bilo 73,3% glasova odnosno 16 dioničara(zastupnika) te su sve odluke prihvaćene ali sam se iznenadio da je Kapitalni fond bio te bio suzdržan po pitanju izbora revizora. Ovo pišem radi izvaredne skupštine u kolovozu gdje sam prije pisao da ne očekujem kapitalni fond na skupštini te sam time mislio da će dokapitalizacije i smanjenje nominale sigurno proći, sada nisam siguran odnosno postoji šansa da možda dokapitalizacije ne bude prošla(potrebno 75% glasova prisutnih) ukoliko uprava i većinski vlasnici imaju namjeru ošteti male dioničare kako u pozivu ružno izgleda odnosno kako su druge tvrtke na ZSE oštetili male dioničare.

Dakle, budu li otvoreni investicijski fondovi glasovali protiv uz kapitalni imaju oko 18% udjela, većinski uz vjerne zaposlenike imaju oko 61%, sve se svodi da bi mali dioničari trebali organizirati te doći na skupštini i glasovati protiv jer je 10% vl.dionica trezorskih(ukoliko većinski žele na štetu malih dioničara izvršiti dokapitalizaciju po smanjenoj nominali). Da li je netko bio na redovnoj skupštini jučer ? Ima li kavih informacija? Da li se spominjala izvaredna skupština u kolovozu?

Dionica je pravi mali biser. Jedna od rijetkih value investicija na našem marketu (uz BCIN). Šteta kaj su obje tako nelikvidne.

Malo sam gledao Herbos te sada povlačim paralelu sa Chromos agrom. Naime, Syngenta je iz Švicarske, franak(CHF) kao što znamo je probio 6,5kn a vidimo da je Syngenta provodi ovu "akciju i rabate" jer su njihovi proizvodi i sirovine skuplje zbog divljanja franka na burzama.
IZ izvještaja Herbosa izvlačim:
Nabavka sirovina, gotovo isključivo je iz inozemstva i iskazuje se u stranoj valuti, odvija se tijekom perioda RUJAN tekuća godina do OŽUJKA naredne godine, a naplata potraživanja
obično je KRAJ naredne godine.
…
Dakle, jedan dio duga prema dobavljačima(oko 30-40 mil.kn) se odnosi na BASF i SYNGENTA, što vidimo da može uzrokovati gubitke ukoliko se ne vodi računa(štednja u EUR i CHF) odnosno kako Herbos veli : "Jedini instrument koji imamo za smanjenje valutnih rizika, osim kod izvoza koji je ostvaren uEUR-ima, nam je ubrzanje plaćanja dobavljačima, odnosno ubrzanje plaćanja naših kupaca".

U Herbosu od 2007.godine su uništili 120 mil. kn kapitala te su napravili revalorizaciju zemljišta, "strava i dubioze" te je ovo primjer kako se "lako uništi tvrtka" i da treba savjesno i odgovorno voditi tvrtku uz zaštitu od valutnog rizika, paziti na zaduženost, te imati u vidu da zaduženje kod banaka i kamatni rizik može biti uteg a paziti kome daješ robu i voditi računa o naplati koja je u Hrvatskoj bitan faktor(naplata). Znam da su mnogi problemi kod Herbosa naslijeđeni od ranije ali ipak su u 4 godine doveli tvrtku do stečaja a spašava ih Hrvatska(zamjena potraživanja u dionice) a trebat će i dokapitalizaciju u novcu za optimizaciju poslovanja.

p.s. koliko dokapitalizacija chromos bila štetna za male dioničare toliko je i dobro da ukoliko dođe do dokapitalizacije taj novac iskoriste za smanjenje duga prema ino-dobavljačima.

Unazad 10 godina standardna bankarska ponuda za poslovanje s poduzećima uključuje ugovaranje tečajeva: spot, forward i swap. To je način kako se poduzeća trebaju štititi od valutnog rizika. Ove opaske iz Herbosovog izvješća su ili iskaz neznanja ili pokušaj prikrivanja nesposobnosti lošim argumentima.

CHAG može do iste ili veće likvidnosti doći dokapitalizacijom u kojoj bi svi dioničari imali pravo sudjelovati. Isključivanje malih dioničara se ne može pravdati ekonomskim interesom.

@kerempuh, slažem se s navedenim.

Samo triba imati u vidu tešku gospodarsku situaciju(ogromnih 40 miljardi kuna nepodmirenih obveza), u poljoprivredi se teško naplaćuje jer su ljudi(seljaci) i tvrtke zadužene kupnjom strojeva i kapitalnim ulaganjem uz trend pada standarda te država kasni sa isplatom poticaja i kapitanih ulaganja zbog "rupe u proračunu" od nekih 20-etak miljardi kuna. Naravno tu su problemi sudstva, teška naplata zbog insolventnost ili zbog nelikvidnosti, korupcija i gospodarski kriminal u svim sektorima uz kreditna opterećenja, visoke kamate na kredite te nepovjerenje koje se stvorilo.

Ne pravdam nikoga, samo priznam da je i mene osobno iznenadila "dubina krize" te vidim stanje oko sebe kao i mnoge poslovne partnere koji su na "rubu provalije" jer se ne mogu naplatiti. Poznati su mi načini zaštite potraživanja ali moram priznati da toliko prevara, kriminalnih radnji koje je neke solidne tvrtke uništilo uz korupciju te pad prihoda uz rast kamata prema finan.institucijama te ogroman broj ovrha koje su zbog nepovjerenja napravile kaos premda nisu neki iznosi, strah je prisutan.

Vezano za chromos agro, pokušavam upravu razumit, tražim neke cost-benefite u tom postupku dokapitalizacije, vjerojatno je i njih "iznenadila dubina krize" pa su reagirali na ovaj način "dokapitalizacija povlaštenih" jer je to najednostvaniji i brz način da se dođe do cash "ukoliko zatreba u narednih 5 godina". Tvrku su vodili konzervativno, muče se sa naplatom potraživanja godinama, neki partneri su im završili u stečaju, umanjuju profitabilnost i nekada imaju problema sa likvidnosti jer se potraživanja od kupaca na razinama oko 100 mil. kn na kraju svake godine a u toku godine narastu za 60-70 mil.kn jer se daje robe a naplaćuje pri kraju godine. Inače, kad se pogleda plaćanja Agrokora i njegovih tvrtki te općenito poljoprivrednih tvrtki, vidi se da je "plaćanje iznad 200 dana se smatra kao normalnim".

Za kraj. isključivanje malih dioničara osuđujem ali zbog trenutne katastrofalne situacije u ekonomiji ipak mi je drago da većinski vlasnici uz povlaštenog partnera tvrtku žele dodatno financijski stabilizirati, bolje spriječiti nego liječiti moguće probleme zbog teške naplate i/ili obveza dobavljačim da narastu zbog valutnog rizika te da ipak se ne zadužuju kod banaka premda chromos agro je umjereno zadužena tvrtka ali su se svi rizici dodatno pojačali uslijed "depresije gospodarstva".

Chromos agro d.d. dostavlja obavijest o Glavnoj skupštini održanoj 25.08.2011.
http://www.zse.hr/default.aspx?id=37107

Sve odluke izglasane, povlaštena dokapitalizacija u narednih 5 godina visi nad glavom uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara, smanjenje nominale sa 500 kna na 300kn,…

Vidim da je bilo odaziva na skupštini, prisutnih 88,8% glasova te su HPB OIF i RBA OIF dali protuprijedloge, većinski vlasnici uz "priklonjene odane zaposlenike" su to odbili.
Dakle, sa 77% glasova ZA, 23%protiv(RBA Invest,Hpb Invest, Kapitalni fond, uz par malih dioničara) su donesene odluke.
http://www.zse.hr/userdocsimages/novosti/RH88Pk8Re9bqYTMR1siGWg==.pdf

Vidim uprava ima pravo povući dionice, kao i stjecanje dionica izvan tržišta, što mislite jeli to dobro za nas male dioničare? [embarass]

Stjecanje novih dionica izvan tržišta, mislim da se to odnosi na povlaštene partnere koji će sada dokapitalizirati Chromos agro pa im nude zaštitnu klauzulu da će im u nedostatku likvidnosti na burzi tvrtka otkupiti dionice, možda će i neki od otvoreni investicijskih fondova nuditi upravi prodaju po diskontu izvan burze ukoliko im bude nužno radi likvidnosti.

p.s.stekao sam dojam da uprava iskorištava situaciju, možda ponude dokapitalizaciju za sve dioničare kako je naveo jedan dioničar na KORF-r-a(isti način dokapitalizacije), premda sam skeptičan. Na ovu temu evo linkove:http://trzistakapitala.wordpress.com/2011/08/24/korf-skupstina/#comments
http://trzistakapitala.wordpress.com/
http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?t=1124&page=195