Prije nekoliko godina kada je prvi put na Skupštini izglasano da se 2 mil kuna rezervira za kupnju vlastitih dionica moja očekivanja su išla u smjeru u kojem se danas ovdi piše. To se tada nije dogodilo. Isto sam očekivao kada je tržište kapitala tonulo ko sjekira. Tada je za samog Škoru to bilo optimalan trenutak, jer bi mnogi mali dioničari “glavu spašavali” po puno manjim cijenama.
Ja stvarno ne mogu procjeniti zašto Škoro nije pribjegao tom modelu i na taj način vrlo efikasno poentirao. Ne mogu vjerovati da nije znao za tu opciju i nezahvalno je nagađati zašto je nije iskoristio.
Ima ona stara, bolje ikad nego nikad, i ako se sada odluči za taj modela ja mu sigurno sada ne bih prodavao svoje dionice na nivoima koji se ovdi spominju.
Na jednoj od Skupština prognozirano mu je da uskoro neće moći od ikoga jeftino kupovati dionice za dodjelu nagrada i to se sada i događa. Što bi se sada događalokad bi krenuo u veći otkup radi poništenja ne treba posebno ni naglašavati.

u prvom valu bi tko god da stavi neku veću količinu na kupnju uz neku premiju bi sigurno skupio solidno količinu jer čovjek reagira instiktivno na trenutnu povoljnu cijenu, ali ovako polagano dizanje cijene jednostavno rastjera potencijalne prodavatelje jer svi očekuju više pogotovo kad je nešto podcijenjeno

To je sad već razina kibidabi a kad je tako mene bi više zanimalo da netko stavi dve-tri milje komada na prodaju po recimo 350, pa da vidimo koliko bi to trajalo,a s tim bi napokon isplivali i u redovan režim trgovanja.Bilo bi onda zanimljivo videti i bili trezor aktivirao svoje potencijale.
Gledajući povjest najvećih dioničara vidi se da su svi tu već par godina pa se i ne zanosim ovom mojom pretpostavkom, jer si nešto mislim – tko je lud izlaziti sada kad je BCIN izamortiziran preko 90%.
Uz to mene muči i još jedna stvar. Čitam svaki dan nazovi Poslovni dnevnik i gledam one njegove tabele najvećih dnevnih porasta i padova cijena. Pa mila majko ni jednom ove naše skrivene dionice nije bilo tamo iako je bilo dana kad je trebala biti u samom vrhu. Stvarno ne razumijem ova naša piskarala koja izvještavaju s tržišta.
Ajd cure i momci ugodan vikend.

Tek sad vidim da se na trećem mjestu dogodila promjena. Ili se Marko Nikolac sklonio iza skrbničkog ili je ugovorom mimo burze predao palicu novom igraču.

1. ŠKORO DANIEL (83910976640) 104.985 63,05 Osnovni račun
2. PLAMEGAL-TRIO D.O.O (25567118416) 5.990 3,60 Osnovni račun
3. HITA-VRIJEDNOSNICE D.D. (32998446701) 3.611 2,17 Skrb. račun
4. ŠMIT GORAN (45538095493) 3.556 2,14 Osnovni račun
5. BOTKULJAK ANA (02487224648) 2.727 1,64 Osnovni račun
6. KOZIĆ ZDRAVKO (43741946735) 2.339 1,40 Osnovni račun
7. BOTKULJAK DALIBOR (90517576704) 2.195 1,32 Osnovni račun
8. TURIST D.O.O. (21819941955) 2.020 1,21 Osnovni račun
9. SOCIETE GENERALE-SPLITSKA BANKA D.D. (69326397242) 1.345 0,81 Skrb. račun
10. CVITANOVIĆ MATKO (02974673405) 1.150 0,69 Osnovni račun
Ukupno: 129.918 78,03

Zna li netko uzimaju li brokerske kuće ovu dionicu kao zalog za margin kredit?
Koliko ja znam, odnosno brokeraji na kojima sam pitala, ne uzimaju a kao razlog navode slabiju likvidnost i režim trgovanja. To se odnosi na period pre proljeća. Zna li netko jeli se negde nešto po tom pitanju promjenilo?

http://www.bc-institut.hr/Rezultati%20makropokusa_broshura_web%2013.pdf
http://www.bc-institut.hr/Bc_oglas_gospodarski_rezultati%20makropokusa%2013.pdf
http://www.bc-institut.hr/pozivnica%20dp%20kukuruza_lovas%2013.pdf

Stiže nam konkurencija i to kakva Monsantov_super_kukuruz_u_EU

Evo što nam je Europa dala.

Veselo veselo aj veselo je sve selo [emo_mrgud].

http://www.zagrebacka-zupanija.hr/vijesti?year=2013&id=2950

Kako bi se reklo – fulao si ceo fudbal.
Daleko je to od konkurencije. BC institut posluje velikom većinom van granica EU. Sada pak nešto manje s obzirom da smo ušli u EU.

Inače, ovu dionicu imam u portfelju. Pikiram je na dulje vrijeme. Ali nikako da “potegne” na razine koje zaslužuje.
Valjda će jedanput dati i dividendu veću od 7,70kn. Ne bi to predstavljao problem BCIN-u, a lansirao bi dionicu na više razine. Te što je najbitnije, privukao pozornost na sebe.
Ovako smo i dalje na smješno niskim razinama.

I ja bo volio da sam fulao ceo fudbal ali me strah da nisam.
Uz to treba puhat i na hladno jer poslije je prekasno a ovi su preagresivni i imaju najveću svjetsku velesilu iza sebe.

Manje me je briga što će biti sa BC institutom a više me brine upotreba ovakvog genetski modificiranog kukuruza kod kojeg nisu napravljena dugogodišnja ispitivanja (kao kod lijekova).
To je nešto kao i duhan prije 50 godina kada se je govorilo da nije štetan. A što sad govore o duhanu i koliko je ljudi u tom vremenu izgubilo života..

A hebi ga, od nečeg se mora umrijeti. Mirovine su ionako nikakve 🙂

http://www.hrv.hr/vijesti/gospodarstvo/item/3760-dan-polja-u-lovasu

http://www.stv.hr/vijesti/272-video-dani-polja-bc-instituta.html

Nekoliko crtica sa “Dana polja hibrida kukuruza u Rugvici”.
Istaknuti su izvanredni rezultati rada za 2013. godinu potkrijepljeni činjenicom da su rasprodane sve raspoložive zalihe sjemana svojih hibrida. Potražnja za sjemenom Pajdaša bila je i podosta veća od zaliha. To je rezultiralo proizvodnjom sjemena na još većim površinama nego do sada, a potraga za kooperantima koji bi sijali sjemenske kulture se nastavlja iz istih očekivanja i u budućnosti.
Razlog za dodatno zadovoljstvo je i u činjenici da su nove sorte pšenice pokazale izvrsne rezultate unatoč teškim klimatskim uvjetima.
Gospodin Ikić posebno naglašava da je nakon kukuruza kojeg prodaju na više od 15 tržišta izvan naših granica i sjeme ozimih žitarica dobilo putovnicu.
Gospodin Kozić ističe da je zbog povećane potražnje na tržištu, posebno turskom, BC krenuo i u selekciju kasnih hibrida FAO grupe 500 i 600.
Na kraju je g.Puškarić predstavio cijelu paletu BC hibrida kukuruza, te istaknuo kako novo globalizirano tržiše u kojem se nalazimo otvara nove prilike koje kane iskoristiti i naglašava da je već više od 80 BC kultivara upisano u zajedničku europsku sortnu listu.
Zaključno, unatoč sivoj ukupnoj gospodarskoj situaciju u Hrvatskoj, BC i dalje sjaji 🙂
Ne mala dvorana u prostorijama BC instituta bila je pretjesna za sve zainteresirane poljoprivrednike.