Ljudi moji, ovdje je znanje zaista krhko … pa vecina vas ne razumije o cemu se radi
Ovdje nema transakcije, da postoji bilo kakva transakcija vidjela bi se u Cash Flow-u firme
Tecajna razlika je oblik impairment-a zbog promjene tecaja valuta, u ovom slucaju HRK/USD
Dakle Asset firme iz perspektive HRK vrijedi manje i to je zabiljezeno kao stavka, ali nikakva transakcija nije obavljena i nema veze s poslovanjem firme
Ako bi ATPL imala prihode u USD, a troskove u HRK tada bi fluktuacija tecaja igrala ulogu i efekt bi se vidio u prihodima i rashodima firme.
Ako bi kojim slucajem ATPL prodala brod sada i cash koji je za prodaju broda dobila u USD konvertirala u HRK tada bi to bio realni gubitak.
Ja sam radio u UK i imam funte na racunu u HR. Prije godinu dana GBP je vrijedila 10 HRK, a sada 8.5 HRK
Ako ja pocnem trositi GBP u HR, znaci radim realne transakcije, gubim 1.5 HRK na svakoj potrosenoj GBP
Ako odem u UK i potrosim GBP tamo ne gubim nista jer su cijene u GBP (primjer za likvidna sredstva ATPL koja su u USD)
Ako uopce ne potrosim GBP na racunu i tecaj se vrati na 10 HRK, tada fluktuacija tecaja nema nikakav efekt (ovo je vezano za asset ATPL)
Nisu svi dugovi, a ni sva imovina denominirana u dolarima. I to vrijedi za sve domaće, pa i inozemne brodare. Valuta izvještavanja nije ključ stvaranja vrijednosti iako to utječe na rezultat. Al zanemarimo mi sad operativan rezultat i valutu izvještavanja, koliki novčani tok iz poslovnih aktivnosti treba generirati da bi se u sljedeće dvije godine pokrili dospjeli dugovi?
I kako će se uprava nositi s time? Dokapitalizacijom? Refinanciranjem duga? Kombinacijom navedenog? Da li će investirati ili ne? Zašto su prethodno toliko investirali?
[/quote]
Da, nisu mada je preko 90% duga i poslovanja u USD, ali kakve to ima veze
Pa zato je Atlantska koncipirana kao Holding, izmedju ostalog, znaci segmentirana gdje svaki segment funkcionira na nacin da su mu prihodi i rashodi u istoj valuti i neovisno o drugim segmentima
Znaci da Atlant Tramp Co. Marshall Islands, na primjer, ima zaduzenja u USD, prihode/rashode u USD
dok Atlant poslovni centar d.o.o., Dubrovnik, ima zaduzenja, prihode/rashode u HRK
Nevjerojatno je da za besplatnu lekciju koju sam dao onima koji ne razumiju osnove, a htjeli bi ulagati, jos dobijem i minuse, super, inace bi za ovakve stvari platili cca 1000 HRK/satu
Ja sam zavrsio s lekcijama
[/quote]
Da na kraju i najuporniji odustanu. Doista jedan od rijetkih ljudi koji razumiju i znaju. Takvih je malo na burzi, a ovi drugi prolaze kako prolaze. Umjesto da se konstruktivno piše i analizira sipa se žuč i ogorčenje. Da bi stvar bila apsurdnija nakon više od 8 godina dešavaju se prvi puta istinski tektonski poremećaji u pozitivnom smislu, ali raznorazni nickovi se dobronamjerno brinu o web stranici jer ne znaju iščitati FI i prepoznati trend i smjer. Ali takvi su uvijek nažalost i gubitnici, jer se uključe kada sve pozitivno vide i vrapci na krovu.
Sretno i Veliko Hvala moreplovcima i Upravi AP a dioničarima AP poruka: Današnja AP i ona od prije godinu dana nisu ista kompanija, a tek za godinu dana……..
A ja bi se čak usudio reći do kraja 2017g ide do cca. 600 kuna, možda i preko :-))
Tako je. Samo pozitiva, imamo puno razloga za to.👍😎
Izvjesce iznad ocekivanja ocekivao sam q1 + q2 10ak mil dobiti. Sad mislim da 100 mil na kraju godine ne zvuci nemoguce, dapace.
Sad vidim da ni ovdje nije sve bajno kako se na prvi pogled činilo. U revidiranom je povećan minus za 25m u odnosu na prvu verziju, napravljeno je usklađivanje vrijednosti prodanih brodova, ali i otpis uplaćenih predujmova za otkazane novogradnje u iznosu od 20m iako je svojevremeno bilo drugačije rečeno. Kod usklađivanja vrijednosti vjerojatno je primijenjen nav s kraja 2016. koji je značajno manji od današnjeg, pa će se naknadno uračunata prodaja opet prikazati kao dobit u kasnijim izvješćima.
Da se malo pohvalimo, jer upravo ovo se dogodilo u odnosu na revidirano. Prodaja je ista kao u q1, rashodi čak i veći, pa je operativno poslovanje na nuli.
Pozitivno financijsko poslovanje plus vraćanje NAVa na sadašnje razine daju knjigovodstvenu dobit.
[/quote]
Nažalost puno se trudiš i čitaš, ali nažalost…….
Probaj ovaj FI usporediti sa brojevima svojh transparentnih svjetskih ljubimaca tipa NM, SB, Diana i sl.😎👍✌
Sad vidim da ni ovdje nije sve bajno kako se na prvi pogled činilo. U revidiranom je povećan minus za 25m u odnosu na prvu verziju, napravljeno je usklađivanje vrijednosti prodanih brodova, ali i otpis uplaćenih predujmova za otkazane novogradnje u iznosu od 20m iako je svojevremeno bilo drugačije rečeno. Kod usklađivanja vrijednosti vjerojatno je primijenjen nav s kraja 2016. koji je značajno manji od današnjeg, pa će se naknadno uračunata prodaja opet prikazati kao dobit u kasnijim izvješćima.
Da se malo pohvalimo, jer upravo ovo se dogodilo u odnosu na revidirano. Prodaja je ista kao u q1, rashodi čak i veći, pa je operativno poslovanje na nuli.
Pozitivno financijsko poslovanje plus vraćanje NAVa na sadašnje razine daju knjigovodstvenu dobit.
[/quote]
Nažalost puno se trudiš i čitaš, ali nažalost…….
Probaj ovaj FI usporediti sa brojevima svojh transparentnih svjetskih ljubimaca tipa NM, SB, Diana i sl.😎👍✌
[/quote]
novokomponovani na atpl,
dotični brodari mi nikad nisu bili ljubimci
možda zamjena s nekim drugim
Sad vidim da ni ovdje nije sve bajno kako se na prvi pogled činilo. U revidiranom je povećan minus za 25m u odnosu na prvu verziju, napravljeno je usklađivanje vrijednosti prodanih brodova, ali i otpis uplaćenih predujmova za otkazane novogradnje u iznosu od 20m iako je svojevremeno bilo drugačije rečeno. Kod usklađivanja vrijednosti vjerojatno je primijenjen nav s kraja 2016. koji je značajno manji od današnjeg, pa će se naknadno uračunata prodaja opet prikazati kao dobit u kasnijim izvješćima.
Da se malo pohvalimo, jer upravo ovo se dogodilo u odnosu na revidirano. Prodaja je ista kao u q1, rashodi čak i veći, pa je operativno poslovanje na nuli.
Pozitivno financijsko poslovanje plus vraćanje NAVa na sadašnje razine daju knjigovodstvenu dobit.
[/quote]
Nažalost puno se trudiš i čitaš, ali nažalost…….
Probaj ovaj FI usporediti sa brojevima svojh transparentnih svjetskih ljubimaca tipa NM, SB, Diana i sl.😎👍✌
[/quote]
novokomponovani na atpl,
dotični brodari mi nikad nisu bili ljubimci
možda zamjena s nekim drugim
[/quote]
Priznajem da marljivio prenosiš BDI i linkove,sve ostalo…….
A ssda što se novokomponiranih tiče,važno je kakve su kompozicije…
😎👍✌
Ljudi moji, ovdje je znanje zaista krhko … pa vecina vas ne razumije o cemu se radi
Ovdje nema transakcije, da postoji bilo kakva transakcija vidjela bi se u Cash Flow-u firme
Tecajna razlika je oblik impairment-a zbog promjene tecaja valuta, u ovom slucaju HRK/USD
Dakle Asset firme iz perspektive HRK vrijedi manje i to je zabiljezeno kao stavka, ali nikakva transakcija nije obavljena i nema veze s poslovanjem firme
Ako bi ATPL imala prihode u USD, a troskove u HRK tada bi fluktuacija tecaja igrala ulogu i efekt bi se vidio u prihodima i rashodima firme.
Ako bi kojim slucajem ATPL prodala brod sada i cash koji je za prodaju broda dobila u USD konvertirala u HRK tada bi to bio realni gubitak.
Ja sam radio u UK i imam funte na racunu u HR. Prije godinu dana GBP je vrijedila 10 HRK, a sada 8.5 HRK
Ako ja pocnem trositi GBP u HR, znaci radim realne transakcije, gubim 1.5 HRK na svakoj potrosenoj GBP
Ako odem u UK i potrosim GBP tamo ne gubim nista jer su cijene u GBP (primjer za likvidna sredstva ATPL koja su u USD)
Ako uopce ne potrosim GBP na racunu i tecaj se vrati na 10 HRK, tada fluktuacija tecaja nema nikakav efekt (ovo je vezano za asset ATPL)
Nisu svi dugovi, a ni sva imovina denominirana u dolarima. I to vrijedi za sve domaće, pa i inozemne brodare. Valuta izvještavanja nije ključ stvaranja vrijednosti iako to utječe na rezultat. Al zanemarimo mi sad operativan rezultat i valutu izvještavanja, koliki novčani tok iz poslovnih aktivnosti treba generirati da bi se u sljedeće dvije godine pokrili dospjeli dugovi?
I kako će se uprava nositi s time? Dokapitalizacijom? Refinanciranjem duga? Kombinacijom navedenog? Da li će investirati ili ne? Zašto su prethodno toliko investirali?
[/quote]
Da, nisu mada je preko 90% duga i poslovanja u USD, ali kakve to ima veze
Pa zato je Atlantska koncipirana kao Holding, izmedju ostalog, znaci segmentirana gdje svaki segment funkcionira na nacin da su mu prihodi i rashodi u istoj valuti i neovisno o drugim segmentima
Znaci da Atlant Tramp Co. Marshall Islands, na primjer, ima zaduzenja u USD, prihode/rashode u USD
dok Atlant poslovni centar d.o.o., Dubrovnik, ima zaduzenja, prihode/rashode u HRK
Nevjerojatno je da za besplatnu lekciju koju sam dao onima koji ne razumiju osnove, a htjeli bi ulagati, jos dobijem i minuse, super, inace bi za ovakve stvari platili cca 1000 HRK/satu
Ja sam zavrsio s lekcijama
[/quote]
Je, hvala ti. Samo nisi uspio kako će refinancirati u tekućoj i sljedećoj godini gotovo 700 milijuna kuna duga, a da vas ne razvodne i opet nose veliko breme duga.
Tvoja pojašnjenja su otprilike na razini… Selo gori, a baba se češlja.
a kako će tek kupit jdpl ? 🙂
Ljudi moji, ovdje je znanje zaista krhko … pa vecina vas ne razumije o cemu se radi
Ovdje nema transakcije, da postoji bilo kakva transakcija vidjela bi se u Cash Flow-u firme
Tecajna razlika je oblik impairment-a zbog promjene tecaja valuta, u ovom slucaju HRK/USD
Dakle Asset firme iz perspektive HRK vrijedi manje i to je zabiljezeno kao stavka, ali nikakva transakcija nije obavljena i nema veze s poslovanjem firme
Ako bi ATPL imala prihode u USD, a troskove u HRK tada bi fluktuacija tecaja igrala ulogu i efekt bi se vidio u prihodima i rashodima firme.
Ako bi kojim slucajem ATPL prodala brod sada i cash koji je za prodaju broda dobila u USD konvertirala u HRK tada bi to bio realni gubitak.
Ja sam radio u UK i imam funte na racunu u HR. Prije godinu dana GBP je vrijedila 10 HRK, a sada 8.5 HRK
Ako ja pocnem trositi GBP u HR, znaci radim realne transakcije, gubim 1.5 HRK na svakoj potrosenoj GBP
Ako odem u UK i potrosim GBP tamo ne gubim nista jer su cijene u GBP (primjer za likvidna sredstva ATPL koja su u USD)
Ako uopce ne potrosim GBP na racunu i tecaj se vrati na 10 HRK, tada fluktuacija tecaja nema nikakav efekt (ovo je vezano za asset ATPL)
Nisu svi dugovi, a ni sva imovina denominirana u dolarima. I to vrijedi za sve domaće, pa i inozemne brodare. Valuta izvještavanja nije ključ stvaranja vrijednosti iako to utječe na rezultat. Al zanemarimo mi sad operativan rezultat i valutu izvještavanja, koliki novčani tok iz poslovnih aktivnosti treba generirati da bi se u sljedeće dvije godine pokrili dospjeli dugovi?
I kako će se uprava nositi s time? Dokapitalizacijom? Refinanciranjem duga? Kombinacijom navedenog? Da li će investirati ili ne? Zašto su prethodno toliko investirali?
[/quote]
Da, nisu mada je preko 90% duga i poslovanja u USD, ali kakve to ima veze
Pa zato je Atlantska koncipirana kao Holding, izmedju ostalog, znaci segmentirana gdje svaki segment funkcionira na nacin da su mu prihodi i rashodi u istoj valuti i neovisno o drugim segmentima
Znaci da Atlant Tramp Co. Marshall Islands, na primjer, ima zaduzenja u USD, prihode/rashode u USD
dok Atlant poslovni centar d.o.o., Dubrovnik, ima zaduzenja, prihode/rashode u HRK
Nevjerojatno je da za besplatnu lekciju koju sam dao onima koji ne razumiju osnove, a htjeli bi ulagati, jos dobijem i minuse, super, inace bi za ovakve stvari platili cca 1000 HRK/satu
Ja sam zavrsio s lekcijama
[/quote]
Je, hvala ti. Samo nisi uspio kako će refinancirati u tekućoj i sljedećoj godini gotovo 700 milijuna kuna duga, a da vas ne razvodne i opet nose veliko breme duga.
Tvoja pojašnjenja su otprilike na razini… Selo gori, a baba se češlja.
[/quote]
Jednostavno refinanciranjem sindiciranim kreditom po povoljnijim uvjetima. Tako to rade vrhunske kompanije. Pozitivan oultlook i odličan rezultat u odnosu na konkurenciju i peer grupu.
👍✌
Vauvau
U tekućoj i narednoj godini preostalo je još 600, a ne 700 milijuna duga. Eto, 100 milijuna smo vec riješili.
Ljudi moji, ovdje je znanje zaista krhko … pa vecina vas ne razumije o cemu se radi
Ovdje nema transakcije, da postoji bilo kakva transakcija vidjela bi se u Cash Flow-u firme
Tecajna razlika je oblik impairment-a zbog promjene tecaja valuta, u ovom slucaju HRK/USD
Dakle Asset firme iz perspektive HRK vrijedi manje i to je zabiljezeno kao stavka, ali nikakva transakcija nije obavljena i nema veze s poslovanjem firme
Ako bi ATPL imala prihode u USD, a troskove u HRK tada bi fluktuacija tecaja igrala ulogu i efekt bi se vidio u prihodima i rashodima firme.
Ako bi kojim slucajem ATPL prodala brod sada i cash koji je za prodaju broda dobila u USD konvertirala u HRK tada bi to bio realni gubitak.
Ja sam radio u UK i imam funte na racunu u HR. Prije godinu dana GBP je vrijedila 10 HRK, a sada 8.5 HRK
Ako ja pocnem trositi GBP u HR, znaci radim realne transakcije, gubim 1.5 HRK na svakoj potrosenoj GBP
Ako odem u UK i potrosim GBP tamo ne gubim nista jer su cijene u GBP (primjer za likvidna sredstva ATPL koja su u USD)
Ako uopce ne potrosim GBP na racunu i tecaj se vrati na 10 HRK, tada fluktuacija tecaja nema nikakav efekt (ovo je vezano za asset ATPL)
Nisu svi dugovi, a ni sva imovina denominirana u dolarima. I to vrijedi za sve domaće, pa i inozemne brodare. Valuta izvještavanja nije ključ stvaranja vrijednosti iako to utječe na rezultat. Al zanemarimo mi sad operativan rezultat i valutu izvještavanja, koliki novčani tok iz poslovnih aktivnosti treba generirati da bi se u sljedeće dvije godine pokrili dospjeli dugovi?
I kako će se uprava nositi s time? Dokapitalizacijom? Refinanciranjem duga? Kombinacijom navedenog? Da li će investirati ili ne? Zašto su prethodno toliko investirali?
[/quote]
Da, nisu mada je preko 90% duga i poslovanja u USD, ali kakve to ima veze
Pa zato je Atlantska koncipirana kao Holding, izmedju ostalog, znaci segmentirana gdje svaki segment funkcionira na nacin da su mu prihodi i rashodi u istoj valuti i neovisno o drugim segmentima
Znaci da Atlant Tramp Co. Marshall Islands, na primjer, ima zaduzenja u USD, prihode/rashode u USD
dok Atlant poslovni centar d.o.o., Dubrovnik, ima zaduzenja, prihode/rashode u HRK
Nevjerojatno je da za besplatnu lekciju koju sam dao onima koji ne razumiju osnove, a htjeli bi ulagati, jos dobijem i minuse, super, inace bi za ovakve stvari platili cca 1000 HRK/satu
Ja sam zavrsio s lekcijama
[/quote]
Je, hvala ti. Samo nisi uspio kako će refinancirati u tekućoj i sljedećoj godini gotovo 700 milijuna kuna duga, a da vas ne razvodne i opet nose veliko breme duga.
Tvoja pojašnjenja su otprilike na razini… Selo gori, a baba se češlja.
[/quote]
Ti jednostavno ili necitas Financijska izvjesca ili namjerno siris neistine
1. Dug nije u HRK nego u USD
2. Dospijece u 2018 jest 63.5 MUSD (u HRK to je u Sijecnju bilo 449.8 MHRK)
3. Danas je to 400 MHRK (ne 700 MHRK kako ti pises, naravno bez reference)
Referenca gdje pise koliki dug dospijeva u 2018. jest Godisnje revidirano Izvjesce pdf stranica 43
Interest Bearing Debt koji dospijeva rjesava se na trzistu na nacin:
1. Revolving-om ili zaduzenjem kod trece financijske institucije gdje se kredit prolonigira
Banke kod toga procjenjuju rizik i da li ce firma dobiti kredit ovisi o financijskim multiple-ima firme:
Net Debt / EBITDA
Equity Ratio
Takodjer spremnost Banke da financira ovisi o stanju na trzistu business-a u trenutku kada Kedit dospijeva
2. Ulaskom svjezeg Kapitala u firmu, ako postoje investitori koji imaju cash i smatraju da ce business u biti profitabilan, odnosno da ce novac oploditi u odredjenom razdoblju
Tada investitori dokapitaliziraju firmu po trzisnoj cijeni, a zauzvrat dobijaju kontrolni paket dionica
Vauvau
U tekućoj i narednoj godini preostalo je još 600, a ne 700 milijuna duga. Eto, 100 milijuna smo vec riješili.
brodolomac
tekuca godina je cista, novac je namaknut prodajom brodova, problem duga je vezan samo za 63.5 MUSD koji dospijeva u 2018.
Je sinek, al im toliko za taj tečaj kunski gledano i imovina manje vrijedi, a i prihodi naravno, pa i rezultat. Nemres vrtit priču kako ti pase. Koliko ja pratim, tu kapitala nema dovoljno. Razvodnit će vas, a dug će ostati. Sve ti je to jedna poveća rupa koji će netko Trebat začepiti.
Dugo su oni i predugo kupovali, prodavali i uništavali vrijednost firme. Prepolovili flotu, a dug ostao. Sve rasprodali iole vrijedno u Dubrovniku. Stvarno stručnjaci.
kako su samo zahebali male dioničare hotela lapad kad su ih istisnuli po cijeni nominale po 10,00 kn….
ali one ludosti sa avionima , to je posebna priča….