Mi de facto 1. siječnja stupamo u drugo najbogatije gospodarstvo na svijetu, po BDP-u per capita. EU je najveći izvoznik na svijetu. A euro, vrlo jasno, druga najvažnija valuta na svijetu, iza američkog dolara. Dolar dominira po tome gdje ljudi drže svoje rezerve, slijedi euro, pa funta, a sve druge manje su važne – počeo je svoju prezentaciju guverner HNB-a Boris Vujčić na konferenciji Večernjeg lista “Hrvatska kao dio eurozone” te zahvalio dosadašnjem ministru financija Zdravku Mariću na suradnji na projektu ulaska u eurozonu.

“Mi praktički 1. siječnja 2023. prvi put dobivamo kao vlastitu valutu rezervnu svjetsku valutu. Kuna spada u “egzotične” valute, iz statusa egzotične stupamo u status rezervne svjetske valute. To znači puno povoljnije uvjete zaduživanja – rekao je guverner najavivši da od ponedjeljka kreću s kovanjem prvih kovanica eura te će raditi 24 sata dnevno u tri smjene do kraja 2022. Drugi veliki zahtjev bit će povlačenje sadašnjih novčanica. “Ja sam jučer bio u restoranu koji ima cijene i u kunama i u eurima, samo nije bio taj tečaj po kojem ćemo svi konvertirati cijene”, otkrio je Vujčić istaknuvši da za razliku od zemalja izvan eurozone koje je inflacija pogodila i prije rata, Hrvatska kamatne stope nikad nije pomakla i nije imala pritisak na tečaj. U Poljskoj su tako, ističe, kamate na stambene kredite na 7,5%, a u Češkoj i Bugarskoj 4,5-5%. “To najbolje ilustrira kolika je korist za malu zemlju ulazak u eurozonu”, zaključio je guverner.