U idućem trogodišnjem razdoblju u Vladi predviđaju osjetno usporavanje rasta rashoda državnog proračuna koji izravno utječu na razinu manjka (ili viška) središnjeg proračuna. Prema jučer usvojenoj Odluci o proračunskom okviru za razdoblje od 2027. do 2029., rashodi koji se financiraju iz prihoda od poreza i doprinosa te drugih redovnih prihoda u cjelini bi nominalno trebali rasti tempom približnim očekivanim stopama inflacije.

Ta odluka dio je standardne procedure u okviru planiranja proračuna i svojevrsna podloga za pripremu državnog proračuna i planova izvanproračunskih korisnika za iduću godinu, a njime je utvrđeno da se proračunski rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka dogodine povećavaju za 2,7 posto, s 30,5 milijardi eura planiranih za ovu godinu, na 31,3 milijarde eura u idućoj. Usporedbe radi, ovogodišnjim je planom predviđeno godišnje povećanje za oko osam posto, što je ugrubo bio slučaj i lani. Inače, ukupni rashodi državnog proračuna, uključuju i one financirane iz vlastitih prihoda te pomoći (prije svega sredstva iz fondova EU) i donacija, znatno su veći. Već ove godine bi prema planu, ukupno gledano, trebali dosegnuti gotovo 40 milijardi, što je ujedno dvostruko više nego 2020.

Ministar financija i potpredsjednik Vlade Tomislav Ćorić je predstavljajući Odluku rekao kako zacrtano povećanje za nešto više od 821 milijun eura u 2027. odražava mjere koje Vlada poduzima za poboljšanje životnog standarda građana, kao i ulaganja u infrastrukturu te jačanje sigurnosti društva. Kad je riječ o mjerama za poboljšanje standarda, u prvom redu je naglasio rast mirovina i mirovinskih primanja, rast plaća zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama te rast naknada u sustavu socijalne skrbi. Pored toga, povećanja rashodovne strane proračuna odnose se i na modernizaciju obrane, željeznički sektor, kao i izdvajanja za unapređenje kvalitete stanovanja ili npr. uvođenje cjelodnevne nastave.

Na tragu preporuka EK

“U okviru ove odluke uzimaju se u obzir Izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana RH za 2025. i 2026. godinu, kao i Proljetni paket Europskog semestra za 2026. koji uključuje specifične preporuke Vijeća EU za Hrvatsku”, naglasio je Ćorić. U svakom slučaju, nadležna ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave i izvanproračunski korisnici s njom su dobili orijentir za planiranje 2027. i osiguranje sredstava za pokriće preuzetih zakonskih i ugovornih obveza. Provedba ostalih aktivnosti mora se prilagoditi raspoloživim sredstvima, ističe se u obrazloženju.

I u ostatku projekcijskog razdoblja, računa se s umjerenim rastom javne potrošnje koja izravno utječe na deficit. Za iduću godinu rast rashoda finaniciranih iz općih prihoda i primitaka projiciran je na 2,4 posto, a u 2029. za 2,8 posto. Trogodišnji okvir uključuje i salda izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, od Hrvatskih cesta, HAC-a i Hrvatskih voda, pa do Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske agencije za osiguranje depozita, HZZO-a, CERP-a te HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza. Za razliku od ove godine u kojoj se na izvanproračunskim fondovima ukupno očekuje manjak od 16 milijuna eura, za sve tri naredne godine u cjelni je planiran višak. Dogodine je projiciran suficit od nešto više od 58 milijuna eura, nakon čega bi se 2028. trebao povećati na 64, a u 2029. na 184 milijuna.

Među preporukama Europske komisije za idućih je godinu dana posebno naglašena nužnost poštivanja fiskalne održivosti, uzevši u obzir i potrebu povećanih izdvajanja za obranu. Usto, istaknuta je važnost kontinuiteta reformi i investicija u okviru Plana za oporavak i otpornost kao i kohezijskih fondova. Kroz preporuke je apostrofirano i poticanje energetske tranzicije, jačanje tržišta kapitala te konsolidacija i povećanje učinkovitosti politika istraživanja, inovacija i obrazovanja. Isto tako, dio preporuka usmjeren je na potrebu jačanja politika tržišta rada te unapređenja adekvatnosti socijalne i zdravstvene skrbi, kao i priuštivog stanovanja.

Nova obveznica

U međuvremenu, pak, u Ministarstvu financija spremaju još jednu operaciju zaduživanja jer sredinom mjeseca na naplatu stiže četverogodišnja domaća obveznica vrijedna 400 milijuna eura. S obzirom na deficit planiran za ovu godinu, očekuje se da će prilikom refinanciranja tog obvezničkog duga u Katančićevoj ići na nešto veći iznos novog izdanja – od oko milijardu eura. U pogledu ročnosti računa se da će izdanje biti na rok od pet godina jer zbog referentne krivulje prinosa s obzirom na ročnost investitori ne preferiraju duge rokove. Primjerice, prinos na referentni njemački dug (tzv. Bund) na jednu je na 2,44, a na deset godina 2,88 posto.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?