Europska središnja banka (ECB) uskoro će pokrenuti proces velike rekonstrukcije svog vrha, koji će u konačnici odlučiti tko će naslijediti predsjednicu Christine Lagarde. Četiri od šest članova izvršnog odbora ECB-a završavaju mandat do kraja 2027., počevši s potpredsjednikom Luisom de Guindosom, kojemu mandat istječe u svibnju iduće godine. Uz njega, u 2027. istječu mandati Lagarde, glavnog ekonomista Philipa Lanea i Isabelle Schnabel, čime se otvara prostor za najopsežniju kadrovsku promjenu u povijesti institucije, piše Financial Times.

Utrka za nasljednika de Guindosa poklapa se s očekivanim promjenama u američkom Fedu i krajem mandata Jaya Powella u svibnju. ECB će prema neslužbenim informacijama uskoro zatražiti od Bruxellesa da započne formalni proces imenovanja, dok će se o mogućim kandidatima europski ministri financija početi konzultirati već ovaj tjedan.

Politički osjetljivo

Nacionalnost i monetarna orijentacija budućeg potpredsjednika odredit će i ravnotežu snaga u odlučivanju. Upravljačka mjesta u ECB-u politički su osjetljiva, a ravnoteža između “jastrebova” i “golubova” te između zapadnih i istočnih članica postaje sve delikatnija. Istočne zemlje i Baltik, koje su se pridružile eurozoni nakon 2007., traže veći utjecaj u odlučivanju, a Latvija je već javno izrazila ambiciju za mjesto u odboru.

Među glavnim kandidatima za nasljednika Lagarde ističu se bivši guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot i aktualni predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Kao potencijalni treći kandidat spominje se bivši španjolski guverner Pablo Hernández de Cos, danas generalni direktor Banke za međunarodna poravnanja (BIS). On uživa ugled neovisnog ekonomista i pragmatičnog kreatora monetarne politike.

Njemačka se, unatoč statusu najveće ekonomije eurozone, nikada nije domogla predsjedničke funkcije u ECB-u. No Nagel, politički vješt i umjeren, već je započeo tihu kampanju za potporu Berlina, navodi FT. Knot pak, ima potporu Lagarde, koja ga je javno pohvalila zbog stručnosti i sposobnosti vođenja “primadona” guvernera nacionalnih središnjih banaka.

Rodna ravnopravnost

Osim nacionalne ravnoteže, važnu ulogu imat će i pitanje rodne ravnopravnosti. Od osnutka ECB-a 1998., samo 19 posto članova izvršnog odbora bile su žene. Francuska i Europski parlament sada ističu da bi u novom sazivu to trebalo ispraviti. Među mogućim kandidatkinjama spominju se zamjenica guvernera francuske središnje banke Agnès Bénassy-Quéré, Grkinja Christina Papaconstantinou, bivša glavna ekonomistica OECD-a Laurence Boone te profesorica Hélène Rey s London Business Schoola.

Za potpredsjedničko mjesto kandidaturu je već potvrdio finski guverner Olli Rehn, bivši europski povjerenik i umjereni glas unutar Vijeća ECB-a. Hrvatska vlada, prema neslužbenim informacijama, planira predložiti guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji uživa reputaciju stabilnog i tehnički kompetentnog kandidata s dugim iskustvom u vođenju monetarne politike

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju