U sljedećih desetak godina, točnije do 2035., u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti više od šest milijardi eura. To je ujedno najveći ciklus ulaganja u željeznicu u hrvatskoj povijesti. Trenutačno se provodi 17 projekata EU, a tu su još i brojni projekti iz drugih izvora financiranja, čime se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale međunarodne pruge te nabavljaju novi vlakovi.

Većina kapitalnih infrastrukturnih projekata provodi se na dva međunarodna koridora: na koridoru RH2, koji od Rijeke preko Zagreba vodi do Budimpešte te na RH1, koji se proteže od Slovenije preko Zagreba do Srbije. Oba koridora dio su osnovne TEN-T mreže, odnosno jedinstvene mreže europskih prometnica. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza planova, izrade dokumentacije ili izvođenja radova.

„Cilj je obnoviti i revitalizirati cjelokupnu željezničku mrežu u Hrvatskoj te podići razinu kvalitete usluge željezničkog prijevoza na razinu kakvu imaju vodeće članice EU. Od revitalizacije željezničke mreže profitirat će u prvome redu prijevoznici, ponajviše teretni, a onda naravno i putnički. U Hrvatskoj imamo 18 teretnih prijevoznika, od kojih je 17 privatnih, i imamo jednoga putničkog prijevoznika. Nadalje, željeznica je uvijek bila i jest u službi industrije. Obnovom i izgradnjom terminala u našim morskim lukama, izgradit će se i logistički, proizvodni i servisni centri, što će otvoriti nova kvalitetna radna mjesta. Dodatno, prema Europskom zelenom planu obvezni smo teret sve više s cesta prebacivati na željeznicu u cilju smanjenja stakleničkih plinova, tako da projektima na glavnim koridorima idemo i prema tom cilju“, istaknuo je Darko Barišić, predsjednik Udruženja željezničkog prometa HGK i član Uprave HŽ Infrastrukture.

Ciljevi su ovolikih ulaganja povećanje propusne moći, postizanje brzine, kao i povećanje sigurnosti željezničkoga prometa. „Obnova željezničke infrastrukture kompleksna je i ne ide brzo, stoga smo svjesni posljedica koje posebne regulacije prometa zbog radova ostavljaju na poslovanje prijevoznika. Teško je nadoknaditi i dostići desetljeća nedovoljnog ulaganja, ali radimo takoreći punom parom jer za takve kapitalne projekte treba vremena i strpljenja“, dodao je Barišić.

„Za gospodarski razvoj i prosperitet jedne države željeznica je kralježnica prometnog sustava. Što je ona suvremenija i bolja, to su i sve ostale grane prometa konkurentnije. Bez modernog i razvijenog prometnog sustava nema gospodarskog i demografskog razvoja. Gospodarski sektor postaje konkurentniji i otporniji na vanjske utjecaje, više se ljudi zapošljava, plaće su veće, a i utjecaj na demografiju nije zanemariv jer se povećava mobilnost radne snage,“ poručio je Saša Subotić iz Sektora za promet HGK te naglasio da će ovo investiranje u modernizaciju željezničke infrastrukture Hrvatsku u budućnosti pozicionirati kao logističko središte za centralnu i istočnu Europu prema Aziji i Africi. Subotić također očekuje novi potencijal za razvoj naših morskih luka Rijeke, Zadra, Šibenika Splita i Ploča. Naime, ove je godine Hrvatska s dva koridora osnovne TEN-T mreže skočila na četiri, čime je i EU prepoznala prometni potencijal i značaj Hrvatske u budućem razvoju čitave EU.