Za nekoliko dana Vlada bi trebala predstaviti prijedlog državnog proračuna za 2027., a naznake konkretnih planova prihoda i rashoda pružio je jučer usvojeni Nacrt proračunskog plana (NPP). Riječ je o dokumentu koji su sve države europodručja prije donošenja budžeta obvezne poslati na ocjenu Europskoj komisiji u okviru praćenja i koordinacije ekonomske politike članica.

Prema NPP-u, saldo opće opće države i državni dug i ove i iduće godine ostat će u okvirima kriterija iz Maastrichta; deficit će se zadržati na 2,9 posto BDP-a, a razina javnog duga dodatno će se spustiti – na 55,3 posto BDP-a (lani 55,7%). Kad je riječ o proračunu, na razini opće države računa se da će oni dogodine iznositi 46,9 posto BDP-a, a rashodi na 49,8 posto, što je u oba slučaja nešto manje od procjena za ovu godinu.

Više PDV-a

U odnosu na ovu godinu na strani prihoda iduće se, primjerice, očekuje povećanje kod poreza na dodanu vrijednost za 5,9 posto. Kod socijalnih doprinosa predviđa se 7,4 posto više prihoda nego ove godine, a od poreza na dohodak i poreza na dobit oko 5,3 posto više.

Na rashodnoj strani ključne stavke, a to su mirovine i naknade zaposlenima, ponovno će biti i proračunske pozicije s najvećim rastom u apsolutnim iznosima. U planu su one izražene kroz udjele u BDP-u, a za iduću godinu kod naknada zaposlenima predviđa se rast s 13,4 na 13,6 posto BDP-a, dok se kod socijalnih naknada (u kojima su mirovine najveća stavka) udjel povećava s 14,3 na 14,6 posto.

Blago se povećava i udjel troškova kamata po zaduženjima, s 1,3 na 1,4 posto Istodobno, udjel izdvajanja za investicije smanjuje se s 6,4 na 5,7 posto BDP-a, i uglavnom se radi o projektima koji se financiraju sredstvima iz europskih fondova. Udio rashoda financiranih EU programima dogodine bi se, prema računicama iz Katančićeve, trebao smanjiti s 3,1 na 2,4 posto BDP-a.

Proračun za 2027. Vlada temelji na projekciji daljnjeg usporavanja realnog rasta te prosječne stope inflacije. Nakon lanjskog rasta BDP-a od 3,5 posto realno te očekivanih 2,3 posto u ovoj godini, dogodine se računa na stopu rasta od 2,1 posto.

Pritom bi, prema projekcijama Ministarstva financija, inflacija trebala usporiti na 2,7 posto, s 4,5 posto procijenjenih za ovu godinu. Gospodarski rast i u 2027. će počivati na rastu domaće potražnje, i to uz nešto veći rast osobne potrošnje nego ove godine (2,7 naspram 2,2 posto realno), nešto sporiji rast državne potrošnje, ali i osjetno usporavanje investicija, s ovogodišnjih 2,5 na 0,6 posto realno.

Pad javnih ulaganja

Slabljenje dinamike investicija predviđa se kao rezultat očekivanog realnog pada u javnom sektoru (nakon pojačanih kapitalnih priljeva proteklih godina), dok se kod privatnih (nakon zanemarivog rasta ove godine) očekuje umjereni oporavak, uz ograničavajući utjecaj zaoštravanja uvjeta financiranja i nastavka pritiska na profitabilnost poduzeća. U Vladi navode i da se očekuje postupno slabljenje doprinosa građevine.

Digitalno osiguranje

Štetu na automobilu danas možete prijaviti mobitelom, a novac dobiti i istoga dana

Nove mogućnosti

Kredit nije jedina opcija: Poduzetnici često ne znaju kako sve mogu financirati rast svojeg poslovanja

Doprinos neto inozemne potražnje rastu BDP-a trebao bi biti neutralan umjesto blago negativnog u ovoj godini, i to kao rezultat očekivanog povećanja rasta ukupnog izvoza i nepromijenjene stope rasta uvoza.

U znaku usporavanja su i projekcije za tržište rada, što će rezultirati i dodatnim usporavanjem realnog rasta raspoloživog dohotka. Rast broja zaposlenih bi nakon lanjskih 1,5 posto i za ovu godinu procijenjenih jedan posto dogodine trebao usporiti na 0,8. U uvjetima slabljenja inflatornih pritisaka računa se i na daljnje usporavanje nominalnog rasta bruto plaća zaposlenih (s ovogodišnjih više od 8 posto na 6,5 posto), pri čemu u Vladi navode kako će “rast plaća u javnom sektoru ipak nešto ubrzati”.