Američki predsjednik Donald Trump nije uspio smijeniti guvernericu Federalnih rezervi Lisu Cook netom prije ključne odluke o kamatnim stopama, no istodobno je uspio osigurati potvrdu svog kandidata Stephena Mirana. Time se zaoštrila bitka za smjer američke monetarne politike, koja izravno utječe na globalna financijska tržišta, piše Financial Times.

Savezni žalbeni sud u Washingtonu odbio je Trumpovu inicijativu da Cook bude isključena iz rada Feda zbog optužbi za navodne nepravilnosti s hipotekama. Sud je ocijenio da bi njezina smjena prekršila postupovna prava, a Cook je zadržala položaj do daljnjeg. Odluka znači da će sudjelovati na ovotjednom sastanku Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC), na kojem se očekuje rezanje kamatnih stopa po prvi put ove godine.

Udar na neovisnost

Paralelno, Senat je tijesnom većinom (48-47) potvrdio Mirana, dosadašnjeg šefa Vijeća ekonomskih savjetnika u Bijeloj kući, kao novog guvernera. Time Trump dobiva još jedan glas u središnjoj banci u trenutku kada otvoreno poziva na agresivno snižavanje kamata.

Fed je od ožujka 2022. provodio restriktivnu monetarnu politiku, podižući kamatne stope na sadašnji raspon od 4,25 do 4,5 posto, kako bi obuzdao inflaciju. Sada se očekuje rez od 0,25 postotnih bodova, iako pojedini članovi, uključujući Mirana i guvernera Christophera Wallera, zagovaraju još snažnije popuštanje. Trump ide i dalje, tražeći pad stopa na razinu od jedan posto, što je uobičajeno u kriznim vremenima.

Takav potez imao bi višestruke posljedice. Jeftinije zaduživanje pomoglo bi gospodarstvu na kratki rok, ali bi moglo ponovno potaknuti inflaciju. Istodobno, pad kamata znatno bi snizio troškove federalnog duga, koji je već premašio 34 bilijuna dolara. Kritičari upozoravaju da Trump monetarnu politiku koristi kao instrument fiskalnog rasterećenja, ugrožavajući dugoročnu stabilnost.

Politički odan kadar

Miranova potvrda izazvala je oštre reakcije. Demokratski čelnici ističu da će novi guverner biti “Trumpov glasnogovornik” u Fedu, a republikanci pozdravljaju njegovo iskustvo i spremnost na neovisno djelovanje. Kontroverzu dodatno potpiruje činjenica da Miran planira zadržati funkciju u Bijeloj kući, uz privremenu stanku, što se kosi s njegovim ranijim akademskim radom u kojem je upozoravao na opasnost “rotirajućih vrata” između administracije i Feda.

Ulazak politički odanog kadra u središnju banku povećava zabrinutost tržišta u pogledu neovisnosti Feda – ključnih temelja povjerenja u američku monetarnu politiku. Dugoročno, percepcija da Bijela kuća može izravno utjecati na odluke o kamatama mogla bi oslabiti dolar, povećati volatilnost tržišta obveznica i narušiti atraktivnost američkih državnih vrijednosnih papira.

Investitori diljem svijeta pomno prate situaciju. Smanjenje kamata u SAD-u moglo bi potaknuti rast dioničkih tržišta i kapitalna ulaganja, ali i oslabiti dolar, što bi podiglo cijene sirovina denominiranih u američkoj valuti. Za gospodarstva poput eurozone ili Japana, koja već vode politiku niskih stopa, to bi značilo dodatni pritisak na izvoznike i valutne tečajeve.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”