HPB ima jedinstvenu poziciju s obzirom na povezanost s Hrvatskom poštom, koja omogućava prisutnost u mnogim ruralnim područjima. Kako planirate iskoristiti ovu mrežu u digitalnom dobu, posebice kada govorimo o pružanju financijskih usluga u manje razvijenim dijelovima Hrvatske?
Suradnja HPB-a i HP-a nam omogućuje najveću distribucijsku mrežu za bankarske proizvode i transakcijsko bankarstvo koja obuhvaća našu vlastitu mrežu koju čini 66 poslovnica kao i više od 1000 poštanskih ureda koji građanima nude otvaranje transakcijskih računa, oročenje depozita i različite usluge u transakcijskom dijelu te u poštanskim uredima mogu obavljati bankovno poslovanje kao u banci. Benefite od ove strateške poslovne suradnje imaju prije svega klijenti, u svim dijelovima Hrvatske, neovisno o tome radi li se o manje ili više razvijenoj regiji. Suradnja s HP traje više od tri desetljeća te se pokazala kao uspješna i komplementarna.

Kako su rastuće kamatne stope i inflacija utjecale na vaše strategije kreditiranja građana i poduzetnika (SME segment), i planirate li mijenjati svoj portfelj proizvoda kako biste se prilagodili novim tržišnim uvjetima?
Inflacija je jedan od faktora koji uzimamo u obzir pri kreiranju kreditne politike, ali nipošto nije jedini. Mogu s ponosom reći da nismo posustali s organskim rastom unatoč izbijanju koronavirusa u 2020. godini, niti smo usporili s razvojem radi preuzimanja i pripajanja Nove hrvatske banke, niti nas je inflacija u tome omela. Agilno smo se prilagođavali svim ovim tržišnim izazovima i danas imamo 60% veći kreditni portfelj nego prije izbijanja koronavirusa, uz bitno nižu NPL stopu koja danas iznosi oko 4 posto, što dokazuje da imamo know how kako ostvariti održivi rast.

A rast kamatnih stopa koji se dogodio zbog normalizacije monetarne politike ECB nakon više od desetljeća nultih ili negativnih referentnih kamatnjaka je ipak bio umjereniji od samog povećanja referentnih kamatnjaka. ECB kamatne stope su čak kratkotrajno skočile iznad nekadašnjeg rekorda – pa je tako deposit facility rate bio na razini 4 posto između rujna 2023. i svibnja 2024. – ali se to nije u tim razmjerima odrazilo i na kamatama na kredite kod nas, čemu su nedvojbeno pridonijeli benefiti koje donosi članstvo u Europskoj monetarnoj uniji, ali i struktura naše bilance plaćanja zbog koje su domaće banke izrazito likvidne.

Prema tome, rast kamatnih stopa koji se dogodio u apsolutnom smislu je bio relativno umjeren, a razine kamata na kredite su daleko niže od onih koje su zabilježene prije deset godina pa je tako prosječna kamata na nove kredite poduzećima u posljednjih šest mjeseci 4,8 posto što je za 1-2 postotna boda manje od bilo kojeg trenutka prije pristupanja Hrvatske EU. Isto tako, potrebno je uzeti u obzir da je ECB krenula sa spuštanjem stopa pa tako pada i cijena kredita za poduzeća s obzirom na kratkoročniju prirodu takvih proizvoda.

Izvjesno je neće doći do pada na razine prije normalizacije, ali je vjerojatno da će se stope stabilizirati na razini nižoj od današnje. HPB se neprestano prilagođava uvjetima na tržištu. Uostalom, najbolji dokaz tome je i uspjeh koji ostvarujemo sa HPB Super štednjom, koju smo prvi put uveli početkom listopada prošle godine.

Taj proizvod je poluga koja nam je omogućila brzi rast i približavanje ostvarenju našeg dugoročnog cilja, a to je relevantni učinak na tržište. Super štednja je nedavno ušla u svoj treći ciklus, pri čemu je svaki bio specifičan i zapravo održava naša očekivanja glede referentnih kamatnjaka u danom trenutku. Tu agilnost nastojimo primijeniti u svim segmentima.

Kako HPB planira zadržati konkurentnost s obzirom na prisutnost velikih globalnih banaka i fintech disruptora, posebno kada govorimo o digitalnim platformama i inovativnim uslugama?
Fintech industrija donosi niz inovacija koje mijenjaju način na koji percipiramo novac i financijske usluge. Brža provedba transakcija i niži troškovi su samo neke od prednosti koje fintech nudi, a klasično bankarstvo – ako želi ostati relevantno, prvenstveno mora ulagati u tehnologiju radi optimizacije procesa i pružanja boljeg korisničkog iskustva.

Personalizacija usluga, jednostavnost korištenja i brza podrška sve su važniji faktori pri odabiru bankarskih usluga. Iako banke jesu financijski sposobne iz godine u godinu vršiti potrebna ulaganja, ono samo po sebi nije dovoljno.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Potrebno je biti fleksibilniji. Brze promjene na tržištu proširenom fintech poduzećima zahtijevaju od banaka povećanje agilnosti i one moraju biti spremne brzo reagirati na nove trendove i potrebe klijenata. HPB je dosad vrlo uspješno odolijevala izazivačima unutar i izvan industrije, uostalom digitalizacija je jedan od naših strateških stupova. Unatrag nekoliko godina udvostručili smo aktivu i po prvi put ušli u top 5 banaka na domaćem tržištu s najbržim rastom tržišnog udjela u 2023. i drugim najbržim u 2022. godini.

Ti uspjesi okrunjeni su nedavnom nagradom Zlatna kuna za najuspješniju banku u Hrvatskoj u 2023. godini. To je samo jedno u nizu priznanja i nagrada koje smo osvojili unatrag nekoliko godina, što me čini posebno ponosnim i daje mi optimizma. U svakom slučaju, HPB se nastavlja razvijati i ulagati u svoje digitalne kanale, jer su oni srž bankarstva budućnosti i korisničkog iskustva.

S obzirom na sve veću važnost ESG (Environmental, Social, and Governance) kriterija u financiranju, kako HPB planira u budućnosti implementirati i promovirati održivo financiranje, te vidite li ulogu HPB-a u financiranju zelenih projekata u Hrvatskoj?
HPB je već započela provoditi aktivnosti kojima je cilj preusmjeravanje kapitala prema održivim djelatnostima i projektima, što je jedan od strateških ciljeva održivosti Banke.

Jedna od ključnih aktivnosti je integracija okolišnih rizika u sustav upravljanja rizicima koja uključuje identifikaciju okolišnih rizika kojima su naši portfelji izloženi te procjenu njihove značajnosti na ostale kategorije rizika.

Paralelno s procesom uključivanja okolišnih rizika u politike rizika, Banka radi na implementaciji tih rizika u kreditni proces. Razvili smo internu metodologiju i sustav procjene održivosti industrija i klijenata te započinjemo s primjenom ocjenjivanja svojih klijenata kako bi pratili napredak u njihovoj tranziciji i prema potrebi, usmjeravali ih da posluju na održiv način.

Radimo na razvoju proizvoda s elementima održivosti na temelju internog usvojenog okvira za razvoj održivih proizvoda i EU Taksonomije te na uvođenju ocjene održivosti projekta. Paralelno s vlastitim razvojem proizvoda, surađujemo s razvojnim institucijama, prvenstveno s HBOR-om, EIB-om, HAMAG-BICRO-om, EFSE fondom kroz čije kreditne linije doprinosimo povećanju energetske učinkovitosti, inovativnosti i razvoju tehnologija te potičemo održive inicijative.

Svjesni smo da imamo izuzetno važnu ulogu u poticanju održivog razvoja Hrvatske i zato intenzivno radimo na prilagodbi poslovanja kako bi naš doprinos bio što veći.

Kako vidite ulogu HPB-a, kao državne banke, u izazovima vezanima uz financijsku inkluziju u Hrvatskoj? Kako se pripremate za digitalizaciju, a da ne isključite manje digitalno pismene korisnike?
Svjestan sam da ovo što ću reći nije mainstream, ali smatram da se u društvima koja demografski stare – što su na žalost gotovo sve razvijene zemlje na Zapadu, pa i Hrvatska – u ovom trenutku digitalna i fizička infrastruktura ne isključuju. Stoga u HPB-u nastojimo biti blizu lokalne zajednice, razumjeti potrebe građana i poduzetnika u svim dijelovima Hrvatske te osigurati pravovremenu i povoljnu uslugu. Na taj način njegujemo dugoročne i personalizirane odnose s našim klijentima.

U lokalnoj zajednici ipak najviše znači ljudski kontakt i interakcija s osobama koje razumiju posebnosti određene regije ili segmenta klijenata. U skladu s tim, održavamo jednu od najvećih mreža poslovnih centara i bankomata u zemlji, s ciljem osiguravanja osobnog kontakta i savjetovanja koje naši klijenti u Hrvatskoj još uvijek traže, a mislim da smo kroz našu mrežu i eksternalizirane mreže HP i FINE u jedinstvenoj poziciji pružiti bankovne usluge u svim dijelovima Hrvatske, što na neki način odražava i visoki stupanj uključivosti koji nas odlikuje.

U tom kontekstu razumijemo inicijativu Vlade za ukidanje naknade za vođenje tekućeg računa i naravno da ćemo je podržati i prilagoditi se. Vjerujem da je svima stalo da se poboljša financijska inkluzija, a ovaj potez će tome također doprinijeti.

U svakom slučaju, vizija HPB-a je imati relevantni tržišni utjecaj pa nećemo prestati ulagati niti u fizičku infrastrukturu niti u digitalizaciju. Na taj način ćemo i dalje ostvarivati jedinstvenu kombinaciju prisutnosti, kroz offline i online bankarstvo, pri čemu će uključivost biti jedna od temeljnih vrijednosti.

* Sadržaj omogućio HPB