Postroženi minimalni kriteriji odobravanja kredita stanovništvu na snazi su već nešto više od pola godine. O punim efektima tog seta makrobonitetnih mjera Hrvatske narodne banke još se ne može govoriti jer su npr. mnogi stambeni krediti koji su ugovoreni nedugo prije početka primjene mjera zbog ograničenih kapaciteta za obradu kreditnih zahtjeva isplaćivani nakon njihova stupanja na snagu. Ipak, usporavanje stopa rasta je vidljivo.

Tako su zaključno sa studenim ukupni krediti kućanstvima na godišnjoj razini povećani 12,5 posto, dok su sredinom godine bili na 13,5 posto godišnjeg rasta.

Nastavak rasta ove godine

“Gledamo li mjesečnu dinamiku, od najave nove mjere krajem siječnja pa do kraja odobravanja plasmana prema starim relaksiranijim uvjetima, tj. od veljače do srpnja prosječna je mjesečna stopa rasta kredita iznosila 1,3 posto, da bi se u periodu od kolovoza do studenoga spustila na 0,8 posto, ističu ekonomske analitičarke PBZ-a Ivana Jović i Ana Lokin i najnovijim tjednim analizama. Također, mjesečni je prirast kredita u promatranim razdobljima usporio s prosječnih 0,3 na 0,2 milijarde eura, s tim da snažniji pad iznosa prosječnog mjesečnog prirasta, očekivano, bilježe gotovinski negoli stambeni krediti (58 naspram 35 posto).

Time je, kažu, doprinos gotovinskih kredita ukupnom rastu kredita kućanstvima pao s 5,6 postotnih bodova početkom prošle godine na četiri boda u studenome, vrativši se na razine od pred gotovo dvije godine. Istovremeno doprinos stambenih kredita porastao je s 4,7 na 7,3 postotna boda, što je pak povijesni maksimum u 15-ak godina, odnosno razdoblje za koje su dostupni podaci.

Ekonomistice PBZ-a podcrtavaju kako kreditnu potražnju kućanstava snažno podržavaju visok rast plaća i solidan rast zaposlenosti, niska nezaposlenost, inflacija i kontinuirani rast cijena nekretnina. Dodaju da joj je i jaka konkurencija na tržištu koja je uz smanjenje referentnih kamatnih stopa stvorila uvjete za snižavanje kamatnih stopa na kredite kućanstvima. Naime, s razine od 5,7 posto na gotovinske i 3,6 posto na stambene kredite, koliko su prosječno iznosile u siječnju, spustile su se na 5,3 i 3,0 posto u studenome.

“Naša su očekivanja da će ova godina donijeti nastavak rasta kredita kućanstvima, ali zamjetno umjerenijom dinamikom nego u prethodnoj godini. Takve projekcije temeljimo na prognoziranom usporavanju rasta ekonomske aktivnosti u ovoj godini (na oko 2,6 posto), sporijem rastu zaposlenosti i plaća te cijena nekretnina, nižoj stopi inflacije, kao i novoj regulativi središnje banke”, zaključuju Jović i Lokin.

Usporavanje stambenjaka

Znatno sporiji rast kredita kućanstvima u 2026. očekuju i u Raiffeisen banci. U području stambenih kredita naglašavaju kako bi se, usporedno s prognoziranim usporavanjem rasta cijena stambenih nekretnina godišnja stopa rasta “stambenjaka” trebala spuštati prema pet posto na kraju godine. Komentirajući njihova kretanja u 2025., analitičarka Elizabeta Sabolek Resanović podsjeća kako kod kredita stanovništvu brži rast prosječne plaće u odnosu na rast potrošačkih cijena smanjuje učešće tereta otplate duga po kreditima.

Ugovorene kamatne stope na nove stambene kredite lani su u prosjeku bile niže od ostvarene stope rasta cijena, što pojačava tendenciju smanjivanja zaduženosti. Istodobno, cijene stambenih nekretnina rastu po višim stopama od prosječne inflacije potrošačkih cijena, što povećava motiviranost za korištenje stambenih kredita.

POSLOVANJE

Okolišne deklaracije kao potvrda održivog razvoja NEXE proizvoda

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

U toj banci drže i da će se s podacima za zadnji mjesec 2025. godišnje stope rasta i kod gotovinskih nenamjenskih i kod stambenih kredita dodatno spustiti prema razini od desetak posto. Inače, prema rezultatima HNB-ove Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za treće tromjesečje 2025. uz snažno pooštravanje standarda odobravanja kredita stanovništvu banke su, osim makrobonitetnih mjera središnje banke kojim su pripisani stroži minimalni kriteriji, navele i “viši percipirani rizik te nižu toleranciju rizika”.