Vodeće svjetske središnje banke – Europska središnja banka (ECB), američke Federalne rezerve (Fed), Bank of Japan, Bank of Canada i Bank of England – ovaj će tjedan odlučivati o visini kamatnih stopa u sjeni drugog velikog šoka cijena energije u samo pet godina. Očekuje se da će odgoditi povećanje kamatnih stopa zbog neizvjesnosti koju stvara povišena volatilnost na energetskim tržištima uzrokovana ratom na Bliskom istoku, iako ulagači i dalje očekuju njihovo podizanje u lipnju.

Središnji bankari oprezni su zbog ponovnih cjenovnih pritisaka te ne žele ponoviti pogrešku iz vremena pandemije kada su inflaciju proglasili “prolaznom”. “Pravi pristup za ove središnje banke trenutačno je čekati i vidjeti, s obzirom na neizvjesnosti oko situacije u Zaljevu, kao i nedostatak jasnoće o tome kako će se energetski šok preliti na rast i inflaciju”, smatra Tomasz Wieladek, glavni europski makroekonomski strateg u T Rowe Priceu, prenosi Financial Times.

ECB u boljoj poziciji

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde u nedavnom je govoru istaknula povećanu neizvjesnost, što bi mogla ponoviti i u četvrtak. Prema tržišnim očekivanjima, podizanje kamatnih stopa u lipnju smatra se gotovo sigurnim, a do rujna bi moglo uslijediti još jedno, piše Bloomberg.

ECB u ovaj tjedan ulazi s depozitnom stopom od dva posto, glavnom refinancirajućom stopom od 2,15 posto i graničnom stopom od 2,4 posto, razinama koje su zadržane na zadnjem sastanku 19. ožujka. Prema osnovnom scenariju iz ožujka, ECB očekuje da će ukupna inflacija u prosjeku iznositi 2,6 posto u 2026., dva posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. Inflacija je u odnosu na projekcije iz prosinca revidirana naviše, osobito za ovu godinu.

Što se tiče gospodarskog rasta, ECB je revidirao svoje prognoze na niže te bi on u ovoj godini trebao iznositi prosječnih 0,9 posto, 1,3 posto u 2027. i 1,4 posto u 2028. “Dok ne budemo znali koliko će ovaj rat trajati, zaista je teško procijeniti hoće li se pokazati kao privremena faza ili mnogo veći šok za europsko gospodarstvo”, rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane prošlog tjedna.

U usporedbi s većinom drugih zapadnih središnjih banaka, uključujući Fed i Bank of England, ECB je “u boljoj poziciji”, smatra Katharine Neiss, glavna europska ekonomistica u PGIM Fixed Income. “Oni su zapravo jedina središnja banka koja je inflaciju vratila na dva posto”, naglasila je Neiss.

Fed će o kamatnim stopama odlučivati u srijedu, a zadržavanje unutar referentnog raspona od 3,5 do 3,75 posto smatra se gotovo sigurnim. Fed je odgodio svaku mogućnost smanjenja kamatnih stopa dok ne stekne jasniju sliku o tome hoće li rat s Iranom ometati njihovu sposobnost da ostvare cilj inflacije od dva posto ili dodatno narušiti već oslabjelo tržište rada u SAD-u.

No, za razliku od prosjeka europodručja, inflacija je u Hrvatskoj i dalje iznad cilja. Prema HNB-u, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u ožujku iznosio je od 4,6 posto, dok je temeljna inflacija (bez energije i hrane) iznosila 3,7 posto.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ekonomski analitičar Velimir Šonje razliku između niske inflacije u europodručju i visoke u Hrvatskoj objašnjava dinamikom cijena energenata. U svojim analizama precizira kako je u europodručju trošak energenata za kućanstva u veljači pao za 3,2 posto, dok je u Hrvatskoj, zbog kasnijeg ukidanja subvencija i restrikcija, porastao za 4,3 posto.

“Inflacija u Hrvatskoj bila bi za 1,2 postotna boda niža da smo u veljači imali pad cijena energenata kao u europodručju. To je još uvijek iznad ciljanih dva, ali se može objasniti bržim gospodarskim rastom i rastom plaća”, kaže Šonje koji očekuje da će podaci Državnog zavoda za statistiku za travanj vjerojatno opet smjestiti hrvatsku inflaciju pri vrhu europodručja.

Domaća ekspanzivna fiskalna politika dodatni je razlog za zabrinutost analitičara. Ivica Brkljača u ovotjednom Makropogledu upozorava na razilaženje Hrvatske i ostatka europodručja u 2025. Na razini europodručja deficiti opće države postupno se smanjuju. Nakon 3,5 posto BDP-a u 2023. i tri posto u 2024., prošle su godine pali na 2,9 posto.

Opasan trend

S druge strane, javni dug europodručja blago raste pa se s 87 posto BDP-a u 2024. povećao na 87,8 posto BDP-a u 2025. U Hrvatskoj je javni dug prošle godine dosegnuo 52,4 milijarde eura, što je za 3,1 milijardu eura više nego godinu ranije, iako je zbog snažnog rasta gospodarstva njegov udio u BDP-u iznosio 56,3 posto.

“Ovaj trend pogoršanja fiskalnog salda vrlo je izražen, rekao bih čak i opasan, i bit će pravo čudo ako se i ove godine zadrži u okviru tri posto BDP-a”, ističe Brkljača, podsjećajući da je Hrvatska 2022. imala uravnotežen proračun. Prema njegovim izračunima, deficit opće države iznosio je 1,1 posto BDP-a u 2023., 2,3 posto u 2024. te tri posto u 2025., unatoč snažnom rastu prihoda. “U te tri godine ukupni prihodi opće države porasli su za čak 43 posto, s 30,5 milijardi eura u 2022. na 43,8 milijardi eura u 2025., ali su rashodi istodobno porasli još brže – za 53 posto”, upozorava Brkljača.

Šonje napominje da su ključni događaji desetljeća – lockdown 2020., ruska invazija 2022. i napad Hamasa na Izrael 2023. – pokazali da je “sve moguće, a predviđanje jedna od najnezahvalnijih disciplina”. U takvom okruženju i ECB i HNB primarno nastoje zadržati kredibilitet inflacijskog sidra, uz što manje nuspojava za realno gospodarstvo i javne financije. Za Hrvatsku to znači da će, unatoč istim kamatnim stopama kao u Frankfurtu, put prema inflaciji od dva posto ovisiti ponajprije o kretanju cijena energenata i fiskalnoj disciplini države.