U najnovijim prognozama Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zadržava procjenu rasta BDP-a u 2026. godini na 2,5 posto uz očekivano dodatno usporavanje rasta osobne potrošnje, izrazito nisku dinamiku robnog izvoza i rast investicija koji se sve snažnije suočava s ograničenjima troška rada, regulatorne nekonkurentnosti i neizvjesnog vanjskog okruženja. Inflacija se postupno smiruje te u 2026. HUP-ovi stručnjaci očekuju njezin pad na oko 3,4 posto, ponajprije zahvaljujući slabijem rastu cijena roba, dok cijene usluga ostaju povišene zbog snažnog rasta plaća, pritisaka iz turizma i strukturnih čimbenika. Istodobno, rizik spirale rasta plaća i cijena ostaje naglašen jer povećanje primanja i dalje znatno nadmašuje povećanje produktivnosti.

Slabost industrije

“Zbog slabosti europske industrije očekujemo da će realni rast robnog izvoza u 2026. biti tek oko četiri posto. Deficit robne razmjene procjenjujemo na razini od 20,5 posto BDP-a, a tekući račun je u minusu zbog slabljenja turističkih prihoda”, navode iz HUP-a.

U javnim financijama HUP i dalje prepoznaje povećane rizike jer se Hrvatska nalazi na granici fiskalnih pravila EU s deficitom od tri posto BDP-a, uz snažan rast trajnih rashoda, posebno mase plaća u javnom sektoru te podbačaj prihoda od PDV-a. Naglašavaju da to zahtijeva dodatnu disciplinu i jačanje fiskalne otpornosti kako bi se izbjegla Procedura prekomjernog deficita. “Zbog nepovoljnog utjecaja globalnih trgovinskih politika, hlađenja eurozone, carina i usporavanja inozemne potražnje, Hrvatska mora ciljano jačati investicijsku atraktivnost u djelatnostima visoke dodane vrijednosti, posebno kroz regulatorne reforme i konkurentnije uvjete ulaganja”, stoji u publikaciji HUP-a. Hrvatska zadržava javni dug ispod 60 posto BDP-a, no povoljna faza snažnog nominalnog rasta i visokih EU fondova jenjava. Slabljenje potrošnje, slab oporavak eurozone te rast rashoda za plaće, mirovine, obranu i zdravstvo guraju proračun prema maastrichtskoj granici u idućoj godini.

Pad optimizma

U HUP-u su se osvrnuli i na globalne prilike, napominju da Njemačka bilježi pad poslovnog optimizma zbog slabog izvoza, rasta eura i neizvjesne industrijske tranzicije. Unatoč rekordnom fiskalnom paketu od 500 milijardi eura, visokim troškovima energije i izostanku strukturnog zaokreta, oporavak će biti spor. Očekuju stagnaciju u ovoj godini, a u 2026. rast od 1,2 posto zahvaljujući fiskalnom impulsu i većem broju radnih dana. Snažne investicije u infrastrukturu umjetne inteligencije i “onshoring” održavaju rast SAD-a, uz prognoze BDP-a od dva posto u 2025. godini i 2,2 posto u 2026.