Želimo postati lider u domeni digitalne pristupačnosti i rješenja za čitanje i učenje u Europskoj uniji, kaže Petar Reić koji je prije sedam godina, kada je njegovoj kćeri ustanovljena disleksija koju ima i njegova supruga, došao na ideju startupa unutar kojeg bi razvijao čitalačke alate.

Tako je krajem 2018. nastao OmoLab, danas startup za inovacije osobama s poteškoćama u čitanju, u kojem su u četiri godine razvijeni OmoType font sustav, Omoguru mobilna aplikacija, dodatak za web pretraživače i web widget za prilagodbu mrežnih stranica. Ovi alati i softverski dodaci olakšavaju čitanje osobama s različitim poteškoćama poput poremećaja pažnje, očnog stresa ili slabovidnosti.

Disleksija je problem, ali i benefit

“Svi konzumiramo velike količine digitalnog sadržaja što dovodi do očnog zamora, pa i osobe urednog čitalačkog razvoja koriste naše alate za ugodnije čitanje i učenje. Kod razvoja naših rješenja koristimo principe univerzalnog dizajna što znači da su namijenjena svima, a onima s teškoćama čitanja pružaju dodatnu vrijednost. Postotak disleksije u općoj populacije je negdje između 9 i 12 posto. Jasno da treba raditi na demistifikaciji disleksije i tome smo posvećeni kroz predavanja, edukacije i druge akcije, čime podižemo svijest o problemima, ali ističemo i niz benefita koje disleksija sa sobom donosi. Neki od najuspješnijih kreativaca, poslovnih ljudi, programera ili znanstvenika uspjeli su upravo zahvaljujući disleksiji, a ne usprkos. Naime, riječ je o drugačijem kognitivnom stilu koji upućuje na kreativno rješavanje problema”, pojašnjava Reić, inače stručnjak za vizualne komunikacije, inženjer grafičke tehnologije i magistar novinarstva rodom iz Splita, koji je startup pokrenuo u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER).

Već duže vrijeme, kaže, s timom s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu rade na rješenju koje korištenjem strojnog učenja i tehnologije za praćenje pokreta oka olakšava detekciju teškoća s čitanjem te nudi alate za tretman i praćenje napretka.

Riječ je o projektu pod nazivom “Podrška čitanju kroz nove tehnologije”, a rješenje ulazi u fazu testiranja. Također, kao partner CARNET-a sa stručnjacima s FER-a, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) i udruga osoba s posebnim potrebama u sklopu dvogodišnjeg projekta testiraju digitalne školske sadržaje. Sve svoje dosadašnje iskustvo i saznanja utkali su, kaže Reić, u progresivnu web aplikaciju (PWA) radnog naziva Lexie koju planiraju predstaviti sredinom siječnja na obrazovno-tehnološkoj konferenciji BETT u Londonu.

Pritom otkriva da njihova Omoguru mobilna aplikacija pomalo broji svoje posljednje dane, odnosno mjesece jer rješenje koje je isključivo namijenjeno mobilnim uređajima ne korespondira kako bi trebalo s potrebama korisnika. Zamijenit će je u boljoj verziji upravo nova aplikacija Lexie na kojoj OmoLabov tim radi. “Puno smo na Omoguru mobilnoj aplikaciji naučili, testirali je u različitim okruženjima i s različitim namjenama, dobili povratne informacije od tisuća krajnjih korisnika, stručnjaka, učitelja i roditelja. Sada s tim znanjem i iskustvom razvijamo spomenutu progresivnu web aplikaciju radnog naziva Lexie koju je moguće koristiti na svim platformama i uređajima.

A sve kako bismo omogućili prilagodbu i stvaranje sadržaja krajnjim korisnicima u svim domenama čitanja i učenja, ali i pružateljima sadržaja poput knjižnica, škola, znanstvenih ustanova i logopeda omogućili jednostavno dijeljenje njihovih digitalnih publikacija”, istaknuo je Reić. Uz mobilnu aplikaciju tu je i OmoLabov OmoType font za lakše čitanje knjige i dokumenata koji koristi većina izdavačkih kuća u Hrvatskoj, pogotovo za dječja izdanja. Neki od najvećih hrvatskih izdavača su cijele svoje publikacije za djecu prebacili na OmoType pismo. S različitim alatima OmoLab je prisutan i u školama, knjižnicama, logopedskim kabinetima, u javnoj i državnoj upravi. “Reakcije su mahom izvrsne, a i one rijetke koje nisu takve iznimno su nam dragocjene kako bismo konstantno učili i unaprjeđivali naša rješenja. Bitno je stvoriti svijest da je učiniti svoje stranice pristupačnim svima stvar elementarne uviđavnosti. Kad osobama s teškoćama čitanja pribrojimo osobe s poremećajem pažnje i slabovidne, govorimo o petini ukupne populacije”, naglašava idejni začetnik.

Većina njihovih korisnika je iz Hrvatske, oko 70 posto, no pretplatnike imaju od Japana preko Australije do Južne Amerike. “To su još uvijek mali brojevi, ali kontinuirano rastemo i na drugim tržištima, a osim Hrvatske posebno smo usmjereni na područja engleskog, španjolskog i francuskog jezika”, otkriva Reić koji je oko sebe okupio tim od šest stalno zaposlenih i desetak suradnika. Uglavnom je riječ o logopedima, dizajnerima, programerima te prodajnim i marketinškim znalcima, no još uvijek se, kažu, “ekipiraju”. Lani su bili finalisti enlightED Awards 2020, globalne konferencije stručnjaka za obrazovanje i digitalne inovacije koja im je, kako je Reić otkrio, otvorila vrata prema novim mogućnostima suradnje o kojima je, za sada, još rano govoriti. Pandemija je, kaže, dvojako utjecala na njihovo poslovanje jer su s jedne strane imali veliki rast individualnih korisnika, dok je s druge strane pandemija otežala i usporila implementacije u školama i drugim institucijama. Reićev se startup financira vlastitim prihodima i investicijama, a za istraživanja koriste sredstva iz EU fondova. No, ove su godine dobili značajnu financijsku injekciju od 250.000 eura, odnosno 1,87 milijuna kuna koliko je u njih uložio najveći domaći startup fond Fil Rouge Capital, osnovan uz podršku Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Razumiju razvojni put

“Sjajno je da je fond rizičnog kapitala uložio u poduzeće koja se bavi social impactom. Dobro razumiju naš razvojni put i jako smo zadovoljni suradnjom. Ova investicija se u najvećoj mjeri koristi za optimizaciju web widgeta za digitalnu pristupačnost, jer želimo optimizirati naše alate kako bismo olakšali širenje i implementaciju te razvoj spomenute nove aplikacije”, ističe Reić.

Lani su objavili i dvije slikovnice prilagođene djeci s disleksijom kako bi osnažili poziciju djece s takvim teškoćama, ali i senzibilizirali javnost o njihovim problemima i prednostima.

“U istom smjeru napravili smo suradnju s našim renomiranim ilustratoricama Teom Jurišić i Hanom Tintor koje su izradile sjajne plakate/ilustracije na temu digitalne pristupačnosti za različite ranjive skupine. Upravo je u pripremi nova slikovnica koju je napisala i ilustrirala Tena Kirchmayer, djevojčica s disleksijom. Slikovnica će biti objavljena početkom listopada, povodom Tjedna svjesnosti o disleksiji, u 1300 primjeraka koji će biti donirani knjižnicama, udrugama i krajnjim korisnicima”, najavio je Petar Reić. Njegov je startup dosad proveo četiri projekta – Inovacijske vaučere za male i srednje tvrtke kojima je cilj spojiti znanstvene i istraživačke institucije s gospodarstvom, na kojima su radili znanstvenici sa zagrebačkog i riječkog Sveučilišta.