Kako do kapitala
Fondu za transfer tehnologija

S fondom od 40 milijuna eura znanost se povezuje s gospodarstvom

Fond za Transfer tehnologija zanimat će projekti koje razvijaju hrvatska i slovenska sveučilišta, istraživački instituti i centri.

PD VL native tim
23. rujan 2021. u 22:07

Domaća poduzeća mogu se financijski osloniti na private equity fondove, među kojima su i oni čije je osnivanje potaknula i podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). No svojevrsna kruna je novi fond za koji je nedavno položen “kamen temeljac”.

Radi se o Fondu za transfer tehnologija (Transfer Technology Fond) vrijednom najmanje 40 milijuna eura koji će omogućiti da znanstvena istraživanja zažive u gospodarstvu. Potpisivanjem ugovora između HBOR-a, Europskog investicijskog fonda (EIF) i slovenske izvozne i razvojne (SID) banke krajem srpnja ove godine stvorena je prva regionalna platforma za pokretanje fonda za financiranje komercijalizacije inovativnih tehnoloških i znanstvenih rješenja hrvatskih i slovenskih znanstvenih institucija.

Prva takva platforma u EU

Potpisanim ugovorom došlo je do osnivanja regionalne platforme za transfer tehnologija (Central East European Technology Transfer – CEETT) sa sveučilišta, istraživačkih instituta i centara u gospodarstvo. Valja i naglasiti kako je ovo prva multinacionalna investicijska platforma za prijenos tehnologije ikada pokrenuta u Europskoj uniji. Sredstva ove platforme, koju financiraju HBOR i SID banka svaki s 10 milijuna eura te EIF s 20 milijuna eura, bit će uložena u osnivanje regionalnog fonda rizičnog kapitala koji će financirati istraživačke projekte, razvoj tehnologija i intelektualnog vlasništva s potencijalnom visokom komercijalnom vrijednošću za gospodarstvo.

Fond će zanimati projekti koje razvijaju hrvatska ili slovenska sveučilišta, istraživački instituti i centri, a koji su u fazi “Dokaza o konceptu” (Proof of Concept) te im je potreban novac za procjenu izvedivosti koncepta i prenošenje rezultata istraživanja u postupak komercijalizacije. U projekte hrvatskih znanstvenih ustanova iz ovog će fonda biti uloženo najmanje 15 milijuna eura.

Prema analizi EIF-a, u sljedećih pet godina sveučilišta i istraživački instituti u Sloveniji i Hrvatskoj prijavit će više od 350 patenata i 100 spin-off poduzeća koje bi se mogle financirati putem fonda za transfer tehnologija. Naime, Hrvatska ne zaostaje u razvoju patenata i novih rješenja gdje smo oko prosjeka Europske unije, ali zaostaje u njihovoj primjeni u gospodarstvu, ocijenila je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko. Po primjenjivosti patenata u gospodarstvu nalazimo se na europskom dnu.

“Hrvatskom, kao i slovenskom tržištu, nedostaje karika u financiranju zbog koje mnogi vrijedni patenti i tehnološka rješenja nikada ne dožive svoju komercijalizaciju. Naša je uloga, kao razvojne banke, nadomjestiti ovaj nedostatak te omogućiti čvrstu vezu znanosti i poduzetništva”, izjavila je Perko. Čvrsta veza znanosti i poduzetništva ima veliku ulogu u kontekstu inovacija i transfera tehnologije kao ključnih pokretača ekonomskog razvoja u današnjoj svjetskoj ekonomiji. Naime, ekonomski stručnjaci već godinama ističu kako je pristup tehnologiji te njezino korištenje u ekonomskim procesima onaj presudni faktor koji čini konkurentsku prednost određene države u međunarodnoj podjeli rada. Kako financiranje transfera tehnologije iz akademskih institucija prema korporativnom sektoru može unaprijediti gospodarstvo odlično ilustrira primjer Finske. Ta je država u samo 10 godina postala jedna od najinovativnijih u Europskoj uniji, s Nokijom kao simbolom njezina tehnološkog uspona. A to je postalo moguće zahvaljujući promjeni stava prema inovacijama, transferu tehnologije i promoviranju veza između istraživačkih institucija i industrije.

Rapidni efekt nije izostao

Primjerice, podaci tamošnjeg statističkog ureda pokazuju da je 1990. izdvajala 1,9 posto BDP-a za istraživanje i razvoj. No, već 1999. taj je udjel narastao na više od 3 posto BDP-a, po čemu je među zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD) zauzimala drugo mjesto, odmah nakon Švedske. Rapidni gospodarski efekt nije izostao. Još početkom 90-ih godina finsko je gospodarstvo stagniralo, da bi krajem stoljeća rast BDP-a iznosio 4,2 posto. Ukupan iznos ulaganja u istraživanje i razvoj iznosio je krajem 90-ih godina 3,7 milijardi eura, a 69 posto tog novca ulagale su privatne kompanije. No, ono po čemu se Finska također izdvajala bilo je velik broj znanstvenika i stručnjaka uključenih u istraživanje i razvoj, zaposlenih u privatnim, ali i javnim institucijama. Stoga ne čudi što su prve reakcije znanstvene zajednice na osnivanje Transfer Technology Fonda bile i više su nego pozitivne. Predstavnici akademske zajednice, ali i tehnološke industrije, smatraju kako ovakve inicijative mogu znatno pomoći. Vlatka Petrović, o.d. privremenog voditelja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako se veseli skorom početku rada fonda za transfer tehnologije kao inicijativi HBOR-a, SID Banke i Europskog investicijskog fonda (EIF).

“Ovaj fond predstavlja značajan iskorak u financiranju razvoja inovacija nastalih na sveučilištima i ključan dio podrške koji će ubrzati i olakšati izlazak na tržište rješenjima zasnovanim na visokim tehnologijama i angažmanu akademske zajednice”, izjavila je Petrović.

15 milijuna

eura ili više bit će uloženo u projekte hrvatskih znanstvenika

Matija Srbić, voditelj SPOCK-a, inkubatorskog programa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računalstva koji je već iznjedrio pet generacija startupa, za portal Netokracija je kazao kako ovaj fond dolazi u savršeno vrijeme s obzirom na njihove planove. “Zadnje dvije godine intenzivno radimo na stvaranju poticajnog sustava koji će omogućiti istraživačima i znanstvenicima što jednostavnije uključivanje u startup ekosustav. Trenutno znanstvenike i istraživače sa Sveučilišta u Zagrebu podupiremo kroz projekt Crossing the Gap: Startup education and support for PhD students, researchers and scientists (COGSTEPS) i naš dugogodišnji startup inkubator SPOCK, a upravo radimo i na stvaranju deep tech startup ekosustava u čijem će središtu biti venture builder za deep tech startupe”, izjavio je Srbić.

Vijest o novoosnovanom fondu znači mnogo za sve dionike u ekosustavu. Osim SPOCK-a, iz udruge Penkala, koja povezuje mlade hrvatske istraživače i tehnologe iz industrije i akademije, u Hrvatskoj i svijetu, za Netokraciju su kazali kako ovakve inicijative mogu znatno pomoći ne samo znanstvenicima koji trenutno rade na hrvatskim institucijama, već i mnogima koji bi se u Hrvatsku mogli vratiti sa znanjem i iskustvom rada na prestižnim inozemnim institucijama. Što se tiče operacionalizacije rada, EIF će provesti natječaj za odabir društva za upravljanje fondom za transfer tehnologija koji će biti otvoren do listopada ove godine. Odabir će se dovršiti u prvoj polovici 2022. nakon čega se očekuje početak rada fonda i prva ulaganja.

New Report

Close