Ovu godinu Hrvatska će zaključiti s procijenjenim javnim dugom od oko 51 milijardu eura ili 56,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Iako se prema projekcijama da će u apsolutnim iznosima za tri godine dosegnuti približno 60 milijardi, s obzirom na očekivani rast nominalnog BDP-a to znači nastavak silazne putanje omjera duga – na 55,8 posto BDP-a. To ujedno znači da će tempo smanjenja njegove razine u naredne tri godine usporiti na prosječno 0,2 postotna boda godišnje. U tom razdoblju očekuju se i nešto niže stope realnog gospodarskog rasta uz nastavak slabljenja inflacijskih pritisaka, ali i povišene rizike vezane uz globalne geopolitičke odnose i trgovinsku razmjenu.

Prema u utorak usvojenim Smjernicama za upravljanje javnim dugom za razdoblje 2026. do 2028. u cilju ublažavanja potencijalnih rizika vezanih uz potrebe financiranja slijedom obveza po otplatama postojećeg duga i pokrivanja proračunskog deficita, Vlada je za iduće trogodišnje razdoblje istaknula nekoliko smjerova djelovanja. Uz pristup raznovrsnim kvalitetnim izvorima financiranja, daljnje proširenje i diversifikaciju baze investitora te ročnosti i rasporeda dospijeća duga, u Smjernicama se ističe i fokus na ublažavanje kamatnog rizika, kao i povećanje transparentnosti i održavanje referentne krivulje prinosa i likvidnosti sekundarnog tržišta.

Kad je riječ o javnom dugu koji se izravno podmiruje iz državnog proračuna, njega čine obveze po izdanim obveznicama, trezorskim zapisima, kreditima i zajmovima, a na kraju ove godine procijenjen je na 44,5 milijardi eura. Pritom se na domaći odnosi 25 milijardi, odnosno oko 56 posto, a ostatak je inozemni. Isto tako, u strukturi duga državnog proračuna najveći dio, više od tri četvrtine otpada na obveznice, dok je npr. udio kredita domaćih poslovnih banaka ove godine sveden na samo dva posto. U Ministarstvu financija objašnjavaju to nizom povezanih procesa potaknutih uvođenjem eura kao nacionalne valute. Time se, kažu, otvorio velik investicijski potencijal sektora kućanstva, čija se štednja jednim dijelom usmjerila u izravna ulaganja građana u državne vrijednosne papire.

Mali udjel mladih

Na građansku štednju u strukturi duga državnog proračuna trenutačno otpada oko 4,6 milijardi eura, a većim dijelom ona je aktivirana ulaganjima u kratkoročne instrumente, tj. trezorske zapise, dok u dva trenutačno aktivna izdanja tzv. narodnih obveznica tzv. mali ulagatelji drže oko 750 milijuna eura. “Izravnim uključivanjem građana kao ulagatelja u državne vrijednosne papire ostvaruju se brojni pozitivni učinci: jača se domaće tržište kapitala, smanjuju se troškovi zaduživanja države te šire investicijske mogućnosti građana, čime se ukupno potiče stabilniji i održiviji razvoj financijskog sustava”, ističe se u Smjernicama.

Promatraju li se dobne skupine građana ulagatelja u trezorske zapise, većina ih je zrelije dobi. Najveći broj ponuda, više od 143 tisuće ili 44 posto, upisali su građani u dobi od 46 do 65 godina, a daljnjih 40-ak posto odnosi se na one starije od 65 godina. Dakle, na osobe do 45 godina otpada samo 17 posto ponuda upisa, pri čemu na one mlađe od 25 samo dva posto.

Dogodine tri obveznice

U idućoj godini uz kratkoročna dospijeća povezana s otplatom trezorskih zapisa u iznosu od 5,3 milijardi eura, preostaje otplatiti i nešto više od tri milijarde eura dugoročnih obveza. Pritom na naplatu ne dospijeva nijedna inozemna obveznica, već samo dvije domaće (u srpnju i prosincu), i to ukupne veličine nešto više od dvije milijarde eura.

Prvi izlazak države na tržište u 2026., prema kalendaru iz Smjernica, trebao bi biti na inozemno tržište, gdje se planira zaduženje od 1,5 milijardi eura. Na domaćem tržištu predviđena su dva izdanja, i to u skladu s dospijećima dviju obveznica, u trećem i četvrtom kvartalu, pri čemu je planirani ukupan iznos tih izdanja od 2,5 milijardi eura.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”