Za prvi stup, odnosno u solidarni sustav radnici izdvajaju 15 posto bruto plaće, dok za drugi stup, odnosno individualnu mirovinsku štednju u obveznim mirovinskim fondovima ide svega 5 posto bruto plaće.
Radnik s prosječnom plaćom za mirovinu izdvaja 400 eura mjesečno. Simulacija pokazuje da bi u fondu s prinosom od pet posto, kroz 40 godina uštedio 593.000 eura.
Prosječne mirovine u Hrvatskoj su vrlo niske, iznose tek oko 46 posto prosječne neto plaće, odnosno oko 630 eura, što je iznos s kojim se teško podmiruju osnovni životni troškovi. Umirovljenici su s pravom nezadovoljni njihovom visinom.
Radnik s prosječnom plaćom za mirovinu izdvaja 400 eura mjesečno. Simulacija pokazuje da bi u fondu s prinosom od pet posto, kroz 40 godina uštedio 593.000 eura.
Prosječne mirovine u Hrvatskoj su vrlo niske, iznose tek oko 46 posto prosječne neto plaće, odnosno oko 630 eura, što je iznos s kojim se teško podmiruju osnovni životni troškovi. Umirovljenici su s pravom nezadovoljni njihovom visinom.
S druge strane, iznosi koje radnici uplaćuju za mirovinsko osiguranje nisu mali, ali s obzirom na to da veći dio njihovih uplata odlazi u tzv. prvi mirovinski stup, odnosno za isplatu postojećih mirovina, i njih, u financijskom smislu, čeka vrlo neizvjesna budućnost. Malo je vjerojatno da će se u budućnosti, za 20, 30 ili 40 godina, demografska slika značajno poboljšati i da će omjer radnika i umirovljenika biti povoljniji nego što je on danas, piše Mirovina.hr.
Za prvi stup, odnosno u solidarni sustav radnici izdvajaju 15 posto bruto plaće, dok za drugi stup, odnosno individualnu mirovinsku štednju u obveznim mirovinskim fondovima ide svega 5 posto bruto plaće.
Na primjeru prosječne neto plaće od oko 1.366 eura to izgleda ovako: u prvi stup uplaćuje se 300,49 eura mjesečno, odnosno 3.605,88 eura godišnje, dok u drugi stup ide 100,16 eura mjesečno ili 1.201,92 eura godišnje.
Ako se malo poigra s brojkama, uz pretpostavku sadašnje visine doprinosa, na temelju aktualne prosječne plaće, radnik će kroz razdoblje od 40 godina, što je redovni radni vijek, u prvi stup uplatiti 144.235,20 eura, a u drugi stup, na svoj individualni račun 48.076,80 eura. Ukupno će dakle uplatiti 192.312,00 eura. Radi se o prilično visokom iznosu, koji bi mnogi rado vidjeli na svom bankovnom računu na dan odlaska u mirovinu i za njega se odrekli državne mirovine.
Do još zanimljivije brojke dolazi se ako se izračuna koliko bi radnik uštedio, kada bi tih 400 eura svaki mjesec uplaćivao u neki fond koji bi imao pretpostavljeni prosječni godišnji prinos od 5 posto. Nakon razdoblja od 40 godina, uz redovne mjesečne uplate od 400 eura i navedeni prosječni prinos, dolazi se do iznosa od čak 593.000 eura, što osigurava neusporedivo bolju mirovinu od onoga što danas, a i u budućnosti, nudi državni sustav u koji ide većina uplata. Ovako će, s uplaćenih 48 tisuća eura, koliko plaća u postojećem sustavu, u 40 godina uštedjeti oko 148 tisuća eura.
Upravo je zbog toga, još prije nekoliko godina, Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova predlagala reformu koja bi išla u smjeru jačanja privatne mirovinske štednje, dok bi se tzv. solidarni sustav postupno smanjivao, odnosno teret isplata postupno bi preuzela država, koja i danas zapravo pokriva oko 40 posto rashoda za mirovine, piše Mirovina.hr.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu