Kriza s Bliskog istoka prelijeva se na cijenu zaduživanja (i) europskih zemalja. Državne obveznice bilježe jedan od najlošijih mjeseci u posljednjih deset godina na valu energetskog udata i novih inflatornih pritisaka. Ulagači otvoreno upozoravaju na kombinaciju slabijeg rasta i jače inflacije, što je dodatan uteg javnih financija u eurozoni, piše Financial Times.

Prinos na 10-godišnje talijanske obveznice dosegnuo je 4,14 posto, najvišu razinu od sredine 2024., prije nego što se blago smanjio. Ipak, rast od gotovo 0,8 postotnih bodova u samo mjesec dana podsjeća na razdoblje energetske krize 2022. godine.

Sličan trend zabilježen je i u Francuskoj, gdje su prinosi dosegnuli najviše razine od 2009., slično kao i na španjolske obveznice. Prinos na hrvatske državne obveznice s dospijećem od 10 godina dosegnuo je 3,53 posto. Prije mjesec dana država se mogla zadužiti za 3,2 posto.

Pogoršavanje fiskalnog zdravlja

Tržišta sve više računaju na to da će Europska središnja banka ove godine dodatno pooštriti monetarnu politiku zbog inflacije. “Investitori počinju shvaćati da ulazimo u razdoblje nižeg rasta i više inflacije, uz povećanu državnu potrošnju”, upozoravaju analitičari.

Rast prinosa dodatno pogoršava fiskalnu sliku država koje su već posegnule za mjerama ublažavanja skoka cijene energenata. Španjolska je odobrila paket poreznih olakšica vrijedan pet milijardi eura, Italija je privremeno smanjila trošarine na gorivo, uz planove kompenzacije kroz rezove u drugim sektorima, uključujući zdravstvo. Hrvatska je, također, ograničila cijene goriva intervencijama u trošarinski sustav.

Investitori sve više procjenjuju da će se fiskalni položaj europskih zemalja pogoršati, budući da vlade izdvajaju znatna sredstva kako bi zaštitile građane i gospodarstvo. Prema FT-u iskustvo iz prethodne energetske krize dodatno pojačava oprez jer je tada više od 650 milijardi eura potrošeno na (često skupe i nedovoljno ciljane) mjere pomoći.

Rast njemačkih prinosa

Uz već visoke proračunske deficite i rastuće potrebe za obrambenom potrošnjom, mnoge zemlje nemaju kapacitet za velikodušnost. Francuska je, primjerice, odlučila izbjeći opće mjere i fokusirati se na ciljanu pomoć sektorima poput poljoprivrede i transporta.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Pritisak na tržišta dodatno pojačava skok njemačkih referentnih prinosa, referentnog benchmarka za eurozonu. Razlika između talijanskih i njemačkih obveznica ponovno se povećava, što signalizira rastuću nervozu investitora. Iako su ‘spreadovi’ daleko od razina onih pandemijskih, analitičari upozoravaju da bi daljnji rast kamata mogao otvoriti pitanje održivosti duga u pojedinim zemljama.