Američki dolar naglo je oslabio u ponedjeljak u odnosu na japanski jen nakon što su američki predsjednik Donald Trump i japanska ministrica financija potvrdili da su obje strane intervenirale na tržištima. Prije kraja prošlog tjedna, dolar se trgovao iznad 163 jena, dosegnuvši najviše razine u posljednjih 40 godina. Nakon što se posumnjalo da su regulatori intervenirali, tečaj je pao ispod 160 jena, no prava promjena uslijedila je nakon službene objave. Rano u ponedjeljak, dolar je potonuo za otprilike jedan posto na 156,34 jena, što predstavlja iznimno veliku promjenu za ovaj valutni par. Ovaj koordinirani potez označava značajan zaokret u pristupu dviju ekonomskih sila, koje su se odlučile na rijetku zajedničku akciju kako bi stabilizirale jednu od ključnih svjetskih valuta, javlja AP.

Racionalnije naručivanje?

Carine na ‘jeftilen’ iz Kine prepolovile dostavu Hrvatske pošte

Dugotrajna slabost jena u odnosu na dolar već je dulje vrijeme izvor velike frustracije i zabrinutosti u Tokiju. Budući da Japan uvozi velik dio onoga što troši, slaba domaća valuta izravno podiže cijene uvoznih dobara, što posljedično povećava inflaciju i vrši pritisak na kućanstva i poduzeća. Prethodni napori japanskih vlasti da samostalno ojačaju vrijednost jena tijekom ove godine nisu dali značajnije rezultate. Glavni uzrok povijesno slabog jena leži u velikoj razlici između kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama i Japanu. Dok je američka središnja banka (Fed) agresivno podizala kamatne stope kako bi se borila protiv inflacije, Banka Japana zadržala ih je na iznimno niskim razinama, što je investitore poticalo da prodaju jene i kupuju dolare kako bi ostvarili veće prinose.

Prošlog tjedna pojavile su se sumnje da je američka strana odlučila pružiti pomoć, a predsjednik Trump je to potvrdio u nedjelju. Na pitanje zašto je Washington odlučio pomoći, Trump je izjavio: “Imamo dobar odnos s Japanom. Vrlo smo jaki – vrlo, vrlo jaki financijski – a oni, znate, imaju jen koji slabi i željeli su malu pomoć, a mi smo uvijek tu za Japan. Japan je bio vrlo dobar prema nama, s izuzetkom, naravno, Pearl Harbora.” Dodao je kako su Sjedinjene Države ostvarile “financijsku korist” iz intervencije, nazivajući je “signalom prijateljstva” koji je “također dobar za svjetsko gospodarstvo”. Analitičari ističu da je intervencija i u američkom nacionalnom interesu, jer je postojala bojazan da bi Japan, kao najveći strani vlasnik američkog državnog duga, mogao biti prisiljen prodati velike količine američkih obveznica kako bi samostalno financirao intervenciju, što bi moglo destabilizirati američko tržište i povećati troškove zaduživanja SAD-a.

U Tokiju je ministrica financija Satsuki Katayama izdala priopćenje kojim je potvrdila intervenciju, navodeći da je ministarstvo kupovalo jene u koordinaciji s američkim Ministarstvom financija. Potez je uslijedio nakon zajedničke izjave prošle godine i bio je usmjeren na “suzbijanje prekomjerne volatilnosti i neurednih kretanja japanskog jena posljednjih mjeseci”. Dodala je da ministarstvo neće oklijevati ponovno djelovati ako to bude potrebno. S američke strane oglasio se i ministar financija Scott Bessent, koji je potvrdio da su koordinirane aktivnosti zaustavile neuredna tržišna kretanja te da Washington snažno podupire mjere Japana, istaknuvši kako smatra da je japanski jen “vrlo podcijenjen”.

Rijedak i strateški potez

Ovako otvoreno priznavanje intervencije na tržištu iznimno je rijetko, ističe Neil Newman, glavni direktor i voditelj strategije u tvrtki Astris Advisory Japan. Rekao je da je posljednji veliki primjer bio kada su vlade intervenirale nakon masovnog potresa i tsunamija na sjeveroistoku Japana 2011. godine. Ova sadašnja akcija prva je zajednička američko-japanska intervencija kupnje jena još od 1998. godine. Slabiji dolar čini američku robu konkurentnijom na japanskom tržištu, smanjujući njezinu cijenu izraženu u jenima, što bi moglo pomoći u povećanju američkog izvoza u Japan. “Vrlo je rijetko da će Amerikanci surađivati s Japancima na ovome, ali ovdje postoji usklađenost interesa između Japana i Amerike”, zaključio je Newman.

Globalni odjeci i budući koraci

Ova se intervencija događa u kontekstu šire zabrinutosti na globalnim financijskim tržištima, gdje je dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke valute u odnosu na košaricu šest glavnih svjetskih valuta, također zabilježio značajan pad. U fokusu ulagača i dalje su odluke središnjih banaka. Američki Fed je nedavno zadržao ključne kamatne stope nepromijenjenima, što je dodatno izvršilo pritisak na dolar. Istovremeno, Europska središnja banka (ECB) također je zadržala svoje kamatne stope, ali je upozorila na i dalje povišenu inflaciju u eurozoni. Iako intervencija može kratkoročno zaustaviti pad jena i odvratiti špekulante, analitičari se slažu da će za trajniji preokret biti potrebne promjene u monetarnoj politici, odnosno smanjenje razlike u kamatnim stopama između SAD-a i Japana.