Ako se bez nečega u ovom svijetu ne može, onda su to plaćanja i novac pa s tim i banke. No, vremena se mijenjaju, a s napretkom tehnologije stigle su i inovacije poput fintecha (financijska tehnologija). Kada pak gledamo u budućnost, postavlja se pitanje hoće li doći do suradnje ili natjecanja između ta dva sustava.

O tome može li fintech konkurirati bankama i što korisnici uistinu žele, razgovaralo se na konferenciji Poslovnog dnevnika – Zagreb financijski forum. Obje niše ipak spaja jedna stvar, a to je regulacija. Poznavajući procese Europske unije, neusklađenost propisa je ono što utječe i na jedne i druge.

Regulative i EU

“Često se na europsko tržište referiramo kao da je jedno, a to je mozaik od 27 država koji u moru regulative imaju svoju agendu i ciljeve. U biti možete pružati uslugu iz jedne države u cijeloj EU, ali pitanje je na koji način u kojoj državi. Posljednjih se godina regulativa za industriju plaćanja piše gotovo iz početka, a do 2027. ćemo imati potpuno novi koncept. Mnogo je tu regulativa, a postoji želja da to bude jedno harmonizirano tržište. Ipak, ako dajete platnu uslugu u 27 država, potpadate pod 27 regulatornih režima”, kaže Tea Ćurković Fabijanić, direktorica za usklađenost poslovanja iz Aircasha.

Jesu li banke i fintech uistinu u svojevrsnom natjecanju, pojasnila je Valentina Komorski, voditeljica pravnih poslova i usklađenosti u KEKS Payu koji je nastao baš unutar banke, a danas funkcionira samostalno. “Bilo je to odlično rješenje za bržu inovaciju. Mogli smo ostvariti veću fleksibilnost nego u okviru banke koja je veliki sustav. Inovacija, fleksibilnost ii fokus na korisničko iskustvo doveli su nas do toga da nas prepoznaju i partneri i korisnici, a vlasnici su nas podržali u odvajanju kao zasebnu kompaniju tako da je to bila odlična ideja”, rekla je pa otkrila što je to što sljedeće korisnici žele, a tu navodi instant plaćanje koje će postati standardno. Komorski smatra da ćemo u budućnosti na razini EU, uz mogućnost samo platnih usluga, imati sve druge financijske usluge na raspolaganju.

No, s novitetima i inovacijama dolaze i nove regulative, u Europskoj uniji na to smo već navikli. Direktor u Deloitteovu odjelu za poslovno savjetovanje Lan Filipič kaže da ako je EU za nešto sposobna, onda je to da napravi regulative. “Mislim da se bojimo samih sebe, nekog nepoznatog područja i zato želimo više granica, više pravila kako raditi. Šampioni smo u tome koliko brzo možemo napraviti regulacije.” On smatra kako je fintech brži, jeftiniji i jednostavniji za korisnike te govori o tome odgovaraju li banke akvizicijama na sve to kao obrambenim mehanizmom.

“Banke mogu naučiti nešto od fintecha. Na primjeru KEKS-a vidimo da banke ponekad nisu sposobne brzo reagirati i onda je bolje neke stvari izdvojiti i staviti sa strane. Neki pak idu putem akvizicija ako imaju dobru strategiju.”

Kada govorimo o bankama, moderator panela Saša Ćeramilac postavio je pitanje o tome koja je najveća prepreka u transformaciji velikih banaka u regiji. Glavni izvršni direktor Koiosa Stjepan Pavlek Posavec smatra sljedeće: “Rekao bih da žele u ring s fintechom. Banke bi da se i kod njih dođe po nešto drugo, a kompeticija je ključni motor svega. Banke žele reagirati na novi svijet, da mu se prilagode, da imaju moderna platna rješenja, da se uključe u moderno tržište kapitala.”

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Inovacije u fokusu

Koliko je zapravo odnos banaka i fintecha stvarna konkurencija, a koliko strateško partnerstvo i suradnja, pojasnila je Ćurković Fabijanić. “Radi se o dvije strane istog rješenja. Svaki od dionika na tržištu korisniku nudi nešto drugo. Ljudi neće doći u fintech po stambeni kredit na 30 godina, ali doći će po neko brzo rješenje, dostupno 24/7, po neku inovativnost i to je ono što fintech može ponuditi. S bankom se tu može napraviti sinergija jer od fintecha se malo razlike u regulatornoj odgovornosti, a više se radi o različitim tipovima licenca i načina pružanja usluga, dok je korisnička razina povjerenja tu negdje”, kaže pa se osvrće i na ulogu umjetne inteligencije u cijeloj priči.

“AI smo već uspjeli regulirati, ali umjetna inteligencija možda nije samo automatizacija, već i promjena paradigme, načina gledanja na sustav. Sve velike korporacije su uglavnom ustrojene na sličan način pa možda se dolaskom AI-ja promijene neki procesi i taj se dio otvori.”

Pavlek Posavec govori da AI možemo koristiti, ali da se na njega ne možemo sto posto osloniti, on smatra da bi “AI trebao biti znatno napredniji od ljudske inteligencije da bi mogao razumjeti trenutačnu tržišnu infrastrukturu.”

Gledamo li u budućnost, mnoge zanima što je neka sljedeća “velika stvara” koju financijski sektor može ponuditi korisnicima, a panelisti se slažu da će u fokusu i dalje biti umjetna inteligencija, Filipič spomeninje i kibernetičku sigurnost, dok Pavlek Posavec smatra da je budućnost na strani investicija, odnosno “da možeš u svakom trenutku investirati u što hoćeš, gdje hoćeš, po principu izvadiš mobitel i kupiš bilo što u svijetu, bilo kada”.