Nastavno na vijest da je sudac Općinskog građanskog suda Marijan Glavaš donio presudu kojom je cijeli ugovor o kreditu u eurima proglasio ništetnim na temelju ništetne kamate jer se mijenjala jednostranom odlukom banke, Novi list je razgovarao s Goranom Aleksićem, koordinatorom Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, iz koje su i ranije upozoravali da s kreditnim ugovorima s promjenjivom stopom nešto nije u redu, jer su se kamate mijenjale jednostrano i bez jasnih parametara.

Sud je sada ovdje stao na stranu tužitelja, korisnika kredita, koji je u Zagrebačkoj banci podigao nenamjenski kredit u kunskoj protuvrijednosti 15.200 eura na rok od sedam godina s kamatnom stopom od 9,5 posto godišnje. No, ta mu je kamata od 1. listopada 2007. do 1. srpnja 2009. povećana na 9,6 posto, odnosno 10,65 posto. Prema ovoj presudi, preneseno je u medijima, ugovor pada u vodu zbog odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi.

“U većini kredita, bez obzira na valutu, ugovorenih prije 2013., kako potrošačkih tako i poslovnih, banke su ugovorile nezakonitu, neodredivu i zbog toga ništetnu promjenjivu kamatnu stopu čime su sebi omogućile diskrecijsku promjenu kamate kada im se svidi i kako im se svidi”, rekao je Aleksić. Kaže da po odredbama članka 269. do 272. takva neodrediva činidba (neodrediva promjena kamate) uzrokuje ništetnost ugovora.

“Kamata je i cijena kredita, a kada je ništetna cijena, ništetan je i ugovor. U skladu s time sudac Glavaš dosudio je ništetnost ugovora na OGS-u u Zagrebu. Prema odlukama Suda EU C-70/17 i C-269/19 ništetna ugovorna odredba mora se u potpunosti maknuti iz ugovora, pa ako ugovor može opstati bez te odredbe, onda će se naplatiti bez kamate. Naša dosadašnja sudska praksa je takva da se u svim pravomoćnim presudama za kamate presudilo da tužitelj ima pravo na razliku između povećane kamate i kamate po početnom otplatnom planu, dok ne postoji pravomoćna presuda za ništetnost ugovora u eurima. Kakva će biti sudbina ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom u euru, teško je nagađati. Prije svega, Vrhovni sud RH mora utvrditi jesu li ništetni ugovori s valutnom klauzulom CHF, kojih ima 125.000, i to je preduvjet da bismo uopće razmatrali ništetnost ugovora s valutnom klauzulom u euru, ali i kunskih ugovora kojih jednih i drugih zajedno s ugovorenim nezakonitim kamatama ima ukupno oko 400.000.

Dakle, ako netko želi tužiti ništetnost ugovora s kreditom u eurima, svakako treba tužiti podredno ništetnost kamate sa zahtjevom za preplaćene kamate radi sigurnosti da će dobiti presudu u svoju korist. I pričekati dok VSRH ne odluči o ništetnosti ugovora u švicarcima”, poručuje Aleksić.