Državni poticaji za stambenu štednju u 2027. godini trebali bi iznositi 2,6 posto, što je manje nego ove godine, kada su iznosili 2,8 posto.

Predlaže se to u Prijedlogu odluke o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2027. godini, koji je Ministarstvo financija 2. studenoga uputilo u javno savjetovanje. Zainteresirana javnost svoje komentare može dostaviti do 1. prosinca 2026. godine.

Potencijal stambenih štedionica

Odluka se donosi na temelju Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, čiji članak 21. propisuje da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva financija, određuje postotak državnih poticajnih sredstava za sljedeću kalendarsku godinu. Prema prijedlogu, maksimalan iznos državnog poticaja po štediši bit će 17,25 eura, dok je za štednju prikupljenu u 2026. godini moguće ostvariti najviše 18,58 eura.

Riječ je o državnim poticajnim sredstvima koja se obračunavaju na iznos raspoložive stambene štednje uplaćene tijekom kalendarske godine. Pritom se poticaji obračunavaju na najviše 663,61 euro štednje po štediši, što znači da se maksimalni iznos od 17,25 eura može ostvariti uz raspoloživu štednju od najmanje tog iznosa.

Postotak poticaja izračunava se prema zakonskoj formuli koja uzima u obzir prosječnu kamatnu stopu na nove depozite stanovništva te faktor stabilizacije kamatne stope, koji se temelji na prinosima državnih obveznica. Prema podacima Hrvatske narodne banke, dvije komponente za izračun poticaja za 2027. godinu iznose 1,26 i 1,30 posto, pa je konačna stopa zaokružena na 2,6 posto.

Usporedbe radi, za stambenu štednju prikupljenu u 2026. godini država će isplatiti poticaje po stopi od 2,8 posto, a maksimalan iznos iznosit će 18,58 eura po štediši. Poticaji za štednju prikupljenu u 2027. godini isplatit će se iz državnog proračuna za 2028. godinu. Prijedlog Ministarstva financija o smanjenju državnih poticaja za stambenu štednju komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny, koji smatra da bi država takav oblik dugoročne štednje trebala nastaviti poticati, umjesto da postupno smanjuje potpore.

Novotny je istaknuo kako su građani nastavili štedjeti i tijekom godina u kojima su se državni poticaji smanjivali, ponajprije zbog želje da osiguraju budućnost svoje djece i unuka. “Nije bilo problema s naplatom kredita, a štednja je nastavila rasti bez obzira na kamatne stope”, kazao je.

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

Pametna kupnja

Sigurnost postaje važan kriterij pri kupnji električnog SUV-a, a ovaj model ima pet zvjezdica

Također, smatra da bi stambenim štedionicama trebalo omogućiti ulaganje u izgradnju stanova, po uzoru na razvijene europske zemlje poput Nizozemske, Austrije, Njemačke i skandinavskih država, gdje postoje različiti modeli financiranja stambene izgradnje i osiguravanja stanova za povoljniji najam. Novo smanjenje poticaja povezuje s pritiscima na državni proračun. Ističe kako nakon nekoliko godina snažnog rasta proračunskih prihoda, potaknutog ekonomskim rastom i inflacijom, njihov rast usporava, dok istodobno rastu zahtjevi za proračunskim izdacima.

Smatra da poticanje stambene štednje očito nije među Vladinim prioritetima, iako bi takav model, uz odgovarajuće zakonske izmjene, mogao pridonijeti financiranju stanogradnje i ublažavanju nedostatka stanova u većim gradovima. “Poticaji za stambenu štednju očito nisu prioritet Vlade pa će vjerojatno i neki drugi poticaji biti rezani ili smanjivani”, zaključuje Novotny.

Kretanje stopa poticaja

Podsjetimo, državni poticaji za stambenu štednju uvedeni su 1998. godine, kada su iznosili 25 posto raspoložive stambene štednje, uz ograničenje osnovice na 5000 kuna godišnje. Njihov se iznos tijekom godina postupno smanjivao. Izmjenama zakona 2005. godine stopa je spuštena na 15 posto, a 2013. godine na deset posto. Iste je godine odlučeno i da se poticaji za štednju prikupljenu tijekom 2014. neće isplaćivati.

Od 2015. godine uveden je promjenjivi model izračuna poticaja, koji se temelji na kamatnim stopama na depozite i prinosima državnih obveznica. Prema tom modelu, poticaji su za štednju prikupljenu 2015. iznosili 4,9 posto, a 2016. godine 4,1 posto. Uslijedio je daljnji pad pa su 2017. iznosili 3,3 posto, 2018. godine 1,8 posto, 2019. godine 1,2 posto, a 2020. godine 0,7 posto. Godine 2021. pali su na svega 0,3 posto, dok su 2022. iznosili 0,4 posto, a 2023. ponovno 0,3 posto.

Nakon toga uslijedio je rast na 1,8 posto za 2024. godinu te na tri posto za 2025. godinu. No, trend se ponovno okrenuo pa su poticaji za 2026. smanjeni na 2,8 posto, dok se za 2027. predlaže njihovo daljnje smanjenje na 2,6 posto.