Krajem godine Europski parlament trebao bi usvojiti sveobuhvatan pravni okvir u čijem je središtu Uredba o tržištima kriptoimovine, poznatija pod kraticom MiCA čija puna primjena u članicama kreće 18 mjeseci nakon stupanja na snagu. Uredba donosi harmonizaciju propisa unutar EU koja su dosad bila u raskoraku među članicama, definirajući vrste kriptoimovine i dajući naglasak na zaštitu potrošača te integritet tržišta, a transparentnost je cilju sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Rastuća popularnost alternativnih tijekova novca kojima se u pravilu teško može uprijeti prstom u podrijetlo, odavno je zazvonio na uzbunu, posebice kada ulazi u klasični financijski sustav. Ubuduće će se svim kripto transakcijama iznad 1000 eura provoditi dubinska analiza što razumljivo nailazi na nezadovoljstvo ulagača godinama naviknutih na anonimnost. “Tko je dosad mislio da ulaganje u kriptoimovinu daje apsolutnu anonimnost, bio je u zabludi. Kriptoimovina daje određenu pseudoanonimnost. Ono što je bitno je odmjereno vagati pravo pojedinca na privatnost i legitimne želje zakonodavca i društva da spriječi da se pranjem novca kriminalci obogaćuju, a tu treba voditi računa o načelu razmjernosti”, kaže odvjetnik Vlaho Hrdalo, predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute. S novim pravnim kišobranom pred vratima Udruga je organizirala regulatorni “meetup”, upoznavanje s novim propisima i panel diskusiju koja je okupila predstavnike Hanfe, Ureda za sprečavanje pranja novca i industrije, vrhunac petogodišnjeg rada na poboljšanju dijaloga s javnim tijelima koji je izazvao dosad nezabilježen interes publike. Kako ispitivanje porijekla imovine izgleda iz perspektive poreznjaka, plastično opisuje Paulino Lonza, voditelj službe za financijske istrage nezakonito stečene imovine u Poreznoj upravi. “Jedino što nam odmah izaziva glavobolje su kriptovalute, ostala imovina može se pratiti i postoje registri. Cilj nam je borba protiv kriminala, nitko ne želi da kriminalci žive na visokoj nozi”, kaže.