Matija Mandić voli raditi u uredu. Raspravljati s ljudima. Ne privlači je hibridni rad od kuće, a nakon kraćeg međunarodnog iskustva odlučila je da želi raditi u Hrvatskoj. Vodi financije i sudjeluje u strateškom planiranju poslovanja Telemacha, najmanjeg igrača na hrvatskom telekom tržištu. Poslovni dnevnik i PwC proglasili su je zvijezdom u usponu među domaćim financijašima. U razgovoru otkriva kako vidi ulogu financijaša u kompaniji, što očekuje od Telemacha i kako to da je za njezinu generaciju Hrvatska za gradnju karijere jednako privlačna kao i međunarodno okruženje.

Nagrada koju vam je Poslovni dnevnik dodijelio kaže da ste zvijezda u usponu financijskog sektora, kako ste to doživjeli?

Nagradu doživljavam kao veliko priznanje, ali ne samo osobno, već i kao priznanje timovima s kojima sam radila. U financijama se rezultati rijetko postižu individualno – iza svakog poslovnog iskoraka stoji tim ljudi koji dijeli odgovornost i zajedničku viziju. Posebno mi je drago što nagrada dolazi u trenutku kada se financijska funkcija priznaje kao jedan od pokretača rasta i ne gleda više isključivo kao funkcija kontrole i izvještavanja. Dodatnu vrijednost ovoj nagradi daje činjenica da je iste večeri glavnu nagradu, za CFO-a godine, dobio Zoran Stanković, čovjek od kojeg sam mnogo naučila tijekom profesionalnog razvoja. To mi potvrđuje koliko je važno imati mentore koji vas izazivaju da stalno podižete vlastite standarde.

Kao da je potvrda dosadašnjeg rada, ali i obveza za budućnost, kako vidite taj daljnji uspon u financijskom sektoru?

Financije se danas brzo mijenjaju i zahtijevaju stalan razvoj i prilagodbu. Vjerujem da uloga CFO-a sve više podrazumijeva stratešku funkciju u upravljanju poslovanjem, a manje isključivo kontrolnu. Upravo zato najveći prostor za razvoj vidim kroz simbiozu financija, tehnologije i poslovne strategije. Umjetna inteligencija, napredna analitika i automatizacija mijenjaju način na koji radimo i pomažu da financije, uz prošlost, sve lakše i bolje predviđaju budućnost. Osjećam i obvezu i motivaciju kontinuirano učiti i prilagođavati se promjenama koje su danas izrazito brze i traže promjenu u načinu na koji radimo.

Kakve su prilike za financijske direktore?

Sve ovisi o trenutku. Prilike za financijske direktore u pravilu dolaze ciklički i često su više povezane s promjenama u kompanijama nego s ukupnim stanjem na tržištu rada. U jednom razdoblju mogu biti vrlo ograničene, a zatim se u kratkom vremenu otvori nekoliko relevantnih pozicija. Trenutno prilika ima dovoljno, ali su zahtjevi jasniji i specifičniji nego prije, što i podiže ljestvicu za kandidate.

Naime, selekcija na toj razini sve manje ovisi isključivo o tehničkim kompetencijama. Ono što čini razliku je usklađenost osobe i njezine vizije s kontekstom kompanije, njezinom strategijom i upravljačkom kulturom. CFO je prije svega poslovni partner Upravi i vlasnicima, pa je ‘fit’ često presudan. U Hrvatskoj ima odličnih financijaša, i vjerujem da će s daljnjim razvojem ekonomije prilika biti i više.

Jesu li međunarodne karijere i dalje privlačne?

Međunarodno iskustvo i dalje ima veliku vrijednost, posebno u razvoju širine pogleda i razumijevanja različitih poslovnih okruženja. Osobno sam imala priliku jedno vrijeme raditi u Moskvi i Hamburgu, što mi je bilo izuzetno važno iskustvo u razvoju. Ali život s prijateljima i zajednicom, kao i dobre poslovne prilike u Hrvatskoj, ipak su mi bile privlačnije.

Danas je Hrvatska mnogo privlačnija nego prije. Sve se više ljudi vraća, a paralelno s tim, otvaraju se i novi modeli rada – sve češće i financijaši rade za međunarodne kompanije na daljinu. Osobno preferiram rad iz ureda i neposrednu suradnju s timom, jer vjerujem da je to važno za kvalitetu donošenja odluka i izgradnju odnosa. No jasno je da su fleksibilniji modeli rada za nekoga ipak primamljivi i vjerujem da je to trend koji će se nastaviti.

Što biste rekli da je specifično u financijama telekoma u odnosu na druge sektore?

Telekom je izrazito kapitalno intenzivna industrija koja zahtijeva dugoročan pogled na poslovanje. Primjerice, kada ulažete u 5G mrežu, odluku donosite za sljedećih deset godina. Istovremeno korisnici očekuju vrhunsku uslugu danas, a konkurencija ne čeka. Dakle, potrebno je istovremeno osigurati kontinuirana ulaganja u infrastrukturu i održavati financijsku disciplinu. Upravo zato financije u telekomu moraju balansirati između ulaganja, profitabilnosti i dugoročne održivosti poslovanja. To je ono što financije čini vrlo dinamičnim i važnim segmentom poslovanja.

Pribojavate li se da biste u nekom novom krugu državne bitke protiv inflacije mogli ostati bez antiinflacijske klauzule?

Antiinflacijska klauzula uvedena je s ciljem očuvanja investicijske sposobnosti sektora u razdoblju intenzivnog rasta troškova. Telekom industrija zahtijeva kontinuirana ulaganja u infrastrukturu koja je temelj digitalnog razvoja gospodarstva te poboljšanja razvoja mreže i kvalitete usluge.

Regulatorne promjene uvijek pažljivo pratimo, no važno je naglasiti da su mehanizmi usklađivanja cijena s inflacijom već godinama uobičajena praksa na brojnim europskim tržištima, uključujući Austriju, Belgiju, Mađarsku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku.

Naš je prioritet osigurati održivost poslovanja i kontinuitet investicija koje su ključne za daljnju digitalizaciju društva i gospodarstva. Naravno, važno je očuvati ravnotežu između zaštite interesa korisnika i stvaranja uvjeta za nastavak ulaganja, poput razvoja 5G-a.

Kao kompanija, poštujemo regulatorne odluke, ali važno je sagledati širi kontekst, uključujući rast troškova rada, energije i financiranja. Stabilan i predvidiv regulatorni okvir, koji potiče investicije, razvoj novih usluga i jačanje konkurentnosti preduvjet je za održivi rast cijelog sektora i stvaranje dodatne vrijednosti za gospodarstvo u cjelini.

Planirate li poskupljenja i koliko vam je tržišno teško donositi takvu odluku?

Poslujemo u vrlo nestabilnom okruženju, uz izražen utjecaj geopolitičkih i ekonomskih neizvjesnosti, u kojem su volatilnost cijena i poremećaji u opskrbnim lancima postali gotovo svakodnevica. Čak i kada se uvjeti mijenjaju preko noći, poslovanje moramo održavati stabilnim i prilagođavati se što brže uvjetima na tržištu.

Pri formiranju cijena, u obzir uvijek uzimamo kretanje troškova, tržišne uvjete i očekivanja korisnika. Pritom treba istaknuti da danas korisnici za sličnu cijenu dobivaju značajno više – veće brzine, više podatkovnog prometa i kvalitetnije iskustvo.

Odluke o poskupljenjima nisu jednostavne i donose se vrlo odgovorno. Povećanja cijena nikada nisu popularna, ali su ponekad nužna kako bi se osigurala kvalitetna usluga i nastavak ulaganja. Prioritet nam je pružanje najbolje vrijednost za novac. Da Telemach trenutačno nudi upravo to potvrđuje i činjenica da zadnje tri godine najveći broj mobilnih korisnika prelazi upravo na našu mrežu.

Koliko su generalno poskupjele telekom usluge otkad smo 2023. uveli euro?

Unatoč općem rastu cijena nakon uvođenja eura i činjenici da su cijene brojnih proizvoda i usluga u Hrvatskoj dosegnule ili premašile prosjek pojedinih zemalja Europske unije, telekom usluge ostale su među cjenovno najstabilnijim kategorijama za potrošače. Povećanja cijena bila su sporija od prosječne potrošačke košarice i znatno umjerenija od rasta troškova s kojima se suočava industrija, uključujući energente, opremu i troškove rada. Istodobno, operatori su nastavili s velikim ulaganjima u razvoj infrastrukture i kvalitetu usluga koje su među cjenovno konkurentnijima u Europi, dok je njihova vrijednost značajno porasla – mjerenja kvalitete pokazuju da su hrvatski operatori uz bok europskim. Od 2023. godine do danas, pojedine usluge su na papiru ukupno narasle oko 20 posto, no u praksi je riječ o manjem poskupljenju. Primjerice, nakon zadnje indeksacije, naš Start paket poskupio je za svega 0,48 eura. I unatoč tome, cijene Telemach usluga i dalje su više od 20 posto niže od konkurencije, i to bez promotivnih akcija. Zato uvijek ističemo da naši korisnici dobivaju najveću vrijednost za uloženi novac.

Vjerujemo da tehnologija ostvaruje svoj puni potencijal tek kada je široko dostupna i koristi se. Od ulaska na tržište do danas ostvarili smo 99-postotnu pokrivenost stanovništva mobilnim tehnologijama, uključujući 5G, dok je naša optička mreža danas dostupna za više od 330 tisuća kućanstava. Time smo pridonijeli modernizaciji telekom tržišta i omogućili kvalitetniju povezanost diljem Hrvatske.

Tržište telekomunikacija je iznimno konkurentno, kako procjenjujete mogućnosti rasta?

Hrvatsko tržište jest vrlo konkurentno, ali upravo konkurencija potiče inovacije i podizanje kvalitete usluga. Kako usluge povezivosti sve više postaju standardizirana roba, budućnost naše industrije je u rastu izvan tradicionalnih usluga, i to kroz pružanje poslovnih tehnoloških usluga poput cloud rješenja, kibernetičke sigurnosti i IoT-a. Dugoročno, inovacije i kvaliteta ostaju ključni diferencijatori.

Upravo zato vjerujem da će se konkurentnost u budućnosti sve više ovisiti o sposobnosti stvaranja kvalitetnog digitalnog okruženja te razvoju usluga koje će privatnim i poslovnim korisnicima biti temelj za daljnju digitalizaciju i razvoj.

Čini se da je poredak triju igrača na tržištu, a Telemach je treći, prilično zacementiran…

Financijski gledano jest, ali nama su važni trendovi jer nismo svi u istoj fazi razvoja. Najveći operatori svoju poziciju grade desetljećima, dok smo mi tek prije četiri godine počeli nuditi fiksne usluge. Korisnici koje smo tada pridobili tek sada počinju donositi dodatnu vrijednost. Ulazimo u fazu u kojoj počinjemo polako ostvarivati povrat na velika ulaganja iz prethodnih godina. U posljednje tri godine upravo smo mi operator čijim je mobilnim uslugama pristupilo najviše korisnika.

Ugrožava li rast kamatnih stopa investicije i koji su vam scenariji za ublažavanje posljedica?

Više kamatne stope svakako povećavaju trošak financiranja i zahtijevaju dodatnu pažnju u upravljanju kapitalom. Ponderirani trošak kapitala iznosi nam trenutno do osam posto. S obzirom da telekom infrastruktura uglavnom uključuje dugoročne investicije – riječ je o ulaganjima koja određuju konkurentnost kompanije za deset ili više godina – važno je dugoročno planiranje i optimizacija strukture financiranja kako bi se troškovi držali pod kontrolom. U takvom okruženju bitno je usmjeriti kapital prema projektima koji stvaraju najveću dugoročnu vrijednost. Naravno, potpore, partnerstva i bespovratna sredstva iz EU fondova dostupni za ovakav tip ulaganja, svakako mogu pomoći u snižavanju troška.

Imate li alternativne izvore financiranja?

Diversifikacija izvora financiranja svakako može doprinijeti otpornosti poslovanja. Telekom industrija zbog kontinuiranih dugoročnih ulaganja, koja se mjere u stotinama milijuna eura, zahtjeva financijsku stabilnost i ona je iznimno važna. U tom smislu lokalno i unutar Grupe osiguravamo različite tipove financiranja koji nam omogućavaju planiranje investicije dugoročno i dosljedno – bilo izvora u vidu redovnih kreditnih linija, leasinga, državnih potpora, obveznica i slično.

Kakav vam je trenutačno investicijski plan i kada očekujete povrat investicija u 5G mrežu?

Investicije u 5G promatramo dugoročno. To je realnost s kojom živi svaki operator. Riječ je o kapitalno intenzivnoj tehnologiji, pri čemu su ulaganja velika, a financijski povrati postupni jer korisnici očekuju sve veću kvalitetu usluge bez značajnijeg povećanja troškova. Sam 5G treba validirati kroz kombinaciju prihoda od redovnih mobilnih usluga te kroz dodatnu vrijednost koji ta mreža omogućuje korisnicima, gospodarstvu i kompaniji u godinama koje dolaze. Taj dodatni razvoj omogućuje na kraju budući rast i povrat samog ulaganja.

No, u svijetu u kojem je digitalna povezanost postala osnovna infrastruktura modernog gospodarstva, ulaganja u mreže i tehnologije postala su preduvjet gospodarskog rasta i društvenog napretka. Zato razvoj gigabitnih optičkih mreža, 5G infrastrukture, cloud rješenja i kibernetičke sigurnosti vidimo kao ulaganje u konkurentniju i digitalno napredniju Hrvatsku.

Koliko vas pogađa rast cijena energenata?

Energetski troškovi značajna su stavka u strukturi naših troškova, zbog čega promjene na energetskom tržištu pažljivo pratimo i aktivno njima upravljamo. Kontinuirano radimo na povećanju učinkovitosti i optimizaciji potrošnje, utječući na taj način i na održivost kompanije. Primjerice, koristimo 100 posto obnovljive električne energije s ciljem postizanja neto nultih emisija do 2040. te potičemo održivi razvoj kroz cirkularnu ekonomiju i smanjenje otpada.

S jedne strane koristimo instrumente zaštite od volatilnosti cijena, a s druge kontinuirano ulažemo u modernizaciju mreže i energetsku učinkovitost kako bismo dugoročno smanjivali potrošnju.

Koji su najveći financijski izazovi telekom industrije u Hrvatskoj u narednih pet godina?

Najveći financijski izazov bit će usklađivanje visokih investicija uz održavanje rasta i vrijednosti kompanije. Operatori će morati nastaviti ulagati u razvoj mrežne i digitalne infrastrukture, uključujući 5G i tehnologije povezane s umjetnom inteligencijom, dok istovremeno korisnici očekuju konkurentne cijene i sve kvalitetnije usluge.

Drugi važan izazov bit će osigurati da se ta ulaganja pretvore u nove izvore prihoda. Tradicionalne usluge povezivosti sve se više standardiziraju pa će održivi rast ovisiti o sposobnosti telekoma da razviju dodatne usluge i ojačaju svoju poziciju u digitalnom okruženju. Dodatni pritisak stvarat će makroekonomska neizvjesnost. U okolnostima kontinuiranog rasta troškova, velik dio pritiska snosi privatni sektor. Zbog toga je važno da porezni okvir potiče, a ne ograničava ulaganja u razvoj i modernizaciju infrastrukture. Oporezivanje koje destimulira reinvestiranje dobiti moglo bi dugoročno usporiti investicijski zamah i negativno utjecati na dinamiku gospodarskog rasta.

Drugim riječima, ključni izazov bit će nastaviti ulagati, uz osiguranje održivog rasta i dugoročne profitabilnosti. Upravo zato vjerujem da će najlakše i najbolje uspjeti kompanije koje održe disciplinu uz stvaranje nove vrijednosti.

Je li vam turistička sezona veliko opterećenje za infrastrukturu?

Hrvatska je po tome vrlo specifično tržište. Turistička sezona i masovna okupljanja donose značajno povećanje prometa i pritisak na lokalnu telekomunikacijsku infrastrukturu. Kako bismo osigurali neprekinutu povezanost za lokalno stanovništvo i strane korisnike u roamingu, u Telemachu vodimo računa o povećanju kapaciteta mreže i učinkovitijim upravljanjem prometom. Sve u svrhu osiguravanja stabilnosti kvalitete usluge i u razdobljima najvećeg opterećenja.

Koji je vaš osobni stil u funkciji glavne financijašice?

U poslu mi je ključno povjerenje, disciplina u izvršenju zadataka i dosljednost u standardima. Radim s visokim očekivanjima prema sebi i timu, ali jednako tako inzistiram na otvorenoj komunikaciji. Bolje je na vrijeme čuti da nešto nije jasno ili da postoji problem nego kasnije rješavati posljedice.

Od tima očekujem odgovornost i profesionalnu razinu isporuke, ali i samostalnost u donošenju odluka unutar zadanih okvira. Vjerujem da se najbolji rezultati postižu povjerenjem i preuzimanjem vlasništva nad ishodom.

Uvijek nastojim osigurati širi poslovni kontekst iza brojki i zadataka. Važno mi je da ljudi razumiju kako njihov rad utječe na rezultat kompanije jer tek tada mogu donositi kvalitetne odluke bez stalne potrebe za usmjeravanjem.

Jeste li oduvijek voljeli brojke?

Brojke su mi uvijek bile zanimljive jer u njima postoje određena pravila, ali nisam bila matematički genijalac. U mojoj obitelji ljestvica je bila prilično visoko postavljena jer su braća više naginjala inženjerskom načinu razmišljanja, pa sam često sebe smatrala sasvim prosječnom. Na početku karijere mislila sam da je najvažnije savršeno razumjeti brojke, ali sa iskustvom vidim da je važnije razumjeti odluke iza njih. Upravo ta kombinacija brojki i businessa me najviše motivira.

Kako ste završili u financijama?

Moj prvi izbor zapravo je bio Pravni fakultet. Međutim, vrlo brzo sam shvatila da me više privlači razumijevanje toga kako funkcioniraju gospodarstvo, tržišta i poslovne odluke. Jedno ljeto pročitala sam knjigu Stoljeće rata Williama Engdahla i tada dodatno osvijestila koliko ekonomija i poslovanje oblikuju svijet oko nas. To me potaknulo na promjenu fakulteta i usmjerilo prema financijama. Tijekom profesionalnog puta imala sam priliku raditi u različitim poslovnim okruženjima i funkcijama. Upravo ta različita iskustava dodatno su učvrstila moj interes za financije, koje doživljavam kao vrlo dinamično i zanimljivo područje. Privlači me doprinos u stvaranju vrijednosti u suradnji s ostatkom managementa i kompanije i upravo to je ono čime se danas, kao CFO, bavim u Telemachu.

Kako doživljavate uspjehe, odnosno neuspjehe hrvatskih učenika u matematici?

Matematička pismenost nije važna samo za buduće financijaše ili inženjere, već je i podloga za razvoj logičkog i kritičkog razmišljanja. Zato me interes učenika za matematiku, i njihovi uspjesi na npr. matematičkim olimpijadama iznimno vesele. To je ulaganje koje dugoročno donosi korist cijelom gospodarstvu i ja sam optimistična kada su u pitanju generacije koje dolaze.

Mladi danas odrastaju u okruženju prepunom informacija i distrakcija pa je zadržavanje koncentracije sve teže. Upravo zato važno je pronaći načine da obrazovanje učinimo relevantnijim i zanimljivijim te pokazati kako matematika nije apstraktna i da je alat koji svakodnevno koristimo pri donošenju odluka.

Što tražite od ljudi koje zapošljavate u financijskom timu?

Osim stručnog znanja, važni su mi odgovornost i spremnost na izlazak iz okvira. Upravo izlazak iz okvira često predstavlja izazov. Danas financijaši moraju razumjeti poslovanje jednako dobro kao što razumiju financijske pokazatelje. Podaci sami po sebi nemaju veliku vrijednost ako ih ne možemo pretvoriti u kvalitetne poslovne uvide i konkretne preporuke.

Vjerujem da će automatizacija i umjetna inteligencija sve više preuzimati rutinske zadatke, pripremu izvještaja i obradu podataka. Zato će najveća vrijednost financijskih profesionalaca biti u sposobnosti kritičkog razmišljanja i postavljanju pravih pitanja.

Jesu li prema vašem iskustvu današnji početnici u poslu ambiciozni i samouvjereni, traže li previše?

Mogu samo reći da se nadam kako ćemo se naći negdje na pola puta. Mlađe generacije imaju drugačija očekivanja nego što smo mi imali na početku karijere, posebno kada je riječ o ravnoteži između posla i privatnog života. To mijenja način upravljanja timovima i zahtijeva više komunikacije s naše strane.

Mijenja se i kultura rada, mlade generacije se neće prilagoditi starijima. Ipak, vjerujem da se svi međusobno moramo prilagoditi i na organizacijama je da pronađu balans između generacija.

Unatoč takvim primjenama ipak postižu rezultate …

Mislim da to nije upitno. Čak mislim da će dio mlađih generacija brže nego prije preuzimati odgovornije uloge, upravo zato što su samouvjereniji i spremniji preuzeti inicijativu.

Koristite li AI alate u radu i kako će umjetna inteligencija mijenjati financijski sektor?

AI već sada ima vrlo konkretnu primjenu u telekom industriji: pomaže kod predikcije i prevencije zagušenja, kao i u pravovremenom prepoznavanju potencijalnih problema – i prije nego što ih korisnik uopće primijeti. To omogućuje proaktivno upravljanje mrežom, optimizaciju prometa te veću učinkovitost sustava, uz istovremeno smanjenje operativnih troškova.

U sljedećem razdoblju očekujem da ćemo uz pomoć inovacija i AI-ja dodatno podići brzinu i kvalitetu korisničke podrške, i jednostavnost korištenja usluga, kako bismo korisnicima omogućili još jednostavnije i kvalitetnije digitalno iskustvo. Uz to, tehnologija će sve više preuzimati rutinske zadatke, povećavajući produktivnost zaposlenika u svim odjelima, pa tako i sektoru financija.

Vjerujem da će se zadati poput izrade izvještaja, dostupnost podataka i scenario analize biti brže; ipak razmišljanje ljudi uvijek će biti potrebno.

AI u informatici omogućuje laicima da programiraju igrice, što može omogućiti manje ‘pametnima’ za brojke u financijama?

AI već danas može u vrlo kratkom vremenu obraditi velike podatkovne baze i pojednostaviti analize, pripremati scenario analize, međutim, razumijevanje poslovnog konteksta i kritičko razmišljanje i dalje ostaju nezamjenjivo ljudski. Tehnologija može biti izvrstan pomoćnik, ali ne i zamjena za kreativnost i donošenje odluka.

U telekom industriji svakodnevno upravljamo golemim količinama podataka pa je upravo sposobnost brzog prepoznavanja obrazaca, trendova i potencijalnih rizika područje u kojem umjetna inteligencija može donijeti značajnu dodatnu vrijednost.

Ipak, algoritam može predložiti scenarij, ali ne može preuzeti odgovornost za odluku o investiciji vrijednoj stotine milijuna eura ili procijeniti efekte koje takva odluka nosi. Zato vjerujem da će uloga financijaša u budućnosti biti sve više usmjerena na interpretaciju podataka, povezivanje s poslovnom strategijom i stvaranje vrijednosti za kompaniju.

Svijet je dobio prvog bilijunaša, kompanija Elona Muska vrijedi bilijun dolara, iluzija ili stvarnost?

Tržišne valuacije uvijek odražavaju očekivanja investitora o budućnosti. Kod tehnoloških kompanija ona je možda manje opipljiva u startu. Takve brojke djeluju impresivno, ali dugoročno je najvažnija sposobnost kompanije da stvara održivu vrijednost i realizira planirane projekte. Tvrtke koje predvode velike tehnološke promjene, poput clouda ili umjetne inteligencije, često ostvaruju visoke tržišne valuacije jer investitori u njihovu vrijednost ugrađuju očekivanja da će svojim inovacijama transformirati čitavu industriju. Iz pozicije financija zanimljive su pretpostavke na osnovu kojih se formiraju očekivanja, a najveći problem je što te kompanije još uvijek nemaju povijest. Naravno, vrijeme će pokazati jesu li sva očekivanja opravdana. No, činjenica je da danas tehnologija stvara vrijednost na način koji je prije dvadesetak godina bilo teško zamisliti.

Kako gledate na potražnju za dionicama tehnoloških kompanija koje posluju s velikim gubicima, stvaramo li najveći financijski balon ikada?

Tržišta kapitala prolaze kroz različite cikluse, što nije ništa novo. Jednako tako, nije čudno da se tehnološke kompanije vrednuju upravo po potencijalu, unatoč početnim gubicima. Inovacije stvaraju velika očekivanja, ali dugoročno se održivost poslovnog modela i jasna strategija uvijek pokaže presudnom. Zato je važno razlikovati potencijal od pretjeranog entuzijazma.

Tržište može neko vrijeme biti vođeno očekivanjima, ali na kraju ipak nagrađuje rezultate, a njih ćemo tek u potpunosti vidjeti.

Što biste savjetovali mladim ljudima koji žele raditi u financijskom sektoru?

Prije svega, da budu znatiželjni i kontinuirano uče. Financije su danas spoj analize i razumijevanja poslovanja te je važno razvijati širok pogled, kritičko promišljanje i postavljati pitanja. Najuspješniji financijaši su oni koji uz Excel jako dobro razumiju poslovanje i diskutiraju o njemu.

Smatram da je najvažnije je biti otvoren za promjene i imati želju za kontinuiranim razvojem. Najveće promjene u mojoj karijeri dogodile su se upravo onda kada sam prihvatila nove prilike a da, na početku, nisam bila sigurna jesam li za njih spremna. Bitno je samo biti otvoren za sve.