Godine rada u nepunom radnom vremenu računat će vam se kao da ste radili puno radno vrijeme, ali samo kao “razdoblje” kako biste ispunili uvjet za mirovinu. U ostalim slučajevima, rad na nepuno radno vrijeme preračunavat će vam se ovisno o satnici.

S druge strane, umirovljenici koji rade moraju raditi dvije godine da bi mogli zatražiti novi izračun mirovine s godinom dana staža. Pritom, nije moguće prijeći iz prijevremene u starosnu mirovinu, kažu iz Mirovinskog za Mirovina.hr.

Odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) nije uvijek lako protumačiti. Među njima je i ona o radu na nepuno radno vrijeme i stažu za mirovinu. Hoće li osoba koja radi u nepunom radnom vremenu ostvariti jednako staža kao osoba koja je radila u punom radnom vremenu, objasnili su iz Zavoda za mirovinsko osiguranje za portal Mirovina.hr.

Samo kada je to potrebno kao uvjet za mirovinu

Naime, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, razdoblje zaposlenja s nepunim radnim vremenom izjednačava se s punim radnim vremenom kada je to potrebno da bi se stekli uvjeti za mirovinu. Laički, ako ste radili nekoliko godina dva ili četiri sata dnevno, a te su vam godine potrebne da biste stekli uvjet za mirovinu, one će vam se računati kao da ste radili puno radno vrijeme. Odnosno, takva godina rada bit će jednaka godini staža, ali samo kao razdoblje koje se uzima kod stjecanja uvjeta za mirovinu.

To se, dakle, ne odnosi na računanje samog staža u nepunom radnom vremenu, već rada u nepunom radnom vremenu koje se računa kao razdoblje provedeno u osiguranju samo pri stjecanju prava na mirovinu. Pritom se svota pripadajuće mirovine računa na temelju stvarnog staža osiguranja, odnosno onoliko koliko ste doista i radili.

Staž osiguranja preračunava se u sate rada

“Iz navedenog upita proizlazi da se razdoblje zaposlenja u nepunom radnom vremenu izjednačava s punim radnim vremenom samo radi ispunjenja uvjeta mirovinskog staža prilikom ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju, invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu”, kažu za Mirovina.hr iz HZMO-a.

Tako je kada se gleda “mirovinski” staž, odnosno staž potreban kao uvjet za odlazak u mirovinu. Staž osiguranja nešto je pak drugo. U staž osiguranja na temelju kojih se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja računa se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom. Međutim, računa se staž u trajanju koje odgovora ukupnom broju sati rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno vrijeme. Primjerice, rad na sat vremena dnevno u godini dana ne računa se kao godina dana staža, već iznosi 45 dana. Rad na četiri sata donosi šest mjeseci staža u godini i slično.

Odredba se ne odnosi na umirovljenike koji rade

“Navedena pravna norma ne odnosi se na računanje staža u nepunom radnom vremenu, već na razdoblje rada u nepunom radnom vremenu koje se računa kao razdoblje provedeno u osiguranju samo pri stjecanju prava na mirovinu u skladu s odredbama ZOMO-a. Pri tom se svota pripadajuće mirovine računa na temelju stvarnog staža osiguranja kako je propisano stavkom 3. članka 27. ZOMO-a”, zaključuju iz Mirovinskog o razlici staža za ostvarivanje prava na mirovinu i staža kojim se ista ta mirovina računa.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Ista odredba ne primjenjuje se u slučaju rada uz mirovinu do polovine radnog vremena. Umirovljenici nakon dvije godine rada uz mirovinu mogu tražiti novi izračun mirovine te na temelju njega dobiti dodatnih godinu dana staža. Međutim, odredba o računanju razdoblja rada, neovisno o satnici, primjenjuje se samo za radnike kod uvjeta za mirovinu, ali ne i za umirovljenike. Drugim riječima, umirovljenicima se dvije godine rada računaju kao jedna, ako su radili četiri sata dnevno. Ako je umirovljenik radio, primjerice, dva sata dnevno, neće nakon dvije godine takvog rada steći dodatnu godinu staža kao uvjet za ponovni izračun mirovine. Naime, ove odredbe se ne mogu primijeniti nakon umirovljenja, već samo prije stjecanja uvjeta za mirovinu, pojasnili su iz HZMO-a.