Dok ekipa Money Motiona užurbano priprema četvrto izdanje fintech konferencije, njezini osnivači realizirali su prvu akviziciju. Kako doznajemo od Roberta Penezića i Luke Sučića, suosnivača Money Motiona, dogovoreno je preuzimanje splitske konferencije Automation Summit, posvećene automatizaciji u industriji.

Suosnivači Money Motiona u intervjuu za Poslovni dnevnik objašnjavaju da je akvizicija dio strategije širenja dosega i utjecaja fintech konferencije koja je u vrlo kratkom roku postala prepoznatljiv regionalni brend. Otkrivaju i brojne novitete koje pripremaju u organizaciji MoMo-a koji će biti održan u ožujku sljedeće godine. Doznajemo da planiraju širenje izvan granica Hrvatske, a govore i o trendovima u industriji plaćanja i financija.

Spremate tek četvrto izdanje MoMo konferencije i već realizirate akviziciju. Koga ćete akvizirati, zašto i za koliko novca?

Penezić: Nakon tri odrađene konferencije, nas petorica suvlasnika sjeli smo i shvatili da radimo dobar posao te da ima još potencijala u toj industriji. Nekako u paraleli, otvorili smo priču s ekipom Robotiq.ia koja je radila Automation Summit u Splitu. Brzo smo zaključili kako bi neka vrsta kolaboracije bila od obostranog interesa. Korak po korak došli smo do modela koji zadovoljava obje strane, a koji podrazumijeva da kompletnu organizaciju preuzme Money Motion, a tvrtka Robotiq ostane partner konferencije. Financijske detalje bih zasad zadržao između nas, ali mogu reći da je model “win-win” za obje strane.

Sučić: Akvizicija Automation Summita dio je nove strategije koju smo razvili za širenje dosega i utjecaja Money Motion brenda, odnosno da ubrzamo prirodnu stopu rasta koja se od osnutka, svake godine kreće od 25 do 30 posto. Gledamo i druge prilike, ali ključno je da budu kompatibilne s našom vizijom industrije i načinom rada. S ekipom Robotiqa i Automation Summita kemija se dogodila odmah. To su fenomenalni ljudi koji dijele naše vrijednosti i pristup događanjima. Kad imaš taj “fit” osnivača, sve ostalo je lakše. Samo jedna napomena – osim AI/Automation Stagea na Money Motionu, ova akvizicija uključuje i nastavak Automation Summita. Nadamo se uspješno nastaviti ono što je ekipa iz Robotiqa započela.

Kako će se Automation Summit konferencija uklopiti u trenutačno poslovanje usmjereno na fintech?

Penezić: Kada gledamo širu sliku te u kojim sve industrijama automatizacija i AI imaju primjenu, onda definitivno s Automation Summitom izlazimo iz okvira fintecha. S druge strane, fintech zajednica, uključujući banke i kompanije koje se bave plaćanjima, itekako prati trendove vezane uz procese automatizacije i korištenja AI tehnologija pa smo sljedeće godine na Money Motion odlučili uvesti još jednu pozornicu, AI & Automation, koja će pokriti te teme.

Kakvi su planovi vezani uz Automation Summit?

Penezić: Automation Summit je konferencija koja je imala dva uspješna izdanja te je brzo postala prepoznatljiva među kompanijama kojima je automatizacija u fokusu. Naši planovi su s produkcijske strane približiti se Money Motionu, iskoristiti naše iskustvo i resurse u kontekstu povećanja broja posjetitelja te zadržati programsku i sadržajnu kvalitetu usklađenu s trendovima kako bismo ostati atraktivni. Drugim riječima, Automation Summit želimo, kao što smo i MoMo, učiniti najboljom fintech konferencijom u CEE regiji te najboljom AI/Automation konferencijom u tom dijelu Europe.

Mnogo je novosti u planovima konferencije Money Motion u 2026. Planirate i širenje izvan Hrvatske konceptom jednodnevnih konferencija – Money Talksa. Što želite postići izlaskom iz Hrvatske?

Penezić: Za MoMo 2026. spremamo dosta noviteta. Od već spomenute AI & Automation pozornice, posebne startup zone, drukčije koncipirane expo zone, Day 0 programa koji će biti posvećen financijskoj pismenosti i otvoren za javnost… Money Talks je koncept koji smo osmislili s ambicijom da kroz događanja manjeg formata na lokacijama izvan Hrvatske promoviramo Money Motion i tako dodatno ojačamo zajednicu koju gradimo. Od lokacija, prve u planu su Bled, Beograd, Beč, Milano, Bukurešt i Budimpešta.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Sučić: Mislim da smo posljednje tri godine dokazali da stvari radimo na svoj način pa u istom stilu nastavljamo dalje. Money Talks testiramo kao platformu za priljev akvizicija i izgradnju zajednice za Money Motion. Manji otisak, niži troškovi. ali ista produkcijska kvaliteta. Svaka lokacija ima specifičnu scenu koju želimo mapirati i dovesti u naš ekosustav. Ovo nije samo stvar marketinga, nego strategija kako postati regionalna platforma koja privlači međunarodnu publiku.

Osim Money Talks, imamo ozbiljan arsenal koji ćemo aktivirati nakon uspješno odrađenog Money Motion 2026. i Automation Summita 2026. Mislim da ćemo iznenaditi, ali više o tome iduće godine.

Prvi će Money Talks biti u Sloveniji na Bledu. Kada i koje će biti teme?

Penezić: Plan je da bude održan u lipnju sljedeće godine u suradnji s IEDC – Bled School of Management. Svaki Money Talks će biti koncipiran kao meetup na kojem se obrađuju teme prilagođene specifičnostima lokalnog tržišta, s osvrtom na globalne trendove u segmentu financija, plaćanja i fintecha općenito.

Ciljate li na istu publiku kao i u Zagrebu?

Penezić: Očekujemo oko 150 ljudi. Dio će vjerojatno biti onaj s MoMo-a, ali sigurni smo da ćemo privući i novu publiku.

Nećete li tako razvodniti zagrebačko događanje?

Penezić: Upravo suprotno. Kroz te manje formate i “gostovanja” po gradovima susjednih zemalja ciljamo povećati interes za Money Motion.

Sučić: Koncept Money Talksa, pa tako i onaj u Błedu je značajno drukčiji od Money Motiona koji je otvoren za svakog tko kupi kotizaciju. Ovdje se radi o “invite only” događanjima čiji je cilj okupiti lokalne i regionalne donositelje odluka u intimnijoj i zatvorenijoj atmosferi u kojoj se neće libiti otvorenije razgovarati o gorućim problemima ali i dijeliti svoja znanja s ostalima. Uvjereni smo da će Money Talks postati jedan od glavnih pokretača rasta Money Motion brenda u idućih nekoliko godina.

Koje će teme prevladavati na konferenciji u Zagrebu 2026.?

Sučić: Sve aktualne temę koje okupiraju FinTech industriju – od gorućeg pitanja digitalnog eura, ogromnog interesa za stablecoinima u Europi do “embbeded” financija, osiguranja, naravno, AI-ja, automatizacije, agentic AI-ja pa sve do regulative, maloprodaje, investicija te nezaobilaznih startup tema. Teme su jednako raspoređene na pet pozornica, a velikih imena industrije neće nedostajati.

MoMo je brzo narasla i postala prepoznatljiv brend. Što je bilo presudno za uspjeh konferencije?

Sučić: Beskompromisna egzekucija od prvog dana. Najbitnija stvar iz moje perspektive je što smo okupili nevjerojatno sposoban, ali i motiviran tim koji iz dana u dan izaziva sam sebe, ali i nas. Od početka smo rekli da će kompromisi biti rijetki i da nas jedino zanima prvoklasno iskustvo. Svaku inicijativu koju ne možemo isporučiti na toj razini, radije ćemo ubiti. Drugi ključni faktor je što nas petorica – Robert Penezić, Damir Čaušević, Igor Gržalja, Nikola Škorića i ja – kao osnivači iznenađujuće dobro surađujemo. Gotovo smo dijametralno suprotni, s različitim pozadinama te različitih operativnih stilova, ali upravo ta diversifikacija je vjerojatno taj tajni sastojak. Svatko donosi nešto jedinstveno te smo instinktivno pronašli balans. Bez te kemije između nas petorice, vjerojatno bismo se raspali već nakon prvog događanja.

Koliko je narasla organizacija konferencije od početaka do danas?

Sučić: Prva verzija bila je pravi startup. Krenuli smo s puno manjim timom, ali fenomenalnom energijom i entuzijazmom. Danas naš glavni tim čini 30 ljudi koji se u tjednu konferencije dupla. Ovo je pravi posao s pravom infrastrukturom. Plan je u idućih pet godina dosegnuti razinu najboljih europskih konferencija po produkcijskoj kvaliteti ali bome i utjecaju.

Što je organizacijski najteži dio?

Penezić: Inicijalno je bio uvjeriti sponzore i partnere da nam vjeruju. Neizmjerno smo zahvalni svim sponzorima, a pogotovo onima koji su nas podržali prve godine – doslovno na obraz i na povjerenje u našu ludu viziju. To im nikada nećemo zaboraviti. S njima smo izgradili jedan poseban odnos i oni će dok god je Money Motiona imati poseban tretman.

Drugi veliki izazov bio je uvjeriti ozbiljne govornike svjetske klase da dođu u Hrvatsku u rano proljeće, zatim uskladiti datume s internacionalnim kalendarom događanja, složiti program koji ima smisla. Sve to postane logistička noćna mora.

Ali iskreno, zapravo znate što – sve u jednom trenutku postane izazov. No, kad imaš pravu ekipu, svaki problem postane rješiv. Može biti težak, ali rješiv.

Mogu li Hrvati, u odnosu na ostatak Europe, biti zadovoljni razinom digitalizacije u području financija?

Sučić: Hrvatska je u zanimljivoj poziciji. S jedne strane, imamo banke koje su napravile solidan posao s digitalnim bankarstvom, mobilnim aplikacijama, instant plaćanjem. Korisničko sučelje, iliti UX, je na pristojnoj razini. S druge strane, zaostajemo u inovacijama koje nisu glavni bankovni proizvodi. Primjerice, prihvaćanje otvorenog bankarstva je sporo, fintech startup ekosustav je značajno potkapitaliziran, a regulatorni okvir za startupe gotovo da ne postoji. Problem je što nam konkurencija nije samo regija već cijeli svijet. Kad se usporedimo s nordijskim zemljama ili UK-om, razlika je ogromna. No, u usporedbi sa srednjom i istočnom Europom stojimo prosječno. Jedino gdje zaista odskačemo od prosjeka je u korištenju i posjedovanju kriptovaluta. U tome smo među top zemljama u EU-u. To govori da postoji spremnost za inovacije i rizik, samo infrastruktura i regulativa to ponekad ne prate.

Digitalizacija otvara pitanje sigurnosti u svijetu financija. Koji su najveći izazovi u tom području?

Sučić: Najveći izazov je što se površina napada softverskog okruženja eksponencijalno povećava s digitalnom transformacijom. Svaka nova integracija s vanjskim dobavljačima, svaka migracija u oblak, svaka nova komunikacijska točka – sve to otvara nove ranjivosti. Banke koje su tradicionalno imale zatvorene sustave sada moraju otvarati infrastrukturu zbog PSD2 direktive o platnim uslugama i ostalih inicijativa. To je nužno za inovacije, ali značajno povećava rizike.

Drugi ozbiljan problem je nedostatak stručnjaka za informacijsku sigurnost, posebno u financijskom sektoru gdje moraju razumjeti regulativu, zastarjele sustave i najnovije prijetnje. Konkurencija i borba za ljude takvih vještina je brutalna i male zemlje kao Hrvatska gube u toj borbi.

Kada bi mogao zaživjeti digitalni euro?

Penezić: Oko digitalnog eura ima dosta kontroverzi i oprečnih mišljenja. Najveće pitanje je privatnost te hoće li ECB moći pratiti svaku transakciju i koliko će biti anonimnosti u sustavu. To je osjetljiva tema jer, s jedne strane, imamo borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, a s druge, osnovnu građansku slobodu financijske privatnosti. Tehnički je plan najprije pustiti P2P plaćanja, zatim online i plaćanja u trgovinama. Ali, tu se otvara mnogo pitanja – hoće li biti programabilni novac, hoće li raditi izvan mreže, kakvi će biti limiti, hoće li biti kamata na digitalne eure. Moje mišljenje je da će sve biti pušteno odjednom negdje do 2030. godine. Da bi se to dogodilo, ECB mora najprije riješiti fundamentalne dileme oko dizajna sustava, a on je koliko tehnički, toliko i politički proces. Implementacija neće biti jednostavna jer nam trebaju novi sustavi digitalnih novčanika, integracija s postojećom infrastrukturom, edukacija korisnika. To sve zahtijeva dosta vremena i truda.

Kada će kripto biti sveprihvaćeno sredstvo plaćanja?

Sučić: On to već jest. Ova godina je bila prijelomni trenutak kada je sve sjelo na svoje mjesto. Danas stablecoini procesuiraju trilijune dolara godišnje, zemlje eksperimentiraju s vlastitim digitalnim valutama, instant prekogranična plaćanja postaju realnost. Ono što je bilo znanstvena fantastika prije pet godina postaje infrastruktura. MiCA regulativa u Europi i Genius act u SAD su stvorili okvir koji je legitimizirao ovu industriju. Generacija koja danas ima 20 godina odrasta s digitalnim iskustvom. Za njih neće biti ništa čudno držati dio svojeg novca u kriptu ili koristiti ga za plaćanja.

Je li regulativa kočnica razvoja fintecha, posebno startupa?

Sučić: Ovisi o vrsti regulative i geolokaciji. Problem je kada regulativa guši inicijativu prije nego što inovacija dobije šansu. Startup regulativa u tehnološkom sektoru je ogroman problem, ali i Europi općenito. Ne postoje efikasni instrumenti kao SAFE, KISS, konvertibilni krediti, nema poreznih olakšica za investicije poslovnih anđela – svega što na tržištima poput UK-a postoji već desetljećima i što je omogućilo razvoj njihova fintech ekosustava.

Prijevremena pretjerana regulacija je problem cijele Unije. Reguliraš industriju koja još ne postoji, a onda se čudiš zašto inovacije odlaze u Singapur ili Dubai. Treba postojati ravnoteža između potrebe za zaštitom potrošača i davanjem prostora startupima da mogu disati i dobiti priliku za dokazivanje. Za razvoj kompetitivnog fintech ekosustava trebamo agilne regulatore koji razumiju tehnologiju i surađuju s industrijom te ne rade protiv nje.