Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) za funkcioniranje tržišta kapitala je nešto poput autoputa za odvijanje cestovnog prometa. Kad nema zastoja ili rupa, o infrastrukturi koja omogućava nesmetano i uredno funkcioniranje uglavnom nema mnogo priče.

Utoliko je zapravo dobro to što se SKDD u medijima spominje tek sporadično, najčešće u kontekstu stanja vlasničkih pozicija i najvećih dioničara (usluge depozitorija vrijednosnih papira) ili provedbe raznih korporativnih akcija (npr. isplate dividendi). Kao institucija od sistemskog značaja za funkcioniranje tržišta kapitala SKDD je prije nekoliko godina imao veoma važnu ulogu u procesu priprema za uvođenje eura, a potom i pravnih, procesnih i regulatornih prilagodbi u okviru integracije na financijska tržišta eurozone, prije svega priključenjem na europski platni sustav (Target) te sustav za namiru vrijednosnih papira (T2S).

Isto tako, danas je jedna od važnih karika za provedbu nedavno usvojenog strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala i pratećeg akcijskog plana. O svemu tome razgovarali smo s Dorom Matošić, predsjednicom Uprave društva.

U Vladi rado ističu da je zbog tzv. narodnih obveznica i trezorskih zapisa 50-ak tisuća građana prvi put otvorilo račune ulagatelja. Što sve podrazumijeva podrška SKDD-a tom usmjerenju u financiranju države?

SKDD je od početka prve ponude dužničkih vrijednosnih papira RH otvorio više od 50 tisuća novih računa građana. Dakle, onih koji nikada do tada nisu posjedovali vrijednosne papire. Kao infrastruktura tržišta kapitala pruža podršku u svim dijelovima procesa izdavanja obveznica i trezorskih zapisa. To znači od provedbe isplate kamata i dospijeća svim ulagateljima u te vrijednosne papire do ispunjavanja svih obveza izvještavanja prema Poreznoj upravi koje su vezane uz navedena ulaganja.

Sustav ulaganja građana i ostalih ulagatelja u državne vrijednosne papire kakav nam je poznat danas napravljen je uz snažnu podršku SKDD-a. Uz provjere računa vrijednosnog papira, to podrazumijeva i opciju reinvestiranja ulagatelja u državne dužničke vrijednosne papire kroz omogućavanje da se Ministarstvo financija kao izdavatelj putem FINA-e poveže sa sustavom SKDD-a i rezervira pozicija na onim računima ulagatelja koji su odlučili ponovno uložiti u vrijednosne papire države (tzv. rolanje trezoraca). Na ovaj način građani mogu na jednostavan, siguran i transparentan način ponovno uložiti u trezorske zapise RH bez obveze ponovne uplate.

Može li se reći da je u dvije i pol godine članstva u eurozoni proces integracije i usklađenja s tržišnim praksama Unije u najbitnijem zaokružen?

Proteklih godina doista su učinjeni svi koraci koji su bili pred nama na putu usklađenja s regulatornim zahtjevima i tržišnim praksama EU. Tako SKDD od veljače 2022. godine posluje kao licencirani središnji depozitorij koji obavlja svoju djelatnost u skladu s europskom uredbom CSDR i pratećom regulativom. To znači da može pružati svoje usluge na području cijele Europske unije, a time se doprinosi ideji unije kapitala.

Usklađenja s Uredbom CSDR doprinijelo je implementiranju najviših standarda korporativnog upravljanja, što za SKDD i njegov položaj na tržištu znači transparentnost, sigurnost i povjerenje. U okviru integracije RH s financijskim tržištima eurozone SKDD je uspješno proveo prelazak na euro, proveo priključenje na europski platni sustav TARGET te sustav za namiru vrijednosnih papira TARGET2-Securities (T2S) zbog čega se “settlement” i plaćanja vrijednosnih papira provode u skladu s najvišim standardima EU tržišta, čime se unaprjeđuje efikasnost i sigurnost transakcija.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

U cilju usklađenja poslovanja s tržišnim praksama EU te povećanje sigurnosti i učinkovitosti financijskog tržišta, proveli smo i prilagodbu poslovnog modela strukture računa. Cilj je model izravnog otvaranja računa u SKDD-u, koji je specifičan za hrvatsko tržište, zamijeniti modelom u kojem transakcijske račune na ime posrednika, a za račun ulagatelja vode naši članovi – brokeri i skrbnici.

Osim navedenog, SKDD je proveo usklađenje Uredbom o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (DORA) čime se osigurava visoka razina sigurnosti i otpornosti mrežnih i informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) na sve vrste poremećaja, digitalnih prijetnji i napada kroz strože upravljanje i izvještavanje o IKT rizicima. U narednom razdoblju očekuje se djelomična namira te migracija na novi sustav upravljanja kolateralom Eurosustava (eng. Eurosystem Collateral Management Systemu, ECMS), ali i naporan rad na usklađenju s Uredbom (EU) Europskog parlamenta i Vijeća (od 31. svibnja 2024.) o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (AML).

Dokle se došlo s prilagodbom modela strukture računa u smjeru uvođenja transakcijskih računa kod brokera i skrbnika kao posrednika, umjesto direktno u središnjem depozitoriju?

Prva faza prelaska na novi model provedena je 1. rujna 2023. uvođenjem “naknade za održavanje pozicija” za ulagatelje s imovinom većom od pet milijuna eura na osnovnim računima ulagatelja u SKDD-u ako ne prenesu vrijednosne papire na transakcijske račune koje za njihov račun otvara posrednik. Druga faza započela je s početkom ove godine, od kada se naknada za održavanje pozicija počela naplaćivati ulagateljima koji na računu ulagatelja imaju imovinu iznad jedan milijun eura.

Daljnje faze odredit će se naknadno uzimajući u obzir efekte prijenosa imovine ulagatelja s računa otvorenih u SKDD-a na transakcijske račune kod posrednika, u cilju da svi ulagatelji svoju imovinu (vrijednosne papire) prenesu kod posrednika.

Koliko je ulagatelja zakvačilo spomenuto snižavanje cenzusa s 5 na 1 milijun eura, kao vrijednosti imovine na računima preko koje se usluga održavanja tih pozicija naplaćuje?

Smanjenjem imovinskog cenzusa na milijun eura dodatno je obuhvaćeno 760 ulagatelja čija vrijednost imovine je ukupno iznosila 1,5 milijardu eura.

Iako je od početka godine otvoreno preko 300 transakcijskih računa, još uvijek njih 620 nije prenijelo imovinu na transakcijske račune. Bitno je istaknuti da je tržište vrlo dinamično pa zbog transakcija, ali i promjena vrijednosti imovine, odnosno cijena imamo konstantne promjene kod ulagatelja koji ulaze ili izlaze iz imovinskog cenzusa.

Kako u tom kontekstu stoje stvari s konkurencijom?

SKDD članove sudionike ne smatra konkurencijom, već ih prepoznaje kao sukreatore aktivnosti tržišta kapitala zbog čega se kroz jačanje njihova angažmana s ulagateljima i osnaživanje njihove uloge kao upravitelja i skrbnika za imovinu ulagatelja, doprinosi jačanju samog tržišta kapitala Republike Hrvatske i njegova volumena.

U investicijskim društvima mahom kažu da nam je infrastruktura tržišta kvalitetna i pouzdana, kao i da se u nju dosta ulagalo. Ali na kraju će ipak reći i da je ‘malo skupa’. Bi li se cjenovni pritisci mogli smanjiti povećanjem obujma pružanja usluga npr. na nekim tržištima u regiji?

Izuzetno nam je zadovoljstvo čuti da naši klijenti ocjenjuju pruženu uslugu kao kvalitetnu i pouzdanu, što je nama, kao infrastrukturi hrvatskog tržišta kapitala, jedan od najvažnijih postulata poslovanja. U pravilu, infrastruktura podrazumijeva značajna ulaganja u poslovanje. U kontekstu SKDD-a riječ je o stvarno širokom rasponu ulaganja u poslovanje, od troškova osiguranja kontinuiteta poslovanja, kibernetičke sigurnosti, dostupnosti usluge 24/7, pa do troškova korištenja SWIFT-a, spajanja na TARGET i T2S itd. Regulatorni zahtjevi za infrastrukturu kao što je SKDD izuzetno su visoki, s tendencijom rasta, a to posljedično uzrokuje visoke troškove poslovanja.

Kad je riječ o cijenama usluga, treba imati na umu i da je poslovanje SKDD-a “volume business”, što znači da su fiksni troškovi izrazito visoki dok su varijabilni veoma mali. Svako povećanje obujma pružanja usluga (npr. povećanjem trgovanja na burzi) donosi dodatne prihode uz vrlo malo dodatnih troškova. Stoga se u ovom poslu upravo povećanjem volumena pruženih usluga otvara prostor za smanjenje cijena, a to se za određene usluge i sada može vidjeti kroz cjenik SKDD-a.

Postoji li potencijal za to u uslugama tzv. središnje druge ugovorne strane (CCP) koje osiguravaju efikasnu namiru obveza po transakcijama? To je bilo jedna od većih investicija proteklih godina…

U pravu ste, to je bila jedna od značajnijih investicija SKDD-a u posljednjih nekoliko godina. Ulaganje u uspostavu SKDD-CCP-a rezultiralo je razvojem potpuno novog sustava koji je isključivo interno razvijen i prilagođen specifičnostima domaćeg tržišta. Vjerujemo da će ova moderna i robusna infrastruktura poslužiti kao snažna poluga daljnjeg razvoja, kako kroz povećanje efikasnosti namire obveza, tako i kroz otvaranje mogućnosti za uvođenje novih proizvoda.

S obzirom na visoke regulatorne troškove, razvoj novih usluga i sagledavanje potencijala za njihov plasman na druga tržišta jedan je od ključnih strateških ciljeva SKDD-CCP-a, čime se svakako utječe na aktivnost i volumen samog tržišta te posljedično i cijenu usluga za korisnike.

A kako napreduje rad SKDD-CCP-a na razvoju strategije kratke prodaje putem posuđivanja vrijednosnih papira, poznatije kao ‘short selling’?

Trenutačno se razvija platforma za pozajmljivanje vrijednosnih papira (Securities Lending & Borrowing ili SLB Platforma) koja je osnova za realiziranje “kratke trgovine” (short selling). Sama SLB platforma je nadogradnja na postojeći središnji sustav poravnanja – CCP. Implementacijom sustava stvaraju se uvjeti za zaradu ulagatelja u vrijednosne papire u uvjetima pada tržišta odnosno vrijednosti instrumenata ulaganja, dodatnu zaradu dugoročnih investitora, ublažavanje nerealno visokih porasta i mnoge druge koristi.

Sustav SLB-ja i CCP-ja je interesantan tržištima koja nemaju takav napredni sustav poravnanja u čemu vidimo ogroman potencijal za plasman našeg proizvoda.

Jedan od važnijih naglasaka strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala odnosi se na regionalnu integraciju i harmonizaciju tržišnih praksi. Što su vaše glavne zadaće u tom kontekstu?

SKDD je aktivno sudjelovao u radu radne skupine za izradu strategije, doprinoseći analizi postojećeg stanja te definiranju strateških ciljeva i akcijskih planova. Među ključnim ciljevima strategije su regionalna integracija i pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog financijskog središta, zatim digitalizacija i povećanje likvidnosti tržišta kapitala, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima, kao i razvoj novih investicijskih instrumenata i inovativnih modela financiranja.

Konačan cilj strategije je unaprjeđenje statusa hrvatskog tržišta u kategoriju “emerging market” prema MSCI klasifikaciji, što bi omogućilo privlačenje većeg broja međunarodnih investitora te povećalo konkurentnost domaćeg tržišta kapitala. SKDD kao infrastrukturno društvo tržišta kapitala uključeno je u segmente strategije kojima je fokus na regionalnoj integraciji, razvoju novih investicijskih instrumenata i daljnjem unaprjeđivanju digitalizacije osobito u kontekstu “golden sourcea” za korporativne akcije. Dovršetak predviđenih aktivnosti akcijskog plana očekuje se do kraja 2026. godine.

Što su prioriteti SKDD-a u području digitalizacije? Uz uspostavu centralnog izvora informacija o korporativnim akcijama (golden source), najčešće se ističe digitalizacija skupština, glasanja na daljinu…

Izdavatelji su trenutačno u obvezi dostavljati informacije o korporativnim akcijama svojim dioničarima i to provode tako da informaciju objave na svojoj internetskoj stranici, ali isto tako obavijeste ZSE, Hanfu, Sudski registar i SKDD. Definiranje SKDD kao primarnog izvora informacija, a koji bi onda u skladu s regulativom te iste informacije dostavljao ulagateljima, ali i tržišnoj infrastrukturi kao i svim relevantnim stranama, smanjilo bi troškove i uštedjelo vrijeme izdavateljima.

Preuzimanje uloge centralnog izvora informacija ili “golden sourcea” smatramo prirodnim i logičnim, budući da SKDD ima izravan pristup izdavateljima te ulagateljima posredno ili neposredno preko svojih članova, što je i prepoznato kroz Strateški okvir. Preduvjet je da to bude i regulatorno popraćeno kroz izmjene Zakona o trgovačkim društvima, gdje se izdavateljima članovima SKDD-a treba propisati obveza dostave informacija elektroničkom komunikacijom SKDD-u.

U skladu s akcijskim planom aktivno radimo na uspostavi sustava e-glasanja odnosno omogućavanja dopisnog glasanja ulagatelja. Rješenje je u završnoj fazi i uskoro će biti prezentirano izdavateljima i članovima iz industrije. Za potpunu implementaciju potrebna je također izmjena zakonodavnog okvira, primarno Zakona o trgovačkim društvima, ali i ustaljenih tržišnih praksi na ovom području.

Implementacija “golden sourca” omogućila bi da hrvatsko tržište kapitala postane transparentnije u odnosu na domaće i strane investitore s jasno definiranim izvorima informacijama i rokovima distribucije.

U Splitu ćete biti domaćin glavne skupštine ANNA-e, međunarodnog udruženja nacionalnih organizacija ovlaštenih za standardizaciju identifikacijskih oznaka vrijednosnih papira putem ISIN-a. U čemu je važnost domaćinstva tog skupa?

ANNA je globalni autoritet za standardizaciju putem ISIN-a kao međunarodnog jedinstvenog identifikacijskog broja, koji je ključan za međunarodno trgovanje vrijednosnim papirima u preko 120 zemalja diljem svijeta. U Republici Hrvatskoj za dodjelu ISIN oznaka vrijednosnim papirima ovlašten je SKDD, osiguravajući njihovu usklađenost s međunarodnim standardima.

Glavna skupština ANNA-e bit će prilika za razmjenu iskustava i raspravu o budućim smjerovima standardizacije u okviru globalne financijske infrastrukture, a u sklopu programa održat će se i panel posvećen perspektivi hrvatskog tržišta kapitala i strategiji njegova razvoja, u kojem će sudjelovati predstavnici nekih od najvažnijih dionika financijskog tržišta u Hrvatskoj.